Napetosti između Armenije i Azerbajdžana, dviju država koje su već ratovale zbog teritorija, iznova su pojačane nakon što su mađarske vlasti na slobodu pustile azerbajdžanskog časnika koji je sjekirom ubio armenskog kolegu dok je spavao, a situacija prijeti novim sukobom, pa je i armenski predsjednik Serzh Sargsyan izjavio da je njegova država za njega spremna.
Odmah pomilovan
Nove tenzije nastale su nakon što je Budimpešta nedavno izručila azerbajdžanskog poručnika Ramila Safarova. Safarov je 2004. u Budimpešti sjekirom doslovno raskomadao časnika iz Armenije Gurgena Margarjana dok je spavao. Obojica su boravila u Mađarskoj u sklopu programa NATO-ove obuke za zemlje partnere, a Safarov se na sudu branio da je “pukao” nakon što mu se Sargsyan cijelo vrijeme rugao zbog Nagorni Karabaha, armenske enklave u Azerbajdžanu zbog koje su dvije države ratovale, a sada je pod nadzorom Armenaca. Safarov je izbjeglica iz regije i zbog toga mu je, branio se, ruganje Sargsjana posebno teško palo.
Azerbajdžanac je u Budimpešti bio osuđen na 30 godina zatvora, ali mađarske su ga vlasti sad pustile da se vrati kući jer su, tvrde, imale jamstvo Bakua da zatvorsku kaznu nastavlja služiti u domovini. To se, međutim, nije dogodilo, nego ga je predsjednik Ilham Alijev pomilovao čim je stupio na azerbajdžansko tlo. Ne samo da Safarov nije završio u zatvoru nego je dočekan kao heroj, unaprijeđen je iz čina poručnika u bojnika te je dobio ključeve novog stana i plaću za osam godina koje je proveo u zatvoru.
Sve je to razbjesnilo Armence, koji su odmah prekinuli diplomatske odnose s Mađarskom. U glavnom armenskom gradu Jerevanu građani su prosvjedovali ispred mađarskog konzulata, bacali rajčice na zgradu i spalili zastavu srednjoeuropske države. Armenski predsjednik Sargsyan rekao je da njegova država “ne želi rat, ali ako ga treba voditi, onda će pobijediti”.
- Ne bojimo se ubojica, čak ni kad ih štite državni čelnici - rekao je Sargsjan.
Američki State Department zatražio je od Azerbajdžana dodatna objašnjenja o pomilovanju Safarova, a od Mađara o tome zašto su ga izručili. Nezadovoljna je i Rusija, glavni mirovni posrednik između dvije države, iz koje je poručeno da su postupci Mađarske i Azerbajdžana doveli u pitanje mirovni sporazum.
Rat sa 30.000 žrtava
Britanski The Times nagađa da mađarska diplomacija nije pogriješila, nego da iza cijele priče stoji jačanje gospodarske suradnje između Budimpešte i Bakua. Prema tim spekulacijama, Orban je svoj nedavni posjet Azerbajdžanu iskoristio za traženje pomoći posrnulom mađarskom gospodarstvu, pa bi puštanje Sarafova bilo dio cijelog “deala”.
Šestogodišnji rat između Armenije i Azerbajdžana, u kojem je ubijeno 30.000 ljudi, a milijun njih ostalo bez domova, okončan je 1994., ali i dalje je neuralgična točka odnosa tih država. Rusija, SAD i Francuska od okončanja sukoba pokušavaju posredovati u pronalaženju političkog rješenja koje bi prihvatile obje strane, ali uspjeh i dalje izostaje.