Dok je ruska invazija na Ukrajinu na Zapadu jednoglasno proglašena najgrubljom jednostranom agresijom na demokraciju, Li Jingjing, kineska influencerica, na svojem je YouTube kanalu objavila nekoliko videa o genocidnim Ukrajincima i NATO-u koji je izazvao rusku invaziju. Njezina kolegica Vica Li pozvala je svojih 1,4 milijuna sljedbenika da je prate kako bi im pokazala "pravu Kinu".
Tisućama svojih sljedbenika te su popularne "putnice", "pripovjedačice" i "novinarke" obećale "pokazati svijet onako kako ga one vide", no prešutjele su - kao i tisuće njihovih kolega - da iza njih stoji CGTN, TV mreža koju vodi kineska država, te da njihovi stavovi nisu samo njihovi - gotovo bez iznimke odgovaraju stavovima kineske vlade.
Golem je broj influencera, uglavnom žena, koji funkcioniraju na sličan način - objavljuju i dijele videosadržaj i fotografije koje promoviraju Kinu kao idiličnu destinaciju, odgovaraju na globalne kritike režima u toj zemlji, a odmah nakon početka ruske invazije dobrim su dijelom preuzeli i ruske propagandne ciljeve.
Ekonomska moć
- Žele promovirati pozitivnu sliku Kine kako na površinu ne bi izlazili izvještaji o kršenju ljudskih prava - rekla je za AP Jessica Brandt koja je proučavala modele državnog uplitanja u medije i društvene platforme.
Dok nastavlja povećavati svoju ekonomsku moć, Kina vješto koristi sustav globalnih društvenih mreža za širenje utjecaja. U tišini ta je država izgradila mrežu pojedinaca koji u postovima iznose vladine stavove, a koje vide i prate stotine tisuća ljudi - prije svega, prenosi AP, radi se o negiranju međunarodnih kritika zbog kršenja ljudskih prava te promociji pozicija Kine o ratu u Ukrajini.
Mreža influencera dopušta Pekingu da bez većih teškoća širi propagandu preko naoko nevezanih korisnika Instagram, Facebook, TikTok i YouTube profila po cijelom svijetu. Najmanje 200 influencera povezanih s kineskom vladom iili njezinim državnim medijima radi na tome na 38 različitih jezika, pokazalo je istraživanje Miburoa, tvrtke koja prati modele djelovanja u širenju dezinformacija.
Državna propaganda
- Vidljivo je kako pokušavaju prodrijeti u svaku zemlju. Igraju na volumen: ako bombardirate publiku dovoljno dugo i dovoljno često istim narativima, ljudi će s vremenom u njih početi vjerovati - objasnio je Clint Watts, bivši agent FBI-a i direktor Miburoa.
Interes kineske države za influencere postao je vidljiviji u prosincu prošle godine kad je otkriveno da je kineski konzulat u New Yorku platio 300.000 dolara tvrtki Vippi Media iz New Jerseyja da regrutira influencere koji će objavljivati poruke na Instagramu i TikToku tijekom Olimpijskih igara u Kini, a koje će promovirati i kineske napore oko klimatskih promjena.
Nezanemariv broj infulencera koji djeluju na engleskom jeziku prihvatio je ponudu da promoviraju prokineske stavove na društvenim mrežama.
AP je identificirao desetke takvih profila koje je ukupno pratilo više od deset milijuna sljedbenika i pretplatnika. Mnogi od tih profila pripadali su novinarima medija koje kontrolira kineska država, a koji su posljednjih mjeseci promijenili svoje profile na Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTubeu - platformama koje su uglavnom blokirane u Kini - i počeli se predstavljati kao blogeri, influenceri ili novinari, ne navodeći za koga pišu, ni gdje objavljuju. Nitko od njih nije naglasio svoje veze s kineskom vladom, niti su istaknuli u svojim postovima reference o svojim poslodavcima, što se prije svega odnosi na CGTN, China Radio International i Xinhua News Agency.
Kompanije poput Facebooka i Twittera obećale su pojačati sustav obavještavanja korisnika o stranoj propagandi, no to nije jednostavno jer vlasnici profila ne navode da ih sufinancira kineska država. Profili poput onih koji pripadaju Li Jingjing i Vici Li sada su već označeni na Facebooku i Instagramu, ali ne i na YouTubeu i TikToku. Posjetitelji privučeni slikama kineskih krajolika ni ne znaju da se susreću s kineskom državnom propagandom.