Ključni događaji:
- FSB: ‘Priveli smo ukrajinskog agenta zbog, proizveo je eksplozivnu napravu‘
- Ukrajina tvrdi da je izvršila podvodni udar na Krimski most
- U ruskom napadu Sumi najmanje troje mrtvih, 25 ozlijeđenih
- Medvedev: Odmazda je neizbježna
Događaje vezane uz rat u Ukrajini i jučer smo pratili iz minute u minutu, a više možete pročitati OVDJE.
Ukrajinski zapovjednik koji je dao ostavku zbog ruskog napada imenovan na novu visoku dužnost
Mihajlo Drapati imenovan je zapovjednikom združenih ukrajinskih snaga, nakon što je nedavno podnio ostavku na mjesto zapovjednika kopnenih snaga, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Drapati je dao ostavku u nedjelju nakon što je u ruskom raketnom napadu ubijeno najmanje 12 ukrajinskih vojnika u poligonu u regiji Dnjepar.
"Ovo je svjestan korak diktiran mojim osobnim osjećajem odgovornosti za tragediju na 239. poligonu, koja je rezultirala smrću naših vojnika", napisao je zapovjednik na Facebooku nakon napada.
No, danas je pozvan na sastanak sa Zelenskim.
"Izvijestio sam o svemu što se trenutačno zna o tragediji na poligonu. O svakom koraku - tko je bio tamo, tko je bio odgovoran za ljude, tko je morao djelovati", napisao je na svom Telegram kanalu.
"Objasnio sam šefu države razloge svoje odluke. Predsjednik je saslušao, podržao to i predložio da se usredotoči na glavnu stvar - rat, bojište, pobjedu".
Zelenski je rekao da će drugi zapovjednik, kojeg nije imenovao, preuzeti zapovjedništvo nad kopnenim snagama.
Ugledni vojni stručnjak: ‘Ukrajinska poruka Putinu je jasna‘
Ukrajina je osmislila i provela kampanju gerilskih akcija protiv Rusije, izjavio je vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke nakon tri odvojena napada na ruske ciljeve.
U subotu je Ukrajina ciljala dva željeznička mosta u ruskom Brjansku i Kursku, uzrokujući njihovo urušavanje.
Dan nakon toga, Ukrajina je pokrenula napade dronovima na ruske zračne baze, uništavajući strateške bombardere i druge letjelice, a u utorak ujutro je Ukrajina pogodila Krimski most, koji povezuje Rusiju s okupiranim ukrajinskim poluotokom Krimom, u podvodnoj eksploziji nakon operacije koja je planirana mjesecima.
"Ukrajina ovim napadima Rusiji pokazuje da oni mogu izvesti takve stvari", rekao je Clarke.
"Ukrajina je ovo osmislila - hoće li biti uspješno ili ne, ne znamo - ali su osmislili kampanju gerilskih akcija protiv Rusije".
Urednik Insidera: ‘U operaciji ‘Paučina‘ uništena su dva Berieva A-50, vidio sam snimku‘
Američki novinar Michael Weiss, urednik istraživačkog projekta The Insider, koji se intenzivno bavi temama vezanim uz Rusiju i rat u Ukrajini, na svojem je profilu na X objavio kako je vidio dokaz da su u ukrajinskoj spektakularnoj operaciji "Paučina" - u kojoj su uništeni, kako tvrdi Kijev i sugeriraju razni video materijali, deseci ruskih strateških bombardera - uništena i dva zrakoplova Beriev A-50, ključni špijunski, odnosno izviđački radarski avioni za rano upozoravanje, detektiranje, kontrolu te nadzor i koordinaciju operacija iz zraka.
Prema njegovim tvrdnjama, Rusija je imala šest takvih zrakoplova, a prema ovim informacijama sada ih ima samo četiri.
"Upravo sam pogledao video snimku koja prikazuje ukrajinske FPV-ove kako pogađaju dva ruska A-50. Ne mogu još podijeliti video snimku, ali ovo potvrđuje navod SBU-a da su uništili dva nezamjenjiva zrakoplova za rano upozoravanje i upravljanje iz sovjetskog doba. Rusija ih ima samo šest. Pa, sada ih ima četiri", napisao je Weiss na X-u.
Postojale su razne procjene o tome s koliko ovih ključnih zrakoplova, vrijednih prema procjenama između 350 i 500 milijuna dolara, raspolaže Rusija. Neke od njih govorile su o desetak primjeraka.
No, podsjetimo, Ukrajinci su početkom prošle godine izvijestili da su srušili jedan zrakoplov Beriev A-50, a nešto više od mjesec dana kasnije pojavile su se informacije o uništenju još jednog. Ruski proratni vojni blogeri tada su tvrdili da je doista izgubljen Beriev A-50, ali su sugerirali da je za to odgovorna tzv. prijateljska vatra.
Zelenski: ‘Ukrajina pozvana na summit NATO-a‘; Bijela kuća: ‘Dolazi i Trump‘
Ukrajina je pozvana na nadolazeći summit NATO-a ovog mjeseca, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Nizozemska bi trebala biti domaćin summita čelnika NATO-a u Haagu 24. i 25. lipnja, a očekuje se da će ključna tema biti daljnja vojna i politička podrška Ukrajini.
"Pozvani smo na summit NATO-a. Mislim da je ovo važno", rekao je ukrajinski predsjednik, no nije precizirao tko će predstavljati Ukrajinu na događaju.
U međuvremenu, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila e u utorak da će i američki predsjednik Donald Trump sudjelovati na samitu NATO-a.
Trump od početka svog drugog mandata ne prestaje tražiti od članica Saveza da snažno povećaju izdvajanja za obranu.
Zelenski je uporno pozivao NATO da ponudi sigurnosna jamstva Ukrajini u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma s Rusijom.
Također se zalagao za to da se Ukrajina pridruži obrambenom savezu i čak je rekao da je spreman odreći se svog predsjedničkog mjesta za to.
Moskva je, pak, poručila da uvjeti za okončanje rata u Ukrajini uključuju zahtjev da se zapadni čelnici pismeno obvežu da će zaustaviti širenje NATO-a prema istoku.
FSB: ‘Priveli smo ukrajinskog agenta zbog izrade eksplozivne naprave‘
Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) izvijestila je poslijepodne da je privela agenta ukrajinskih specijalnih službi.
FSB navodi da je jedna osoba pritvorena "zbog izrade improvizirane eksplozivne naprave za izvršenje sabotaže i terorističkih djela na poluotoku", iako se Krimski most konkretno ne spominje.
Prema izjavi, osoba je postavila eksploziv u području okruga Balaklava u Sevastopolju, koje se nalazi s druge strane Krima od strane Krimskog mosta.
Također se tvrdi da je primio upute od ukrajinske sigurnosne službe putem video veze. Istražni odjel FSB-a pokrenuo je kazneni postupak.
Sky News: ‘Šteta nejasna, ali ovo je PR pobjeda za Ukrajinu‘
Dopisnik Sky Newsa iz Moskve, Ivor Bennett, izvijestio je kako nije jasno koliku je štetu prouzročio novi napad na Krimski most, ali da za Ukrajinu most nije samo strateška, nego i simbolična meta.
"Ovaj most je doista bio vodeći projekt za Putina i postao je vizualni prikaz ruske aneksije Krima. Za Ukrajinu se svaki udar na ovaj most računa kao PR pobjeda", kaže Bennett.
Također napominje da najnoviji napad slijedi nakon napada dronovima Ukrajine na Rusiju u nedjelju.
"Ukrajina sada s onim za što tvrdi da je bio napad na Krimski most, pokušava izvući maksimum iz ovoga", dodaje. "Pokazuju da mogu uzrokovati probleme svom neprijatelju", zaključio je Bennett.
Krimski most ponovno otvoren za promet, nagađa se o pomorskom dronu
Krimski most ponovno je otvoren za promet, prema službenom Telegram kanalu koji dijeli operativne novosti o mostu. U objavi se navodi: "Promet na Krimskom mostu je nastavljen", prenosi BBC.
U daljnjem ažuriranju obavijesti, dodaje se da otprilike 400 automobila čeka da prijeđu most prema Tamanu - prvom ruskom selu preko Kerčkog tjesnaca - ili Kerču na Krimu. Trenutačno nema potvrde je li višetračni most u potpunosti ponovno otvoren ili postoje ograničenja prometa.
Nakon što je ukrajinski SBU podijelio snimku eksplozije kod jednog od brojnih potpornih stupova Krimskom mosta u novom napadu na taj objekt o kojem su izvijestili ranije u utorak, Reuters je potvrdio lokaciju koristeći se satelitskim snimkama, ali u novinskoj agenciji ističu da ne mogu može neovisno potvrditi kada je snimka nastala.
Dok je SBU izvijestio da je podvodnim eksplozivima izvršio udar na cestovni i željeznički most koji spaja Rusiju s poluotokom Krimom, ruski vojni blogeri tvrde da se radi o neuspješnom napadu u kojem je korišten pomorski dron, a da se radi o ukrajinskom pomorskom dronu tipa Marička nagađali su i neki ukrajinski mediji i profili na društvenim mrežama, o čemu je Jutarnji list pisao OVDJE.
Rusija: ‘Spriječili smo ukrajinski napad dronovima, moguće je da su išli na Krim‘
Tijekom masovnog napada na javnu i ključnu infrastrukturu u Zaporiškoj i Hersonskoj regiji, ukrajinske snage koristile su jurišne dronove koji su nosili 20 do 25 kilograma eksploziva, izjavio je ruski vojni stručnjak Vitalij Kiseljov za državnu novinsku agenciju Tass.
"Jurišni dronovi koji su korišteni nosili su 20 do 25 kilograma eksploziva i spremnike goriva kapaciteta do 20 litara. Napad je započeo noću, oko 00:20 sati po moskovskom vremenu. Angažirana je bila protuzračna obrana, kao i vojnici Ruske garde koji su dronove uništavali lakim oružjem. Mnogo dronova je oboreno", rekao je on.
Prema njegovim riječima, napad je možda bio usmjeren na Krim. "Hersonska i Zaporiška regija odigrale su glavnu ulogu u sprječavanju ovih dronova da dođu do Krimskog poluotoka", dodao je.
Odgovor na navodni ukrajinski napad dronovima stigao je iz ukrajinskih regija Herson i Zaporižje - koje je dijelom okupirala Rusija - tijekom noći na utorak, prekinuvši opskrbu strujom u nekoliko općina.
U Zaporiškoj oblasti struje još nema u 457 naselja, što pogađa više od 600.000 ljudi, prema riječima tamošnjeg ruskog guvernera Jevgenija Balitskog, kojeg je postavio Kremlj. U Hersonskoj oblasti opskrba strujom je prekinuta za više od 104.000 ljudi u 150 naselja.
Ruske vlasti na Krimu: ‘Neprijateljske aktivnosti u blizini Krima u Crnom moru‘
Oleg Kručkov, savjetnik ruskog upravitelja Krima, kojeg je postavila Moskva, izvijestio je da su "neprijateljske snage" aktivne su uz obalu Krima u Crnom moru, ali i da je u tijeku informacijski napad.
"Uz neprijateljske aktivnosti uz obalu Krima u Crnom moru, odvija se i informacijski napad. Mnogo laži se širi u informacijskom prostoru", izvijestio je Kručkov na svom Telegram kanalu, apelirajući na stanovništvo da vjeruje samo službenim izvorima informacija, prenosi ruska državna novinska agencija Tass.
U 15:23 po lokalnom vremenu (12:23 GMT), operativni Telegram kanal za Krimski most izvijestio je da je sav promet na mostu obustavljen.
BBC: Vrsta napada na Krimski most odgovara onome što je Kijevu poslao poslao SAD
Ukrajinska sigurnosna služba (SBU), govoreći o novom, trećem udaru na Krimski most, izvijestila je o korištenju 1100 kg ekvivalenta TNT-a u napadu.
BBC podsjeća da su Sjedinjene Države više puta slale eksploziv C-4 Ukrajini tijekom protekle tri godine, kao dio svog programa vojne pomoći.
C-4 je plastični eksploziv koji se može oblikovati u bilo koji željeni oblik. Njegove glavne karaktistike su da je stabilan, na njegu uglavnom ne utječu nekakvi fizički udari i može se aktivirati samo detonatorom.
Nije poznato koju količinu C-4 je SAD poslao Ukrajini, no State Department je u ožujku, kada je detaljno izvijestio o tome što je sve isporučeno Kijevu, između ostaloga naveo: Eksploziv C-4, oprema za rušenje i oprema za rušenje u svrhu uklanjanja prepreka.
Ti bi resursi, navodi BBC, odgovarali vrsti napada koji je izvršen na Krimskom mostu, iako napominju da nema potvrde ni izravnog dokaza da je korišten upravo eksploziv C-4.
Ukrajinsko Ministarstvo obrane: Krimski most. Treća sreća?
Ukrajinsko Ministarstvo obrane upravo je na X-u objavilo znakovitu poruku i crtež Krimskog mosta u plamenu.
- Krimski most. Treća sreća? - napisali su.
Panika na Krimu, zatvoren pomorski promet
Nedugo nakon napada na Krimski most, Rusija je privremeno zaustavila civilni pomorski promet u vodama blizu Sevastopolja.
Još uvijek nije poznato što se događa oko najvećeg grada na Krimu, ali ljudi po društvenim mrežama pišu da je zavladala panika, da do njih stižu svakakve neprovjerene vijesti.
Također, na društvenim mrežama se masovno ostavljaju poruke da se čuju snažne eksplozije.
Ukrajina tvrdi da je izvršila podvodni udar na Krimski most
Ukrajinska sigurnosna služba je upravo priopćila da je podvodnim eksplozivom pogodila most prema Krimu. U objavi na X-u su podijelili i video snimku.
- SBU je izvela novu jedinstvenu specijalnu operaciju i po treći put pogodila Krimski most — ovaj put pod vodom! Operacija je trajala nekoliko mjeseci. Agenti SBU minirali su potpore ovog ilegalnog objekta, napisali su uz video snimku.
Podsjetimo, Rusija je anektirala Krim 2014. godine i nastavila ilegalno držati taj teritorij.
SBU je priopćio da su mine detonirane jutros u 04:44 sati bez civilnih žrtava.
Ruski mediji su ranije danas naveli da je most zatvoren, no nisu naveli razlog.
- Podvodni nosači stupova ozbiljno su oštećeni na donjoj razini, javlja SBU.
- Nema mjesta za bilo kakve ilegalne ruske objekte na teritoriju naše države. Stoga je Krimski most apsolutno legitimna meta, posebice ako imamo u vidu da ga je neprijatelj koristio kao logističku arteriju za opskrbu svojih vojnika, dodao je general-pukovnik Vasilj Maljuk.
Zelenski: Mnogi su ranjeni u Sumi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je govorio o ruskom napadu na Sumi. Opisao ga je kao ‘divljački udar i potpuno smišljen napad na civile‘.
Navodno su tri osobe poginule, a Suspilne javlja da je 25 osoba ozlijeđeno. U teškom stanju su troje djece i dvoje odraslih.
Zelenski je priopćio da je operacija spašavanja u tijeku te da je mnogo ranjenih.
- Najmanje jedna topnička granata je probila zid sobe u stambenoj zgradi na 9. katu. To govori sve o takozvanoj želji Rusije da okonča ovaj rat, dodao je Zelenski.
- Očito je: bez globalnog pritiska, bez odlučnih akcija Sjedinjenih Država, Europe i svih u svijetu koji imaju moć, Putin neće pristati čak ni na prekid vatre, zaključio je Zelenski i pozvao na oštrije sankcije Rusiji.
Ruski napad oštetio ukrajinsko energetsko postrojenje
Ruski raketni napad oštetio je ukrajinsko energetsko postrojenje tijekom noći.
Ministar energetike German Galuščenko nije rekao o kojoj je elektrani riječ, no istaknuo je da se radi o velikom energetskom objektu.
Podsjetimo, Rusija je u više navrata ciljala ukrajinske elektroenergetske sustave, nanoseći štetu i proizvodnim kapacitetima i distribuciji.
Medvedev: Rusija na pregovorima traži pobjedu, a ne kompromis
Visoki ruski sigurnosni dužnosnik Dmitrij Medvedev rekao je u utorak da je svrha mirovnih pregovora s Ukrajinom osigurati brzu i potpunu pobjedu Rusije.
"Pregovori u Istanbulu nisu namijenjeni postizanju kompromisnog mira pod tuđim zabludama, već osiguravanju naše brze pobjede i potpunog uništenja neonacističkog režima", objavio je Medvedev na Telegramu.
U očitoj reakciji na ukrajinske napade na ruske baze strateških bombardera za vikend, Medved je rekao da će se Moskva osvetiti.
"Odmazda je neizbježna", rekao je.
Rusi i Ukrajinci su u ponedjeljak, nakon novih pregovora u Istanbulu, pristali na razmjenu svih ratnih zarobljenika mlađih od 25 godina i teško ranjenih, kao i na predaju tisuća tijela poginulih vojnika, iako prekid vatre nije dogovoren.
Drugi krug izravnih pregovora između Kijeva i Moskve uslijedio je dan nakon neviđenog ukrajinskog napada dronovima na rusko vojno zrakoplovstvo i uništenja dvaju mostova u Rusiji te posljedično željezničkih nesreća.
Pregovori u istanbulskoj palači Ciragan trajali su samo sat vremena, a Ukrajina je predložila novi sastanak s Rusijom između 20. i 30. lipnja, rekao je glavni ukrajinski pregovarač, ministar obrane Rustem Umerov.
Primirje od najmanje 30 dana, vraćanje vojnika mlađih od 18 godina, oslobađanje zarobljenika i vraćanje tijela mrtvih vojnika bili su prvi ukrajinski zahtjev. Vraćanje otete djece bilo im je drugi zahtjev. Zadnji zahtjev bio je sastanak lidera.
Rusija je još jednom odbacila prijedlog o bezuvjetnom prekidu vatre te predlaže djelomično primirje od "dva do tri dana" na određenim dijelovima bojišnice.
Rusija pak opetovano traži da se Ukrajina odrekne članstva u NATO-u i da Kijev ustupi pet regija na istoku zemlje.
U Ukrajini od početka ruske agresije više od 70 tisuća nestalih, mučna potraga traje
Nestanak više od 70 tisuća ljudi u Ukrajini prijavljen je od početka ruske agresije na tu zemlju, a tisuće posmrtnih ostataka u mrtvačnicama diljem zemlje čekaju identifikaciju koja bi trebala pomoći otkriti kada, gdje i kako su ubijeni što bi moglo biti od ključnog značaja za procesuiranje ratnih zločina.
Prema službenim podacima ukrajinskog povjerenika za nestale osobe koji djeluje pri Ministarstvu unutarnjih poslova 70 do 80 tisuća nestalih uključuje i prijave o slučajevima još iz 2014. godine kada je Rusija okupirala i potom anektirala Krim a posebna meta Rusima su tada bili krimski Tatari, pojašnjava u razgovoru za Hinu Nihad Branković, zamjenik voditelja misije Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) u Kijevu koja sada broji tridesetak zaposlenih.
"Ogroman je broj tijela koja još nisu identificirana", kaže Branković pojašnjavajući kako ICMP pokušava pomoći ukrajinskim vlastima da izbjegnu greške koje su činili drugi koristeći se klasičnim metodama identifikacije.
ICMP je uspostavljen kao ad hoc tijelo1996. kako bi se potaknuo proces potrage za osobama čiji je nestanak prijavljen tijekom ratova na području Hrvatske, BiH te Kosova a 2015. godine njegovo je sjedište iz Sarajevu premješteno u Den Haag nakon odluke da to postane stalna međunarodna institucija koja će pomagati procesu potrage za nestalima tijekom sukoba i u nesrećama diljem svijeta.
Ključno postignuće ICMP-a bila je uspostava sustava identifikacije posmrtnih ostataka usporedbom DNK uzorka dobivenog iz koštanih ostataka odnosno krvi živih srodnika žrtava.
Tom se metodom identitet žrtava može utvrditi sa sigurnošću od 99,95 posto a za to je na raspolaganju suvremeni laboratorij sada smješten u Nizozemskoj.
Na temelju iskustava stečenih na zapadnom Balkanu stručnjaci ICMP-ja sudjelovali su u identifikaciji žrtva terorističkog napada na New York, poginulih u cunamiju na Tajlandu 2004. godine, nestalih u Libanonu, Iraku ali i tisuća žrtava sustavnog nasilja nad djecom iz indijanskih plemena na području Kanade u 19. u 20. stoljeću koje je bjelačka vlast pokušavala asimilirati.
ICMP je angažiran čak i u pokušajima rasvjetljavanja sudbine oko osam tisuća ljudi nestalih u Albaniji tijekom vladavine diktatora Envera Hoxhe i o kojima se do sada ništa ne zna.
No ništa od toga nije usporedivo sa stanjem u Ukrajini koja je već godinama izložena ruskoj agresiji. Od preko 70 tisuća osoba čiji je nestanak tamo prijavljen do sada su pronađeni i identificirani posmrtni ostaci nešto više od 11 tisuća nestalih.
Ostaci tisuća drugih čije su kosti u vrećama po mrtvačnicama i dalje čekaju pokušaje da se utvrdi njihov identitet. Među prijavljenima, kaže Branković, "ogroman" je broj civila no uglavnom su to vojnici poginuli u borbi ali i likvidirani nakon što ih je ruska vojska zarobila kršeći Ženevske konvencije.
"Ne možete ni zamisliti što mogu napraviti suvremena oružja poput termičkih bombi. Ti su ostaci uništeni do neprepoznatljivosti, često potpuno spaljeni a iz njih valja izvući DNK uzorak", kaže Branković pojašnjavajući kako ruska strana s vremena na vrijeme jednostavno isporuči po 700 ili 900 vreća s kostima bez ikakvih podataka koji bi mogli pomoći identifikaciji.
Ukrajinske se vlasti s tim problemom pokušavaju nositi unatoč ograničenim kapacitetima i činjenici da im je sustav iznimno opterećen. Policija otvara istragu o svakom prijavljenom slučaju prisilnog nestanka, uspostavili su bazu podataka i unutar strukture MUP-a imaju na raspolaganju 19 laboratorija u kojima je moguće provesti usporedbu DNK uzoraka dok iz ICMP-ja pomažu da te uzorke prikupe među izbjeglim Ukrajincima koji borave u inozemstvu.
Branković ističe kako je, za razliku od stanja na zapadnom Balkanu, važno to što u Ukrajini država funkcionira i ljudi tamo i u ratnim uvjetima rade svoj posao najbolje što mogu no s postojećim brojem nestalih odnosno prikupljenih posmrtnih ostataka stanje je kaotično što postaje jasno svakome tko jednom uđe u mrtvačnice.
Jedan ukrajinski policijski istražitelj tako radi i na po 800 slučajeva nestalih osoba.
Stoga se opremaju novi DNK laboratoriji ali za njihov rad potreban je veliki broj kvalificiranih osoba a njih nedostaje.
Utvrditi što se točno dogodilo s nestalima, podsjeća Branković, nije isključivo pitanje ljudskih prava nego i kaznenog prava jer je uglavnom riječ o ratnim zločinima.
"Utvrditi činjenice ključno je za buduće sudske procese ako ih bude", kaže Branković.
Međunarodni kazneni sud (ICC) čije je sjedište u Rimu je u svibnju 2022. godine pokrenuo istragu o ratnim zločinima u Ukrajini a 2023. godine izdao je uhidbeni nalog za ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske povjerenice za prava djece Marie Lvove-Belove zbog nezakonite deportacije djece a okupiranog ukrajinskog teritorija.
Ukrajinski parlament je 2024. godine izglasao pristupanje ICC-u no Rusija ne priznaje njegove ovlasti.
Ruski mediji: Zauzeta ukrajinska Andrijivka u Sumskoj oblasti
Ruske oružane snage zauzele su naselje Andrijivka u sjeveroistočnoj ukrajinskoj Sumskoj oblasti, objavili su ruski državni mediji.
Kako navodi agencija RIA Novosti, informacija dolazi iz ruskog ministarstva obrane, no ukrajinske vlasti zasad nisu potvrdile gubitak naselja.
Nakon ukrajinskih napada, Rusija prijeti odmazdom
Nakon ukrajinskih napada dronovima, Rusija je, čini se, spremna na odmazdu, piše Sky News.
Dmitrij Medvedev, očito aludirajući na subotnji napad, na Telegramu je rekao: "Odmazda je neizbježna".
Poslao je i kriptičnu poruku: "Svima koji su zabrinuti i čekaju odmazdu. Morate se brinuti - to je osobina normalne osobe. Odmazda je neizbježna."
Dotaknuo se i mirovnih pregovora u Istanbulu koji ovog tjedna nisu donijeli puno rezultata, ali su doveli do još jedne razmjene zarobljenika.
"Pregovori u Istanbulu nisu potrebni za kompromisni mir pod nerealnim uvjetima koje je netko izmislio, već za našu brzu pobjedu i potpuno uništenje ukrajinske vlade", rekao je.
Dodao je da će ruska vojska nastaviti napredovati, što dovodi u pitanje koliko je Moskvi uopće stalo do mira.
Inače, Medvedev je zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, a obnašao je dužnost predsjednika zemlje od 2008. do 2012. Vladimir Putin bio mu je i prethodnik i nasljednik.
Putin je tijekom svog mandata obnašao i dužnost premijera, a mnogi su se tada pitali u čijim je rukama zapravo vlast u Rusiji.
Ukrajinski napadi prekinuli struju u dijelu Zaporižja pod ruskom kontrolom
Cijeli dio regije Zaporižje koji je pod ruskom kontrolom ostao je bez električne energije uslijed napada ukrajinskih snaga, no to nije utjecalo na nuklearnu elektranu, izvijestile su ruske novinske agencije rano u utorak.
"Zbog granatiranja ukrajinskih oružanih snaga, oštećena je visokonaponska oprema u sjeverozapadnom dijelu regije Zaporižje. Nema struje u cijeloj regiji", izvijestila je RIA, pozivajući se na šefa ruske administracije Zaporiške oblasti Jevgenija Balitskog.
Nestanak struje nije utjecao na nuklearnu elektranu Zaporižje, izvijestila je novinska agencija TASS, pozivajući se na dužnosnika u elektrani.
Zelenski: Ukrajina je pozvana na samit NATO-a u Haagu
Ukrajina je dobila pozivnicu za sudjelovanje na nadolazećem samitu NATO-a u Haagu, rekao je u ponedjeljak novinarima predsjednik Volodimir Zelenski.
"Pozvani smo na samit NATO-a. Mislim da je to važno", kazao je.
Poziv Ukrajini upućen je tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Vilniusu.
Zelenski nije rekao hoće li sam putovati u Nizozemsku. Samit država članica vojnog saveza NATO-a trebao bi se održati u Haagu za nešto manje od tri tjedna.
U Vilniusu je u ponedjeljak održan samit tzv. B9 zemalja, nordijskih, baltičkih i srednjoeuropskih članica NATO-a koje su rekle da su predane članstvu Ukrajine u zapadnom vojnom savezu.
Ukrajina se već više od tri godine bori protiv ruske invazije uz podršku Zapada.
Jedan od uvjeta koje je za završetak rata u Ukrajini postavio ruski predsjednik Vladimir Putin uključuje da se zapadni čelnici obvežu napismeno da će prestati širiti NATO dalje na istok. Također traži i ukidanje dijela sankcija.
Sprječavanje pridruživanja Kijeva NATO-u jedan je od glavnih razloga koji Kremlj navodi i za pokretanje napada na susjednu Ukrajinu.
Zelenski: Rusi su idioti
Ukrajinski predsjednik je nakon završetka pregovora u Istanbulu potvrdio kako je dogovorena razmjena zarobljenika, a komentirao je i ruski prijedlog da se neprijateljstva obustave na dva-tri dana i to na samo nekim dijelovima bojišnice kako bi obje strane mogle pokupiti tijela poginulih vojnika.
- Rusi su idioti. Nama treba potpuno i dugoročno primirje upravo da bi spriječili pogibije, a ne kratkotrajno primirje nakon što ljudi već umru, konstatirao je Zelenski.
Bijela kuća: Napad na ruske bombardere? Rat treba završiti!
Stigla je i prva reakcija iz Bijele kuće nakon jučerašnjeg napada ukrajinskih dronova na ruske strateške bombardere. Na inzistiranje novinara, glasnogovornica Caroline Leavitt diplomatski je poručila:
- Reakcija na taj napad? Rat mora završiti, brutalan je, previše je mrtvih, a predsjednik Trump je objema stranama poručio kako sukob treba okončati za pregovaračkim stolom.
Leavitt je dodala kako je Trump otvoren za Erdoganov prijedlog prema kojem bi Turska bila domaćin susreta u kojem bi se našli predsjednici SAD-a, Rusije i Ukrajine.
TASS objavio ruski memorandum
Rusija je od Ukrajine, prije nego prihvati sveobuhvatni prekid vatre, zatražila da prvo povuče svoju vojsku iz četiriju regija koje Moskva smatra anektiranim, doznaje se iz ruskog memoranduma za okončanje rata predanom Kijevu čiji sadržaj u ponedjeljak prenose ruske novinske agencije.
Prema tom dokumentu, predanom ukrajinskoj strani na pregovorima u Istanbulu, Moskva traži "potpuno povlačenje" ukrajinske vojske iz djelomično okupiranih oblasti Donecka i Luhanska na istoku te Zaporižja i Hersona na jugu i to prije "stupanja na snagu 30-dnevnog prekida vatre".
Rusija okončanje rata također uvjetuje "međunarodnim pravnim priznavanjem tih regija i Krima, anektiranog 2014., kao ruskog teritorija".
Traži i ukidanje ekonomskih sankcija te da se Ukrajina odrekne zahtjeva za ratnom odštetom od Rusije.
U memorandumu se kao uvjet spominje i "neutralnost" Ukrajine, zabrana raspoređivanja stranih vojnih formacija, vojnih baza i vojne infrastrukture na njezinu tlu te povlačenje ukrajinske vojske na dogovorenu udaljenost od granice s Ruskom Federacijom.
TASS i RIA Novosti prenose da se u tom dokumentu napisanom na tri stranice traži i prekid isporuke zapadnog oružja Kijevu i dijeljenja obavještajnih podataka te zabrana raspoređivanja nuklearnog oružja u Ukrajini.
Rusija traži da Ukrajina oslobodi "političke zatvorenike", vojne i civilne koje drži u zatvorima, te zahtijeva i poštivanje "prava, sloboda i interesa rusofonog stanovništva".
Vezano uz "denacifikaciju" Ukrajine, u dokumentu se predviđa i raspuštanje "ukrajinskih nacionalističkih formacija" unutar oružanih snaga.
Te maksimalističke zahtjeve Ukrajina je već više puta odbila.
Rusi i Ukrajinci će razmijeniti mlade ratne zarobljenike i ranjenike
Rusi i Ukrajinci su u ponedjeljak, nakon novih pregovora u Istanbulu, pristali na razmjenu svih ratnih zarobljenika mlađih od 25 godina i teško ranjenih, kao i na predaju tisuća tijela poginulih vojnika, iako prekid vatre nije dogovoren.
Drugi krug izravnih pregovora između Kijeva i Moskve uslijedio je dan nakon neviđenog ukrajinskog napada dronovima na rusko vojno zrakoplovstvo i uništenja dvaju mostova u Rusiji te posljedično željezničkih nesreća. U jednoj od njih je poginulo sedam ljudi.
Pregovori u istanbulskoj palači Ciragan trajali su samo sat vremena, a Ukrajina je predložila novi sastanak s Rusijom između 20. i 30. lipnja, rekao je glavni ukrajinski pregovarač, ministar obrane Rustem Umerov.
Rezultat pregovora je dogovor o razmjeni svih teško ranjenih ili teško bolesnih ratnih zarobljenika te mladih vojnika između 18 i 25 godina.
Umerov je rekao da će Moskva i Kijev razmijeniti tijela poginulih vojnika po načelu "6000 za 6000 ". To je potvrdio i ruski pregovarač Vladimir Medinski.
Rusija je još jednom odbacila prijedlog o bezuvjetnom prekidu vatre te predlaže djelomično primirje od "dva do tri dana" na određenim dijelovima bojišnice.
Primirje od najmanje 30 dana, vraćanje vojnika mlađih od 18 godina, oslobađanje zarobljenika i vraćanje tijela mrtvih vojnika bili su prvi ukrajinski zahtjevi. Vraćanje otete djece bio im je drugi zahtjev. Zadnji zahtjev bio je sastanak lidera.
Umerov je pritom naglasio kako im je vraćanje otete djece prioritet.
Ukrajinski dužnosnici kažu da su ruske snage s ukrajinskog teritorija prisilno odvele stotine djece i žele da se ona vrate kućama u sklopu mirovnog sporazuma. Moskva kaže da su djeca premještena kako bi ih se zaštitilo od sukoba.
Rusko izaslanstvo je Ukrajincima predalo "memorandum" o "načinima uspostave trajnog mira" i "mjerama koje treba poduzeti za uspostavu potpunog prekida vatre".
AFP piše da su dvije strane daleko od bilo kakvog dogovora, bilo da se radi o primirju ili dugoročnom rješenju.
Iako je Ukrajina u nedjelju izvela veliki napad dronovima na ruske zračne vojne snage i strateške bombardere, na određenim dijelovima fronte duge tisuće kilometara Kijev je u problemima.
Ruske trupe su posljednjih dana napredovale, posebice u sjevernoj oblasti Sumi.
Predsjednik Volodimir Zelenski se obrušio na Vladimira Putina poručujući da mu se ne bi smjelo dati da išta postigne svojom invazijom.
Također je zatražio direktan susret s Putinom, no to je Kremlj već više puta odbacio.
Rusija opetovano traži da se Ukrajina odrekne članstva u NATO-u i da Kijev ustupi pet regija na istoku zemlje.
Komentari
37