Ruski zapovjednici koji više od devet mjeseci pokušavaju zauzeti ukrajinski grad Bahmut pitaju se je li najavljivana ukrajinska protuofenziva već počela, piše The Times.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njegovi generali upravo to i žele. Ruske snage ne znaju kada će ih i gdje Ukrajinci napasti. Kijev želi da ta neizvjesnost kod njih izazove anksioznost. Žele da Rusi svakog dana misle da će kontraofenziva početi baš sutra. Moguće je da se iščekivana "proljetna" ofenziva koju je Ukrajina planirala pokrenuti upravo zbog toga još nije materijalizirala. Moguće je i, međutim, da Zelenski s njom oklijeva jer ona mora biti uspješna. Zapad želi rezultate i zato mu je i poslao sve to oružje. Ukrajinci u ofenzivu ne žele otići nespremni i potkapacitirani. To ne bi bilo dobro ni za Kijev ni za njegove saveznike.
Brigada koju naoružana tenkovima Leopard 2, borbenim vozilima CV-90 i artiljerijskim sustavima Archer nedavno je odradila obuku u Švedskoj i trenutno se priprema za borbu. Ukrajina je nedavno dobila i dalekometne rakete Storm Shadow te ih je navodno prošlog vikenda upotrijebila kako bi napala ruske položaje u Luganskoj oblasti koji su daleko od fronte. Ukrajinske snage već neko vrijeme dronovima napadaju ruska skladišta nafte i goriva te skladišta municije.
Kada počne iduća faza ukrajinske ofenzive, neće biti konvoja dugačkih 60-tak i vrlo upadljivih manevara tisuća vojnika. Kijev će, naravno, napraviti sve da pri tom ne izgubi velik broj vojnika i mehanizacije. Zelenski upravo zbog toga od Zapada traži borbene zrakoplove F-16. Oni bi mu pomogli da zaštiti svoje trupe.
Manji napadi koje će izvesti mobilno pješaštvo, tenkovi i borbena vozila "oblikovat će" neprijatelja za veći napad. Te će lakše brigade tražiti rupe u ruskoj obrani i tjerati Moskvu da mobilizira rezervne snage koje će potom morati pokrivati veliki prostor kako bi im uzvratile. Ukrajinski će napadi biti brži i neće zahtijevati mnogo goriva. Glavni zapovjednik ukrajinske vojske general Valerij Zalužni htjet će napasti mjesta na kojima se dodiruju različite brigade i iskoristiti lošu komunikaciju između redovne ruske vojske i plaćeničke vojske Wagner. Ukrajinci su prošlog tjedna upravo na račun te loše komunikacijske ostvarili nekoliko važnih pobjeda u Bahmutu.
Ukrajinske trupe iza fronte ostat će raštrkane sve do par minuta prije napada. Iako Kijev ima strateški imperativ - mora izolirati poluotok Krim i onesposobiti tzv. kopneni most kojim je Rusija s njime povezana - ne mora biti da će te dvije akcije biti prve koje će poduzeti. Poraz Rusa u Bahmutu prilično bi uzdrmao Moskvu, a moguće je i da bi ubrzao mogući pad ruskog predsjednika Vladimira Putina. Takav razvoj događaja bit će vrlo primamljiv za Zelenskog. Putinov politički poraz također može dovesti do okončavanja rata. Međutim, ukrajinski vojni lideri uglavnom pričaju o neutraliziranju Krima koji je Kremlj pretvorio u ogromnu vojnu bazu s avionskim pistama i mornaričkim bazama. Ne prođe jedan dan a da Rusi s Krim ne udare po Kijevu i ostatku Ukrajine.
Ukrajinski vojni obavještajci drže da 152 tisuća ruskih vojnika brani okupirane dijelove Zaporiške i Hersonske oblasti. Smatra se da Ukrajina je za kontraofenzivu pripremila između 160 i 220 tisuća vojnika te moderne tenkove i borbena vozila za pješaštvo. Rusi su se raširili po blizu 500 kilometara dugačkoj fronti koja se proteže od Hersona do Donjecka, a trenutno moraju braniti rijeku Dnjepar kojom dominiraju Ukrajinci. Veći broj Ukrajinaca mogao bi je prijeći kod Nove Kahovke, no ona je kilometrima dugačka i poslije bi bila velik logistički izazov.
Grad Vuhledar, mjesto u kojem se sijeku južni i istočni kontingenti ruske vojske te lokacija na koju Moskva šalje umorne trupe, mogao bi biti atraktivna opcija. Eventualni proboj do Mariupolja bio bi od velike simbolične važnosti za Ukrajinu, a na tom području ne bi bilo toliko mnogo borbi u urbanim ambijentima jer su ih Rusi maltene sve uništili. Istovremeno, Ukrajinci se tamo ne bi imali gdje skriti od ruskih bombardera i artiljerije. Bez potpore iz zraka, takav bi manevar bio prilično riskantan.
Luka Berdjansk u Zaporiškoj oblasti također nije loša opcija jer bi Rusija tada ostala bez opskrbne linije koja ide preko Azovskog mora. Međutim, Berdjansku je teško prići zbog riječnih puteva koji se nalaze u njegovoj blizini.
Ukrajinci bi se mogli odlučiti i za udar na Tokmak i njegovu zračnu luku. Kada bi do njega došli preko Orihiva, mogli bi prekinuti kopneni most između Rusije i okupiranih dijelova Ukrajine te Krima.
Konačno, a možda i najočitije - ukrajinske bi snage mogle udariti direktno na Melitopolj, i to tako da im rijeka Molohna čuva istočni bok. Melitopolj se nalazi nedaleko od ključnog južnog križanja i u njemu su se ukrajinski partizani već sukobili s ruskim snagama. Da bi zauzeli taj grad, Ukrajinci će morati probiti neke od najutvrđenijih ruskih pozicija.
Spomenute opcije nisu jedine koje Ukrajina ima na raspolaganju. Kako bi zbunili Ruse, ukrajinske bi trupe mogle napasti Svatove te se potom spustiti do Luganska, a mogle bi iskoristiti i "kulminaciju" ruskih napada na Avdivku da okruže Donjeck. Iako bi obje opcije bitno narušile rusku poziciju pitanje je može li ukrajinska ekonomija izdržati još jednu godinu bez pristupa svojoj obali.