Rusija je u noći s utorka na srijedu lansirala 167 projektila i bespilotnih letjelica, među kojima 77 dronova na mlazni pogon. Pogođeno je 26 energetskih postrojenja zbog čega je oko 600.000 ljudi ostalo bez električne energije, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na društvenim mrežama.
Moskva je posljednjih tjedana intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući elektrane, trafostanice i plinska postrojenja. Samo od 5. do 11. listopada zabilježeno je oko 200 napada na postrojenja u energetskom sektoru te još 17 na objekte u naftnom i plinskom sektoru, potvrdilo je za Kyiv Independent ukrajinsko Ministarstvo energetike.
Zabilježen je i porast broja ruskih bespilotnih letjelica i projektila koji prolaze u blizini nuklearnih elektrana, rekao je za Kyiv Independent neimenovani energetski dužnosnik upoznat sa situacijom. Ruski dronovi vjerojatno nadziru elektrane i njihovu infrastrukturu, a moguće je da Rusija priprema napade na te objekte.
Rusi uništavaju Kijev, pogledajte trenutak kada je cijeli grad potonuo u mrak
Ukrajini nedostaje ključnih sustava protuzračne obrane kojima bi se mogla suprotstaviti sve većem ruskom arsenalu. Naime, Rusija je od prošle zime promijenila taktiku i tehnologiju naoružanja, a Kijev se dosad tome nije uspio prilagoditi. Uz nastavak napada balističkim projektilima, Moskva sada u napadima masovno koristi i dronove na mlazni pogon. Napade izvodi i danju i noću, a na meti je, između ostalog, i infrastruktura o kojoj ovise elektrane, poput željezničkih pruga kojima se doprema ugljen. Nedavni napadi izazvali su prekide u opskrbi električnom energijom i vodom za stotine tisuća stanovnika Kijeva i regija uz bojišnicu. Metro u glavnom gradu privremeno je prestao prometovati.
"Riječ je o sustavnom obrascu: napadi oštećuju mrežu, prisiljavaju na uvođenje izvanrednih ograničenja i usporavaju popravke, osobito kada ekipe ne mogu sigurno raditi tijekom zračnih uzbuna. Metode i ciljevi mogu se mijenjati, pa ovo ne bih nazvala pukom reprizom prošle zime. No cilj ostaje isti: destabilizirati energetski sustav", izjavila je za Kyiv Independent ukrajinska zastupnica i čelnica Pododbora za energetsku sigurnost Viktorija Hrib.
Dronovi na mlazni pogon su brži i precizniji od starijih modela s propelerima, pa ih ukrajinska protuzračna obrana teže presreće. Prema informacijama koje su dužnosnici ukrajinskog ratnog zrakoplovstva prošlog tjedna iznijeli pred zastupnicima, te letjelice mogu postići brzinu do 600 kilometara na sat, što znatno premašuje maksimalnu brzinu prosječnog ukrajinskog presretačkog drona.
Prema priopćenju ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), riječ je o letjelici koja se navigira uz pomoć američkog magnetometra i optičkog sustava te nosi novu bojnu glavu mase 40 kilograma, namijenjenu uništavanju mostova i nosivih stupova dalekovoda. Kako bi zaustavila takve dronove, Ukrajina se mora oslanjati na borbene zrakoplove F-16, strojnice sa sustavima ciljanja potpomognutima umjetnom inteligencijom te skupe protuzračne projektile kojih nedostaje na globalnom tržištu.
"Dronovi na mlazni pogon donekle su promijenili pravila igre. Jeftiniji su od projektila i mogu uništavati širu mrežu energetske infrastrukture", istaknula je za Kyiv Independent Olena Pavlenko, predsjednica think tanka DiXi.
Takvim je dronovima lakše napasti transformatore, manje trafostanice i drugu gradsku infrastrukturu. To stvara ozbiljne posljedice za gradove jer oštećenja utječu na grijanje, vodoopskrbu i odvodnju. Ukrajinski presretači dosad su zaustavljali oko 90 posto starijih dronova s propelerima, no protiv modela na mlazni pogon rezultati su u početku bili znatno slabiji.
"U početku smo u Ukrajini vidjeli vrlo nisku stopu presretanja. Zatim je porasla na više od 30 posto, a posljednjih noći dosegnula je više od 50 posto", rekao je za novinsku agenciju Ukrinform Matthias Lehna, potpredsjednik njemačkog proizvođača dronova Quantum Systems.
Dronovi na mlazni pogon već čine oko 40 posto svih bespilotnih letjelica koje Rusija lansira, a ukrajinske zračne snage očekuju da bi njihov udio mogao porasti na čak 80 posto.
Novi šok za Ukrajinu u srijedu ujutro, vojska je obezglavljena
Kijev je posebno ranjiv jer ovisi o termoelektranama i kogeneracijskim postrojenjima izloženima ruskim napadima. Trafostanice koje ga povezuju s izvorima energije, uključujući nuklearne elektrane na zapadu Ukrajine, zaštićene su od dronova, ali ne i od balističkih projektila. Grad, osim toga, nije osigurao dovoljno pričuvnih kapaciteta za proizvodnju električne energije koji bi nadomjestili proizvodnju kada elektrane budu izvan pogona.
Za razliku od trafostanica, koje su od dronova na mlazni pogon uglavnom zaštićene masivnim betonskim utvrdama, dalekovodi i njihovi stupovi znatno su izloženiji jer ih je teško fizički zaštititi. Ipak, oštećeni dalekovodi mogu se popraviti u roku od 24 sata, a sanacija trafostanica zahtijeva znatno složenije zahvate. Dugoročno bi problem s dalekovodnim stupovima mogao postati ozbiljniji jer su napadi teško pogodili ukrajinsku industriju čelika, a najveći proizvođači bili su prisiljeni obustaviti proizvodnju.
Jedan od glavnih problema ukrajinskog energetskog sektora i dalje je nedostatna protuzračna obrana, osobito kada je riječ o presretanju dronova na mlazni pogon. Ukrajina je posljednjih mjeseci razvila presretačke dronove koji postižu sve bolje rezultate, no potrebno je još vremena da bi se njihova proizvodnja povećala u mjeri koja bi omogućila učinkovitiju zaštitu zemlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....