Tajvansko ministarstvo obrane upozorilo je u utorak kako su kineske oružane snage u stanju blokirati sve ključne pomorske i zračne luke na otoku, te da predstavljaju ozbiljnu vojnu prijetnju po Tajvan.
U redovitom dvogodišnjem izvještaju, tajvansko ministarstvo piše kako je Kina započela takozvanu "sivu zonu" ratovanja protiv otoka, te navodi čak 554 upada kineskih borbenih zrakoplova u tajvansku jugozapadnu zonu protuzračne obrane između rujna prošle godine i kraja kolovoza ove godine. Radi se o seriji agresivnih poteza čiji je cilj, vjeruju vojni stručnjaci, iscrpiti Tajvan.
Kineska narodnooslobodilačka armija u međuvremenu ubrzano radi na modernizaciji svojih oružanih snaga kako bi razvila sposobnosti projekcije sile, te kako bi "ostvarila premoć u mogućim vojnim operacijama protiv Tajvana, te stekla učinkovite sposobnosti odvratiti strane snage, čime predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti," stoji u izvještaju.
Prema analizi tajvanskih vojnih analitičara, narodnooslobodilačka armija Kine u ovom je trenutku u stanju izvesti istovremenu blokadu ključnih pomorskih i zračnih luka, te svih odlazećih zračnih koridora, čime bi mogla odsjeći sve pomorske i zračne veze Tajvana s ostatkom svijeta, te prekinuti dotok vojnih zaliha i logistike.
Kineske akcije, čija je svrha zastrašivanje, iscrpljuju tajvanske vojne resurse i nagrizaju moral tajvanskih snaga, te ciljaju promijeniti status quo u Tajvanskom tjesnacu kako bi u konačnici "zauzeli Tajvan bez borbe," tvrdi analiza ministarstva obrane.
Taipei stoga planira pojačati svoje planove za asimetrično ratovanje kako bi bilo koji kineski napad učinio "što je više moguće bolnim i teškim po Kinu". Dio te strategije bili bi i napadi projektilima dugog dometa na mete u kontinentalnom dijelu Kine, postavljanje polja pomorskih mina u obalna područja, te intenziviranje obuke svojih rezervista.
Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen potvrdila je krajem prošlog mjeseca kako se na otoku trenutačno nalazi nepoznati broj američkih vojnika, koji s oružanim snagama Tajvana provode vojne vježbe i pomažu u obuci lokalne vojske.
Iako SAD odbija službeno potvrditi bi li bio spreman vojno braniti Tajvan u slučaju kineskog napada - Washington se obvezao jedino pružiti pomoć u oružju i opremi - predsjednik Joe Biden kazao je prošlog mjeseca kako bi Sjedinjene Države pritekle u pomoć Tajvanu u slučaju napada.
U slučaju planirane kineske invazije na Tajvan, Američka mornarica mogla bi blokirati Tajvanski tjesnac i prepriječiti put mogućim kineskim desantnim brodovima, prisiljavajući Kinu na eskalaciju sukoba s SAD-om.
Kina, u međuvremenu, ubrzano razvija svoje raketne snage kako bi odvratila neprijateljske brodove od djelovanja unutar 800 nautičkih milja od obale Kine. Peking posjeduje balističke protubrodske projektile DF-21D, takozvane "ubojice nosača zrakoplova", a razvija i hipersonične konvencionalne projektile, za koje se vjeruje kako bi ih protuzračna obrana američkih bojnih grupa teško oborila prije nego što bi počinile ozbiljnu štetu nosačima zrakoplova i drugim ključnim brodovima.