LUKAVA STRATEGIJA

Kina oko toliko željenog otoka steže sve jači obruč, natjerat će ih na predaju bez borbe!?

Otočani su usvojili plan obrane, tzv. strategiju dikobraz obrane, sličnu onome kako se brane Ukrajinci
 Mark Schiefelbein/Afp/Profimedia/Mark Schiefelbein/Afp/Profimedia

Desetljećima je Pekingu škicao preko ramena Tajvan, samoupravni otok koji Kina smatra svojim teritorijem i oko kojeg steže sve jači obruč. Tijekom 1980-ih Narodna Republika Kina počela je rekonstrukciju Narodne oslobodilačke armije Kine (PLA) iz kopnenih u pomorske snage kako bi odvratila Tajvan od secesionističkih težnji.

Danas Kina ima najveću ratnu mornaricu na svijetu, koja izaziva strahopoštovanje u morima oko Tajvana. A za četiri godine, na 100. godišnjicu osnutka PLA, Kina bi mogla pokrenuti svoj ultimativni cilj - napasti Tajvan. Naime, prema procjeni CIA-e, kineski predsjednik Xi Jinping naredio je Narodnoj oslobodilačkoj vojsci da bude spremna za preuzimanje otoka silom do 2027. godine.

Iako ne možemo sa stopostotnom sigurnošću odbaciti teoriju da Xi planira tajni napad na Tajvan, trenutačni potezi kineskog čelnika naslućuju da je strategija Pekinga zapravo izvesti pomorsku blokadu samoupravnog otoka, čime bi pokorio Tajvan bez borbe.

image

Ispaljivanje američkog projektila Patriot tijekom vježbe tajvanske vojske Han Kuang

Handout/Afp/Profimedia

Kina, naime, još uvijek nema sposobnost brze invazije i zauzimanja Tajvana u samo nekoliko dana te bi "ponovno ujedinjenje odmetnutog otoka" značilo Pirovu pobjedu za Peking. Zauzimanje Tajvana za Kinu bi prouzročilo značajne ekonomske i diplomatske troškove, pokazuje analiza Centra za strateške i međunarodne studije. Da Peking uistinu ne želi riskirati svoje ambicije da postane globalna supersila, pokazuje i knjiga "Znanost strategije". To je ključni udžbenik za časnike Narodne oslobodilačke vojske.

Iako se u tom udžbeniku Tajvan ne spominje izričito, cilj "strateške blokade" jasno je definiran kao "uništenje vanjskih gospodarskih i vojnih veza neprijatelja i degradiranje njegovih operativnih kapaciteta i ratnih potencijala da se ostavi izoliran i bez pomoći". U teoriji, pomorska blokada izgledala bi tako da Kina pošalje dovoljan broj brodova i zrakoplova oko samoupravnog otoka, zatvarajući ga u nepropustan prsten i odsijecajući ga fizički, ekonomski, pa čak i digitalno.

NR Kina dala je nagovijestiti kako bi ta blokada mogla izgledati u praksi kad je u travnju izvela vježbe u zonama bliže otoku nego ikad prije. Trodnevne vježbe završile su simulacijom "zatvaranja" otočne države uz pomoć zrakoplova i ratnih brodova. Ubrzo nakon toga, sredinom svibnja,

Taipei je održao vojne vježbe pod nazivom "Han Kuang", čiji je fokus bio na presretanju protivničkih pomorskih snaga. Ovih dana, od 24. do 28. srpnja, Tajvan održava druge takve vježbe usredotočene na suzbijanje moguće kineske blokade otoka. Kako bi se nosio s velesilom poput Kine, Tajvan je usvojio metodu asimetričnog ratovanja, poznatu kao "strategija dikobraz obrane", čiji je cilj učiniti invaziju vrlo teškom i skupom za neprijatelja.

Ta strategija uključuje korištenje velikog broja manjeg oružja koje je manje osjetljivo na napade na velikim udaljenostima, pokretljivije i sposobno za izvođenje preciznih napada. Sličnu strategiju provode ukrajinske snage u obrane od Rusije. Tajvanu zasad ide na ruku činjenica da Kina u slučaju invazije ima logistički problem jer da bi brzo zauzela otok, Kina bi morala prevesti vojsku i opremu preko Tajvanskog tjesnaca.

Od posjeta tadašnje predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Republici Kini u kolovozu prošle godine NR Kina je pojačala broj prijelaza preko medijane linije u Tajvanskom tjesnacu. Riječ je o liniji koju je američka vojska definirala 1955. godine. Obje vojske desetljećima su se prešutno pridržavale dogovora i ostajale na svojoj strani razgraničenja, sve do prije nekoliko godina kad je Peking počeo sve otvorenije pokazivati da želi da se linija pomakne. Također, od rujna 2020. do srpnja ove godine broj ulazaka vojske NR Kine u zonu protuzračne obrane Tajvana narastao je sa 69 na 139.

Vojni stratezi za Financial Times ističu kako taktika "rezanja na tanke šnite", koju Peking trenutačno koristi kod Tajvana, polako mijenja status quo i mogla bi na kraju lišiti Taipei sposobnosti da se obrani.

Neki američki promatrači opisuju dvije velike vježbe Pekinga oko Tajvana prošlog kolovoza i ovog travnja kao probe za blokadu Tajvana, potez koji bi mogao prijeći u ratni sukob. "Ako se ovi obrasci ponavljaju dva puta godišnje, mogli bismo reći da su osmišljeni da uspostave pozornicu za opći sukob", ističe Michael Mazarr, stručnjak za istočnoazijsku sigurnost u korporaciji Rand.

image

Simulacija zraćnog napada, vježba za civilno stanovništvo na Tajvanu tijekom ponedjeljka

Jameson Wu/Afp

Prema procjeni CIA-e, kineski predsjednik naredio je Narodnoj oslobodilačkoj armiji da bude spremna za preuzimanje Tajvana silom do 2027. godine. Međutim, direktor CIA-e, William Burns, rekao je kako to ne znači da je Xi odlučio izvršiti invaziju 2027. ili bilo koje druge godine. "Naša je prosudba da predsjednik Xi i njegovo vojno vodstvo sumnjaju bi li mogli izvršiti tu invaziju", rekao je Burns za CBS. Burns je slično ponovio i na Sigurnosnom forumu u Aspenu prošli tjedan, kad je rekao da je rat u Ukrajini na Xija djelovao poučno jer je pokazao kako se manja vojska može uspješno i dugo braniti od snažnijeg protivnika zahvaljujući odlučnosti i ustrajnosti njezinih ljudi.

"Niti jedan strani vođa nije pažljivije pratio Putinova iskustva u Ukrajini nego predsjednik Xi dok razmišlja o Tajvanu. Mislim da je to vjerojatno pojačalo i neke od tih sumnji, ne samo u načinu na koji je objektivno manja vojska imala nevjerojatan uspjeh u obrani protiv veće vojske, nego je i ukazalo na neke mane ruskog naoružanja. Činjenica je da je Putin, ali mislim i predsjednik Xi, podcijenio brzinu kojom je predsjednik Biden uspio sastaviti snažnu zapadnu koaliciju u potpori Ukrajini i pružanju solidarnosti u smislu da su spremni prihvatiti neke ekonomske troškove za nanošenje štete Rusiji. Mislim da je sve to navelo kinesko vodstvo da se odluče za pauzu", rekao je Burns.

Od rata u Ukrajini SAD je pojačao napore da pomogne Taipeiju u stvaranju zaliha oružja i streljiva ključnog za obranu svog teritorija od okupatora. Washington ubrzano pojačava vojnu suradnju sa saveznicima u Indo-Pacifiku, prije svega s Japanom, Australijom i Filipinima.

U Tajvanu mnogi sumnjaju da će ti napori biti učinkoviti u odvraćanju Kine od potencijalnog napada i kao upozorenje navode rat u Ukrajini. "Činjenica da je izbio rat u Ukrajini znači da američko odvraćanje nije uspjelo. Dakle, ne bismo trebali učiti samo iz onoga što se sada događa na bojnom polju, nego i iz onoga što se dogodilo prije nego što je Rusija napala i zašto odvraćanje nije uspjelo", ističe Lee Jyun-yi, stručnjakinja na Institutu za istraživanje nacionalne obrane i sigurnosti, tajvanskom think tanku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 05:30