Iako službeni podaci o preminulima kažu da je politika "nula covid slučajeva" kojom se Peking rukovodio tijekom borbe protiv pandemije uspjela, niz upadljivih osmrtnica kineskoj je javnosti pokazao da je bolest ipak (možda malo) moćnija od države. U nekim su dijelovima Kine bolnice pretrpane, a grabež za lijekovima stvara nestašice diljem Azije. Bilo je i onih koji su svoje nezadovoljstvo izrazili javno. Državni mediji i pekinški propagandisti ulagali su velike napore kako bi obranili i opravdali politiku "nula covida". Neslužbeno, oko milijun Kineza moglo bi preminuti tijekom procesa povratka u normalu, ili "novu" normalu.
Takav razvoj događaja nikako ne odgovara Xiju Jinpingu, najmoćnijem lideru Kine od Mao Ce-tunga, osnivača Narodne Republike Kine te jednog od osnivača Komunističke stranke Kine i njezinog dugogodišnjeg glavnog tajnika. Kako piše Financial Times, Xi i njegovi suradnici u sjeni kaosa oko politike "nula covida" pripremaju nove vanjske i ekonomske politike kojima će pokušati popraviti diplomatske odnose Pekinga i nekih zemalja Zapada te osnažiti ekonomiju koju je usporila pandemija.
Kina će se tako fokusirati na poboljšanje odnosa s Europom koji su narušeni kada je Peking unatoč ratu u Ukrajini nastavio podržavati Moskvu. "Peking se nada da neće postati rival svakoj državi Zapada, a ne želi ni da izgleda izolirano, pogotovo kada se radi o multilateralnim pitanjima", rekao je Yu Jie, stručnjak za Kinu pri britanskom trustu mozgova Chatham House. "Neuspjela ruska vojna avantura u Ukrajini značajno je umanjila dobit koju Peking dobiva od bilateralnih odnosa s Moskvom."
Iako su Xi i ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog mjeseca rekli da će produbiti bilateralne odnose Kine i Rusije, nekoliko je kineskih dužnosnika Financial Timesu reklo da se Peking po pitanju Ukrajine želi maksimalno distancirati od Kremlja. Sličnu su poruku poslali i nekim europskim diplomatima. "Putin je lud", rekao je jedan kineski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. "Odluku da se napadne Ukrajina donijela je vrlo mala grupa ljudi. Kina jednostavno ne bi trebala slijediti Rusiju."
Kako navodi Financial Times, Xi će ponovno razmotriti što Pekingu donose bliski odnosi s Moskvom. Kineski dužnosnici drže da je moguće da Rusija neće uspjeti pobijediti u ratu s Ukrajinom te da će iz tog konflikta izaći kao "manja sila", ekonomski i diplomatski bitna slabija nacija. Uz to, neki kineski dužnosnici kažu da se Putin ne može do kraja vjerovati. Pet visokih kineskih dužnosnika reklo je Financial Timesu da Moskva Pekingu nije rekla da planira pokrenuti invaziju na Ukrajinu. Naravno, ti stavovi nisu u skladu s onima koji su izrečeni javno. Xi i Putin rekli su početkom veljače, 20 dana prije početka invazije, da suradnja Pekinga i Moskve ne poznaje granice i zabranjena područja.
Jedan je kineski dužnosnik rekao da je Putin Xiju u suštini rekao da ne može reći da Rusija neće intervenirati ako ukrajinski separatisti napadnu ruski teritorij i prouzroče humanitarne katastrofe. Kineska strana tu izjavu nije protumačila kao najavu invazije već kao najavu manje intervencije. Bez posla je zbog te krive interpretacije u lipnju ostao Le Yucheng, zamjenik tadašnjeg ministra vanjskih poslova Kine Wanga Yija (Yija je na mjestu ministra u prosincu 2022. godine naslijedio Qin Gang, 11. ambasador Kine u Sjedinjenim Državama). Kineski diplomati već neko vrijeme svoje europske kolege nastoje uvjeriti da Peking zaista nije znao da Rusija planira invaziju na Ukrajinu.
Peking naklonost Europe nastoji steći i obećanjima da je spreman pokušati Putina odgovoriti od upotrebe nuklearnog oružja. Kineski su dužnosnici rekli i da se Peking, osim kao mirotvorac, želi pozicionirati i kao stranka koja će pomoći obnoviti Ukrajinu. Xi se krajem prosinca nastojao prikazati kao zagovaratelj mira. "Put prema mirovnim pregovorima neće biti gladak, međutim mogućnost mira postojat će sve dok se u nju ne prestane ulagati. Kina će nastaviti stvari sagledavati objektivno i pošteno, radit će na okupljanju međunarodne zajednice te igrati konstruktivnu ulogu u mirnom rješavanju ukrajinske krize", rekao je Xi.
Xijeva želja da na Zapadu ponovno bude rado viđen posla je koštala Zhaoa Lijiana, jednog od najratobornijih kineskih diplomata. Zhao, kojega na društvenoj mreži Twitter slijedi 1,9 milijuna korisnika, istu je koristio kako bi napadao Zapad. Savjetnica za nacionalnu sigurnost bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame Susan Rice Zhaoa je nazvala "rasističkom sramotom" nakon što se ovaj na Twitteru rasnih odnosa u Washingtonu. Bivši glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine sada radi u opskurnom odjelu koji se bavi oceanima i granicama.
Dok popravlja odnose s Europom, Peking od nje traži da ne raskida važeće dogovore i sporazume koje su dvije strane postigle. Suštinski, Kina ne želi da Stari kontinent počne slijediti primjer SAD-a koji se počeo komercijalno udaljavati o Pekinga, pogotovo kada se radi o naprednim i osjetljivim tehnologijama. "Kina je shvatila da je u isto vrijeme naljutila previše zemalja, pogotovo onih razvijenih, onih koje su joj glavni trgovinski i ekonomski partneri", rekao je Jean-Pierre Cabestan, stručnjak za Kinu s Hongkonškog baptističkog sveučilišta. "Peking želi popraviti komunikaciju s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Španjolskom, Japanom, Južnom Korejom i Vijetnamom."
Europska unija najveći je trgovinski partner Kine, a nekoliko vodećih europskih tvrtki najveći su strani investitori koji ulažu u Kinu. Peking barem na ovom polju nešto dobro radi jer su neki vodeći europski političari poput njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela unazad nekoliko mjeseci posjetili Kinu, a drugi poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanske premijerke Giorgije Meloni isto će napraviti početkom 2023. godine. Ni Macron ni Scholz nisu za prekid veza s Kinom i obojica je vide kao važnog partnera. "Kina će Macronovu želju za strateškom autonomijom pokušati iskoristiti kako bi udaljila Europu i Ameriku", rekao je Cabestan.
Europski dužnosnici i analitičari kažu da je nada da će Peking uspjeti Moskvu odgovoriti od upotrebe nuklearnog oružja snažan motivator za ponovno zbližavanje tih dvaju sila. "Kina bi se uvijek usprotivila upotrebi nuklearnog oružja. Međutim, kada Xi to kaže europskim liderima, želi naglasiti distancu koju Peking stavlja između sebe i Moskve", rekla je Susan Shirk, ravnateljica Kineskog centra 21. stoljeća pri Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu. Ravnatelj Centra za europske studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju Ding Chun kaže da postoje naznake da se Peking i Europa ponovno zbližavaju. "Europa se suočava s nizom strateških problema kao što su energetska i ekonomska kriza. Situacija se poboljšava, međutim pitanje je koliko se daleko može otići. Očekivanja ne bi trebala biti previsoka", dodao je Ding.
Iako Peking nastoji reći sve ono što Europa želi čuti, ona mu je još uvijek do kraja ne vjeruje. Europskim dužnosnicima smeta to što Xi nije Putina pokušao odgovoriti od napada na Ukrajinu. Uz to, Europa se želi sirovinski i tehnološki osamostaliti kako joj Kina ne bi bila jedini dobavljač za te važne robe. Rat u Ukrajini pokazao koliko je njezina energetska ovisnost o Rusiji bila štetna i ne želi da se to ponovi. U listopadu je Unija svojim članicama poslala privatni dopis u kojem stoji da bi trebali postrožiti pristup prema Kini. Jedan je dužnosnik Unije rekao da je se EU tim dopisom postavila kao ekonomski i politički konkurent Pekingu.