Kineske državne banke pooštravaju ograničenja financiranja ruskih klijenata jer strahuju da će biti podvrgnute sekundarnim sankcijama SAD-a, piše Bloomberg.
Kako su izvijestili, najmanje dvije kineske banke su posljednjih tjedana naredile reviziju svojih ruskih poslova i planiraju prekinuti veze s klijentima koji su na američkom popisu sankcija. Banke će također prestati pružati financijske usluge ruskom vojnom sektoru, prema izvorima upoznatim s tematikom, te će revidirati poslovanje s dijelom tvrtki, što uključuje i ne-ruske klijente koji posluju u Rusiji ili isporučuju spornu robu u Rusiju preko neke treće zemlje.
Ovaj potez dolazi nakon što je Ministarstvo financija SAD-a prošlog mjeseca objavilo da će nametnuti sekundarne sankcije inozemnim financijskim tvrtkama i bankama koje pomažu Moskvi u njezinim ratnim nastojanjima u Ukrajini i provode ruske transakcije za kupnju opreme za svoju vojsku, prenosi Newsweek.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je kako je ovo pitanje vrlo osjetljiva stvar za tvrtke kojih se to tiče, ali da nije i za rusku vladu. "Ovo je vrlo, vrlo osjetljivo područje i malo je vjerojatno da će se itko odlučiti razgovarati o tome, to ne biste trebali očekivati", rekao je Peskov, kako prenosi Reuters. "Nastavljamo razvijati odnose s Kinom. Ona je naš vrlo važan strateški partner", dodao je.
Ambivalentan kineski odnos prema Moskvi
Peskov je rekao da su trgovinski odnosi između dviju zemalja i dalje čvrsti, a Rusija je k tome prijavila veći opseg bilateralne trgovine s Kinom od očekivanog. "Sigurno smo premašili 200 milijardi dolara i nastavljamo s rastom", rekao je Peskov.
Kineski zajmodavci iskoračili su u ruski bankarski sektor u isto vrijeme kad su se zapadne banke povlačile nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, popunjavajući prazninu koja bi rusko gospodarstvo učinila mnogo slabijim nego što je sada. Kina je sada najveći uvoznik fosilnih goriva iz Rusije, nakon što je više nego udvostručila uvoz ugljena od 2020. godine.
Njihovo bi povlačenje moglo biti bolno za Rusiju i Kremlj, pogotovo zato što bi navodni strah Pekinga od zapadnih sankcija značio da su čak i oni čelnici koji su ostali bliski Moskvi nakon pokretanja invazije na Ukrajinu oprezni kada je u pitanju vjerojatna financijska cijena ostajanja uz rame Kremlju.
No taj bi potez također odražavao ambivalentan odnos Kine prema Rusiji od početka invazije na Ukrajinu. Unatoč pružanju diplomatske potpore ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i obećanju proširenja trgovine među dvjema zemljama, Peking se suzdržao od pune potpore ratu u Ukrajini i nije ponudio značajnu vojnu pomoć Moskvi.
Zapadne sankcije uvedene zbog invazije oslabile su Rusiju i učinile zemlju ovisnijom o Kini, budući da su lišile središnju banku pristupa otprilike polovici njezinih međunarodnih rezervi i ostavile joj kao opcije samo zlato i kinesku valutu juan. Ruske banke također su se obratile UnionPayu, kineskom divu za financijske usluge i kartično plaćanje, nakon što su Visa i Mastercard obustavili svoje operacije u zemlji.
Chris Weafer, glavni izvršni direktor konzultantske tvrtke Macro-Advisory Ltd. za strateško-analitička pitanja, koja je fokusirana na Rusiju i regiju Euroazije, rekao je nedavno za Newsweek da Rusija treba biti oprezna zbog povećanja oslanjanja na Kinu.
Upozorenje Kremlju: ‘Xi vas neće favorizirati‘
"Dok Kina željno kupuje energiju i materijale i prodaje robu kineske proizvodnje ruskom tržištu, što sve odgovara Pekingu, u Rusiju dolazi vrlo malo ulaganja, sigurno ne dovoljno da se nadomjeste izgubljena ulaganja zapadnih tvrtki i investitora koji izlaze iz zemlje", rekao je on.
Podsjetimo, ruski ekonomisti, Aleksandar Knobel s Instituta Gajdar i Aleksandar Firančuk iz Centra za međunarodne trgovinske studije (RANEPA), također su ranije upozorili da ako Peking bude morao birati između Zapada i Rusije, neće favorizirati Moskvu.
U njihovom izvješću, objavljenom 30. prosinca, ističe se kako su glavni trgovinski partneri Kine, poput Europske unije, SAD-a, Japana i Južne Koreje, neprijateljski raspoloženi prema Moskvi i prodaju više proizvoda Kini nego Rusija.
Dok Kina sada čini gotovo trećinu ruske trgovine, ruski udio u kineskom trgovinskom prometu - 5,1 posto u uvozu i 3,3 posto u izvozu - puno je manji od udjela glavnih neprijateljskih zemalja i postoje rizici od pada trgovine u slučaju sekundarnih sankcija, navodi se u izvješću.
"Kineska ovisnost o opskrbi industrijskom robom iz neprijateljskih zemalja znatno premašuje njezinu ovisnost o uvozu ruskih sirovina", stoji u izvješću. "Postoje rizici od sekundarnih sankcija koje bi utjecale na međusobnu trgovinu između Kine i Rusije, osobito ako budu nametnute pojedinačnim tvrtkama", rečeno je.