DUGI MARŠ 10B

Kina je možda promijenila pravila igre u svemirskoj utrci. Ova fotografija je dokaz

Podjsetimo da je i Musk je prošle godine pohvalio jednu kinesku raketu, rekavši da bi mogla nadmašiti Falcon 9

Uspješno hvatanje boostera rakete Dugi marš 10B

 Xing Guangli/xinhua News/profimedia/Xing Guangli/xinhua News/profimedia
Podjsetimo da je i Musk je prošle godine pohvalio jednu kinesku raketu, rekavši da bi mogla nadmašiti Falcon 9

Kina je prvi put u povijesti uspješno vratila na Zemlju glavni, najveći dio rakete nakon što je njime poslala teret u orbitu.

Donji dio (booster) 63 metra visoke rakete, umjesto da se nakon lansiranja razbije ili završi u oceanu, kontrolirano se vratio i uhvaćen je golemom mrežom na platformi na moru. Time su Kinezi napravili prvi ozbiljan korak prema tehnologiji na kojoj je najbogatiji čovjek na svijetu te osnivač i izvršni direktor tvrtke SpaceX Elon Musk izgradio svemirsku dominaciju i potpuno promijenio ekonomiju svemirskih letova.

Prema pisanju Space.coma, riječ je o raketi Dugi marš 10B, koja je poletjela iz kineske provincije Hainan. Nakon što je odradila glavni dio posla i pogurala raketu prema svemiru, njezin najveći donji dio odvojio se, ponovno upalio motore i počeo kontrolirano spuštanje prema Zemlji.

image

Long March-10B raketa, Hainan, Kina

-/Afp

Pregazio konkurenciju

Taj se dio rakete stručno naziva „prvim stupnjem“. Jednostavno rečeno, to je veliki donji dio rakete s motorima i gorivom koji daje najveći potisak pri polijetanju za svladavanje Zemljine gravitacije i nosi velik dio ukupnog goriva cijele letjelice. Kada potroši gorivo, odvaja se od ostatka rakete, a ti su golemi i iznimno skupi dijelovi desetljećima dosad jednostavno padali u ocean ili izgorjeli u atmosferi, pa je za svako novo lansiranje trebalo graditi novu raketu.

image

Uspješno hvatanje boostera rakete Dugi marš 10B

Xing Guangli/xinhua News/profimedia/Xing Guangli/xinhua News/profimedia

Muskov SpaceX 2015. je prvi put uspješno vratio dio orbitalne rakete na Zemlju, a od tada je izveo više od 600 uspješnih slijetanja. Pojedini Falcon 9 boosteri korišteni su više od 30 puta, a to je i jedan od glavnih razloga zašto je SpaceX pregazio konkurenciju.

image

SpaceX Falcon 9 raketa

Patrick T. Fallon/Afp

Kina je sada prvi put uspjela napraviti nešto slično. Iako se kinesko rješenje razlikuje od SpaceX-ova – Muskov Falcon 9 slijeće na vlastite "noge", dok je kineska raketa pomoću kuka uhvaćena golemom mrežom razapetom na morskoj platformi – kineski inženjeri tvrde da takav sustav omogućuje da raketa nosi manje dodatne opreme za slijetanje, a time potencijalno i više korisnog tereta.

Inače, Musk je prošle godine pohvalio kinesku raketu Zhuque-3, rekavši da bi mogla nadmašiti Falcon 9. Osim toga, u Kini sada sve više državnih i privatnih kompanija istodobno radi na višekratnim raketama – LandSpace, CAS Space, Galactic Energy i Deep Blue Aerospace. Pitanje je, dakle, označava li ovo kinesko lansiranje i uspješno slijetanje konačni kraj dominacije Muskova SpaceX-a?

image

SpaceX i Tesla CEO Elon Musk

Alain Jocard/Afp

Biznis satelita

SpaceX danas izvodi više orbitalnih lansiranja nego bilo koja druga kompanija na svijetu. Ima više od 600 uspješnih slijetanja raketa, boostere koji su letjeli više od 30 puta i industrijski sustav koji izvodi više od stotinu lansiranja godišnje. Samo tijekom 2025. SpaceX je izveo oko 165 orbitalnih lansiranja, više od polovice svih lansiranja na planetu. Musk je govorio da SpaceX danas standardno lansiranje rakete Falcon 9 košta oko 74 milijuna dolara, a najveći dio tog troška čini upravo golemi donji dio s motorima. Ponovna upotreba tih dijelova, očekivano, značajno pojeftinjuje cijeli proces.

Kina, s druge strane, nije ni blizu Muskovim brojkama, ali njezina komercijalna svemirska industrija već sada ima više od 600 kompanija. Prošle je godine privukla oko 2,6 milijardi dolara financiranja, a iza razvoja ne stoje samo privatni investitori nego i kineska država, lokalne vlasti i javni fondovi.

Ono što se sada pojavljuje kao ključno pitanje, upozoravaju stručnjaci, nije tehnologija slijetanja nego budućnost: tko će prvi satelitima osvojiti orbitu. SpaceX je zahvaljujući svojim raketama uspio izgraditi Starlink, mrežu s više od 10.000 aktivnih satelita. Kina sada želi vlastite velike satelitske konstelacije, uključujući SpaceSail, koji do 2030. planira rasporediti čak 15.000 satelita, a prema svemu sudeći, Kinezi su uspješno demonstrirali jednu od ključnih tehnologija potrebnih da to postignu. Poznato je da Kinezi često uđu na tržište koje je otvorio netko drugi, preuzmu dokazani koncept, ulože golem novac i velik broj inženjera, a zatim počnu ubrzano smanjivati cijenu i povećavati proizvodnju.

image

Long March-10B raketa, Hainan, Kina

-/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. srpanj 2026 13:57