Kineske istraživačke podmornice ovog su ljeta prvi put plovile tisućama metara ispod arktičkog leda, izazvavši ogromnu zabrinutost zapadnih zemalja. Američki dužnosnici za nacionalnu sigurnost upozoravaju da te ekspedicije osnažuju tvrdnje o rastućoj kineskoj prijetnji u arktičkoj regiji. Prema izvješću američkog Ministarstva domovinske sigurnosti iz studenoga, kineski vojni i istraživački brodovi ove su godine djelovali u arktičkim vodama kod Aljaske u najvećem broju dosad.
Za Kinu bi ovladavanje arktičkim rutama moglo donijeti višestruke koristi: prikupljanje vrijednih podataka o prirodnim resursima ispod polarnih kapa koje se tope, znatno skraćivanje vremena komercijalnih plovidbi te mogućnost približavanja nuklearnih podmornica potencijalnim ciljevima, uključujući Sjedinjene Države, upozoravaju zapadni pomorski stratezi i vojni dužnosnici.
"Kinezi su sve agresivniji na Visokom sjeveru", izjavio je za WSJ vrhovni zapovjednik NATO-a Alexus Grynkewich misleći na regiju i zemlje koje leže unutar Arktičkog kruga. Dodao je da kineske znanstvene misije često služe kao paravan za vojne aktivnosti.
Nezapamćeni rusvaj na Arktiku, Kina ulazi u igru, Rusi dižu baze, sve oči uprte u Norvešku!
Kina se još 2018. samoproglasila "bliskoarktičkom silom" i najavila planove da do 2030. postane "velika polarna sila", ravnopravna SAD-u i Rusiji. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, međutim, tvrdi da su sve aktivnosti u Arktiku zakonite i miroljubive te da "pridonose miru, stabilnosti i održivom razvoju regije".
Umirovljeni nizozemski admiral Rob Bauer, donedavno jedan od najviših zapovjednika NATO-a, upozorava da se situacija mijenja. Kina sada u blizini Aljaske raspoređuje brodove obalne straže koji po opremi nalikuju na ratne fregate. "To su u biti ratni brodovi, samo obojeni u bijelo", rekao je Bauer. Zajedničke patrole s ruskim ratnim brodovima, dodao je, jasno ukazuju na kinesku ambiciju stjecanja vojne prednosti, a ne isključivo obalne sigurnosti.
Osim toga, kineski i ruski vojni zrakoplovi lani su prvi put zajedno patrolirali u blizini Aljaske, a kineski bombarderi dugog dometa djelovali su iz ruskih baza. Takva suradnja povećava mogućnost koordiniranog napada dvaju najvećih američkih suparnika, upozorio je u travnju pred Kongresom general Gregory Guillot, zapovjednik Sjevernoameričkog zapovjedništva za zračnu obranu (NORAD).
Američki analitičari smatraju da podaci koje Kinezi prikupljaju sjeverno od Aljaske i Grenlanda ne služe samo proučavanju klimatskih promjena, kako navode kineski državni mediji, nego i obuci mornarice, čije su podmornice zasad relativno bučne i lako uočljive američkim snagama. "Kina ne gradi najveću svjetsku flotu oceanografskih istraživačkih brodova zato da bi spašavala kitove. Razumijevanje oceana i klime ključno je za uspjeh pomorskih operacija, osobito u protupodmorničkom ratovanju", rekao je pomorski strateg Hunter Stires.
Arktički uvjeti znatno otežavaju otkrivanje podmornica: led sprječava zračni nadzor, slojevi temperature i promjene slanosti zbog topljenja leda remete sonar, a sudari ledenjaka i zvukovi morskih sisavaca stvaraju buku. Prikupljeni podaci omogućuju kineskim znanstvenicima izradu preciznih računalnih modela podmorja, koje mornarica potom može koristiti za planiranje sigurnijih ruta.
Peking arktičke pomorske rute vidi kao ključni dio tzv. Polarnog puta svile, prečaca za globalnu trgovinu. Ovog je ljeta kineski teretni brod doplovio u poljsku luku Gdanjsk rutom preko Dalekog sjevera, dvostruko bržom od plovidbe kroz Sueski kanal. Američki vojni stratezi uvjereni su da je krajnji cilj Pekinga okončanje američke "podmorske dominacije" i da će mu u tome pomoći Rusi, koji trenutačno jedini u svijetu posjeduju operativnu flotu nuklearnih ledolomaca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....