U sjeni bizarne političke izvedbe američkog MAGA predsjednika, koji se silno trudi prikazati Sjedinjene Države većima, jačima, moćnijima, bogatijima, zločestijima… Američki status nedodirljivih u tehnološkoj, znanstvenoj i poslovnoj izvrsnosti upravo dobiva strateške AI udarce, koji su manje spektakularni od Trumpovih otvorenih sukoba u globalnoj geopolitičkoj oluji, ali bi lako mogli imati duboke i nepromjenjive posljedice za cjelokupan politički, ekonomski i socijalni univerzum Zapada, sasvim sigurno veći dugoročni utjecaj nego, recimo, američka otužna epizoda s Hormuzom.
Kineski trkači posljednje su dvije godine u AI utrci trčali za američkima s razlikom koja se mjerila u godini dana. Npr. u travnju ove godine američki državni centar za evaluaciju modela procijenio je da najnoviji DeepSeekov sustav zaostaje oko osam mjeseci za američkom konkurencijom. Ta procjena, stara nepuna tri mjeseca, više ne stoji. Na AI tržištu upravo je zagazio novi moćni kineski Kimi K3 (nudi jako puno uz nisku cijenu), a još prošli mjesec odjeknulo je lansiranje GLM‑5.2; modela koji je sasvim blizu čak i Anthropicovu Fableu 5; po nekima „tu negdje“. Sada kineski modeli definitivno doslovno dašću za vrat najprestižnijim američkim modelima.
Pratimo usporedno i intrigantni globalni politički preokret NR Kine; dok je MAGA Washington američku donedavnu AI supremaciju koristio kao globalnu polugu moći, pa i pomalo vulgarnu političku reklamu, Peking je okrenuo politički narativ u potpuno suprotnom smjeru; Xi je upravo poručio da razvoj umjetne inteligencije ne smije biti solo izvedba jedne države nego simfonija međunarodne suradnje, da tehnologijom ne smije dominirati jedna nacija te da je Kina spremna surađivati sa svima.
Prigovorio je nategnutosti argumenata nacionalne sigurnosti te potvrdio da Kina ostaje predana objavljivanju modela na otvorenoj osnovi. U povijesnom govoru Xi je inovirao političke pozicije NR Kine na Svjetskoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u Šangaju. Dan prije AI konferencije, 16. srpnja, 29 država potpisalo je sporazum o osnivanju Svjetske organizacije za suradnju u umjetnoj inteligenciji sa sjedištem u NR Kini. Među osnivačicama su Brazil, Indonezija, Malezija, Južnoafrička Republika, Senegal, Pakistan, Kazahstan, Rusija, Bjelorusija, Kuba, Venezuela, Srbija… Daleko od Zapada, ali…
Što se, dakle, točno zbiva u globalnoj AI utrci?
Kineski GLM stigao je u trenutku kad su američke tvrtke shvatile da moraju rezati troškove umjetne inteligencije; čak je i dio Silicijske doline odmah prešao na usluge modela iz radionice kineskog start‑upa, što je u osnovi bio dosad neviđeni šok za najbrže, najjače i najutjecajnije AI igrače. Samo mjesec kasnije, ponovimo, pekinški Moonshot AI objavio je Kimi K3, model s 2,8 bilijuna parametara i najveći sustav otvorenih težina ikad pušten u javnost. Prema mjerenjima tvrtke Vals AI, koja neovisno evaluira modele, Kimi K3 nalazi se tik ispod Anthropicova Fablea 5, ali iznad OpenAI‑jeva vodećeg GPT‑5.6 Sol.
Moonshot sam priznaje da zaostaje za oba američka vrha u ukupnoj izvedbi. To priznanje, obratimo pažnju, zapravo je važnije od benchmarka, jer pokazuje da kineskom laboratoriju više nije potrebno tvrditi da je prvi. Prvo: sada je jasno da kineska rješenja više ne kasne za američkima niti godinu dana, niti osam mjeseci, možda pola godine ili manje… Drugo, i bitnije: uz kineske cijene to „zaostajanje“ za najveći broj korisnika, tj. za praktičnu primjenu, postaje irelevantno. Kao što je rekao Graham Webster sa Stanforda, koji proučava kineski ekosustav otvorenih modela, „procjene o tome koliko Kina zaostaje kreću se oko šest mjeseci, a šest mjeseci nije bogzna kakva prednost“. I čini se upravo da više nije šest mjeseci, nego manje.
Kineska poslovna i politička poruka vrlo je izravna: Kina ne nudi bolji proizvod, nego drukčije uvjete pristupa. Američki vrhunski model dolazi kao usluga koja se plaća po potrošnji, uz uvjete korištenja, uz mogućnost da vam pristup bude ograničen odlukom američke vlade.
Tržišta su reagirala još u petak. Tajvanski burzovni indeks pao je više od 6 posto, japansko tržište 4 posto, Nasdaq oko 1,4 posto. Rasprodavale su se dionice proizvođača čipova, Nvidije i Intela, a ne proizvođača softvera. Sporno na zapadnom dioničkom tržištu, kao i širem investicijskom miljeu, nije tko ima bolji model, nego tko će osigurati povrate na enormne investicije pri (možda) vrlo nerealnim procjenama/valuacijama.
AI univerzum u koji su investitori već injektirali rijeke novca kako bi prvenstveno pratili američki AI zamah vrlo je širokog spektra; od ekstremno skupih te politički kontroverznih podatkovnih centara do kompanija koje su vulgarno dodale AI u ime, pa nadogradile ili čak radikalno promijenile poslovne modele. Teško je povjerovati da su investitori doista spremni čekati na povrate iz prihoda AI kompanija; pogotovo ako se kineska ponuda pokaže kao atraktivnija.
Moonshot je, zapravo, s obzirom na cijenu, senzacionalno dobar Kimi K3 postavio na 15 dolara po milijunu izlaznih tokena. Fable 5 stoji 50 dolara za istu količinu. Prema podacima OpenRoutera, neutralne platforme preko koje programeri i tvrtke usmjeravaju promet prema desecima modela, udio američkih modela pao je s oko 70 posto u lipnju 2025. na oko 30 posto u lipnju 2026. Prema analizi CNBC‑ja objavljenoj 7. srpnja, kineski su modeli kod američkih tvrtki dosegnuli tjedni vrhunac od 46 posto ukupnog prometa tokena, naspram 11 posto prosjeka u prethodnih 12 mjeseci.
DeepSeekov model za velike količine posla naplaćuje 0,14 dolara po milijunu ulaznih tokena. OpenAI‑jev GPT‑5.5 naplaćuje 5 dolara. Vercelov indeks proizvodne upotrebe, koji mjesečno prati desetke bilijuna tokena između poslovnih aplikacija i pružatelja usluga, daje „najelegantnije“ informacije: modeli otvorenih težina — težine su brojčane vrijednosti koje model dobiva tijekom treniranja i u kojima je pohranjeno sve što je naučio — obrađivali su u lipnju 29 posto svih tokena, a činili manje od 4 posto ukupne potrošnje. U travnju su bili na 11 posto prometa. Udio se, dakle, gotovo utrostručio u dva mjeseca. Startup Lindy prebacio je sav promet s Anthropicova Claudea na DeepSeek i tvrdi da će uštedjeti milijune. GLM‑5.2 je na Vercelu u prvom tjednu narastao 27 puta.
Nasuprot tim brojkama stoji kapitalna struktura američkog AI sustava izgrađena na pretpostavci da će vrhunska sposobnost ostati rijetka te stoga „mora“ i „može“ biti (jako) skupa. Pet najvećih američkih tehnoloških tvrtki planira ove godine oko 725 milijardi dolara kapitalnih izdataka. OpenAI je preuzeo kumulativne obveze koje se mjere u bilijunima dolara, uz godišnje prihode koji se mjere u desecima milijardi, što ne zvuči baš kao AI matematika; više kao jedno od neispunjenih financijskih očekivanja, kakvima smo već puno puta svjedočili. To ne treba brkati sa stvarnim značajem, odnosno perspektivama koje nudi AI. Američke federalne rezerve uvrstile su, npr., ove godine umjetnu inteligenciju među glavne sistemske rizike financijske stabilnosti. Pametan potez, je li i odgovor na novi kineski izazov?
Nije riječ o tome da je američka tehnologija loša; Amerikanci su i dalje najnapredniji. Riječ je o tome da granični trošak inteligencije pada prema nuli, dok je kapitalni izdatak koji ju je proizveo fiksan i potopljen. Prednost od šest mjeseci (ili sada već i manje) i dalje postoji. Ono što je nestalo jest mogućnost da se ta prednost doista naplati, jer kupac koji plaća 50 dolara za nešto čija verzija od prije šest mjeseci stoji 15 vrlo brzo počne razmišljati o tome koliko mu je zapravo potrebna razlika. To je, ponovimo radi naglašavanja, priča o dobroj tehnologiji u lošoj kapitalnoj strukturi, a te dvije dijagnoze imaju bitno različite terapije.
Koliko se odnosi snaga doista preokrenuo, možda najbolje ilustrira jedan američki proizvod, kojeg su menadžeri lukavo radije učinili ovisnim o jeftinijim kineskim rješenjima. Iza projekta stoji jedno od najpoznatijih imena još iz prvih dana američke AI revolucije, odnosno pojave OpenAI‑ja s ChatGPT‑em. Thinking Machines, tvrtka koju je osnovala Mira Murati, bivša tehnološka direktorica OpenAI‑ja, prikupila je rekordnu početnu porciju novca od dvije milijarde dolara pri valuaciji od 12 milijardi, a njihov prvi model, Inkling, objavljen 15. srpnja, sa sobom donosi 975 milijardi parametara, otvorene težine, 45 bilijuna tokena treninga.
Arhitektura je izvedena iz kineskog DeepSeeka V3, dio naknadnog treniranja oslonio se na sintetičke podatke koje su generirali otvoreni modeli, među njima i Moonshotov Kimi K2.5. Po rezultatima Inkling sjeda između Kimija 2.5 i Kimija 2.6, dakle iza kineske otvorene granice koju je trebao zamijeniti. Murati se kladi da je budućnost AI‑a u dostupnosti.
Politički pak okvir u kojem se odvija globalna AI utrka ima vlastitu logiku, koja djeluje protiv onoga tko ju je postavio. Najnapredniju verziju OpenAI‑jeva modela, GPT‑5.6 Sol, američka vlada drži dostupnom za dvadesetak „provjerenih“ organizacija. Anthropic je u lipnju po političkoj direktivi ograničio pristup svojim najjačim modelima stranim korisnicima. Odbori Zastupničkog doma pokrenuli su istrage protiv američkih tvrtki koje koriste kineske modele.
Dvostranački prijedlog zakona pod imenom No Adversarial AI Act zabranio bi saveznim agencijama korištenje modela iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, a Virginia, Teksas i New York već su uveli vlastite zabrane. Rezultat je da Sjedinjene Države svijetu nude uvjetovan i skup pristup, dok Kina nudi besplatno preuzimanje. Kome vjerovati? S NR Kinom već imamo, ne treba zaboraviti u ovoj igri s cijenama, problem da ne znamo pratimo li lansiranje teško subvencioniranih „proizvoda“ s jednim jedinim istinskim ciljem: osvajanje tržišnih pozicija i, posljedično — dominacija. NR Kinu i dalje vodi Komunistička partija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....