Odgovor kineskih središnjih vlasti na najnoviji val koronavirusa u toj zemlji zarobio je milijune ljudi u njihovim domovima, preopteretio linije dostave osnovnih namirnica i prijeti ozbiljno ugroziti kinesko gospodarstvo, no vlada više nema izbora promijeniti svoj pristup, pišu zapadni analitičari. Najmanje 45 kineskih gradova jučer se nalazilo pod potpunim ili djelomičnim zatvaranjem, u nastojanju središnjih vlasti da zauzdaju dosad najveći val koronavirusa u Kini.
U epicentru najnovijeg vala, Šangaju, njegovih 25 milijuna građana dobilo je zabranu napuštanja svojih zgrada i stanova, koja traje već tjednima. Frustrirani građani bune se na društvenim mrežama, što tamo baš i nije uobičajeno, a kruže i snimke ljudi zatvorenih u svojim stanovima kako frustrirano vrište kroz prozore. Mnogi su gladni i nemaju osiguran svakodnevni pristup hrani.
Najnoviji izboj
Pod radikalnim mjerama obuhvaćeno je čak 26 posto stanovnika Kine, koji su odgovorni za čak 40 posto gospodarstva te države. Prema stručnjacima iz investicijske banke Nomura, ovakvo zatvaranje znatno podiže rizik od recesije. Radi se o dosad najvećem domaćem izazovu za kineskog predsjednika Xija Jinpinga, kojem kasnije ove godine predstoji ključno glasanje o trećem mandatu na čelu države.
Xi je u javnosti sebi pripisao sve zasluge za dosadašnji radikalni plan "nula covida" u državi, koji je do najnovijeg izboja zahvaljujući partijskim medijima uživao i podršku u javnosti. "Moramo nadvladati paralizu u sukobu s rizikom, zamorom, prepuštanjem stvari slučaju i opuštanjem", poručio je Xi kroz državne medije u srijedu i pozvao naciju da "strogo primjenjuje normalizirane mjere prevencije i nadzora".
Xi ipak posjeduje i jedan veliki adut koji će ga zaštititi od bijesa vlastitog naroda - lokalne vlasti. Na njima je odgovornost za provođenje zatvaranja, pa sve probleme koje građani doživljavaju kao posljedicu restriktivnih koronamjera Xi s lakoćom prebacuje na lokalne čelnike, koji potom snose krivnju.
"Kineske središnje vlasti su vrlo, vrlo oprezne i također vrlo, vrlo pametne u preusmjeravanju bijesa na lokalne vlasti umjesto na sebe", rekao je za CNN profesor Alfred Wu s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru. U gradu Jixi, u najsjevernijoj kineskoj provinciji Heilongjiang, središnje su vlasti disciplinirale 18 lokalnih dužnosnika - među njima i čelnike općina, policijske zapovjednike, ravnatelje bolnica, pa čak i pogrebnika - radi "zanemarivanja svojih dužnosti i odgovornosti".
U Šangaju, gdje vlasti strahuju da bi se bijes građana mogao, poput virusa, proširiti na šire područje Kine, kažnjeno je osmero dužnosnika srednjeg ranga, okrivljeno za kaos, tragedije i nestašice hrane do kojih je došlo zbog zatvaranja grada. Xi je naredio lokalnim vlastima da učine sve u svojoj moći da zaustave virus, no da istovremeno minimiziraju "utjecaj na ekonomska i društvena zbivanja". Ako dođe do proboja virusa, lokalne vlasti su krive jer ga nisu zaustavile. Ako dođe do poremećaja u opskrbi i nezadovoljstva ljudi, lokalne vlasti su krive jer nisu "minimizirale utjecaj" mjera na stanovništvo.
"Šangajski dužnosnici pokušavali su pažljivo vagati između dvije naredbe, 'zadržimo politiku nula covida i ne ometajmo živote ljudima'", rekao je Trey McArver, stručnjak za kinesku političku ekonomiju i suosnivač analitičke tvrtke Trivium. "Fokusirali su se malo više na 'ne ometajmo živote'. I nisu uspjeli. Lekcija koju će svi izvući iz toga je da se, u stvarnosti, morate usredotočiti na 'nula covida'".
Xijeva pozicija na vrhu partije i države zasad je sigurna. Kako tvrdi McArver, iako se svi državni neuspjesi u potpuno autokratskom sustavu zapravo mogu pripisati čelniku države, i sadašnji razvoj događaja ne ide na ruku Xiju, on nema političkog suparnika niti konkurenciju u vrhu stranke koji bi mogli biti stvarni protukandidati.
Partijski mediji
Čak i ako se zemljom počne širiti nezadovoljstvo, partijski mediji omogućit će Xiju da dominira javnim narativom. U ovom trenutku, nakon dvije godine "nula covida", kineska Komunistička partija više ne može promijeniti tu politiku a da u ljudima ne pobudi sumnju je li ona ikad uopće bila nužna.
Novinarka New York Timesa Li Yuan, kolumnistica iz Hong Konga, usporedila je sadašnju politiku "nula covida" s politikom "nula vrabaca" Mao Ce Tunga. Mao je 1958. donio uredbu da cijela država mora eliminirati vrapce, koje je proglasio napasnicima koji uništavaju usjeve. U par je mjeseci istrijebljeno oko dvije milijarde ptica, što je dovelo do rasta broja kukaca koji su stvarno i uništili usjeve - bio je to jedan od glavnih uzroka Velike kineske gladi. Autoritarne države, njezin je zaključak, uvijek na kraju naškode svojim građanima, čak i uz najbolje namjere