Bruxelles je izgubio svog čovjeka u Beogradu. Ustvrdio je to u svojoj analizi od srijede Politico pa tematizirao odnos Beograda i Bruxellesa za vrijeme vladavine donedavno gotovo svemoćnog srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Uvjerljiva pobjeda oporbene Studentske liste na nedjeljnim izborima okončala je 14-godišnje razdoblje tijekom kojeg je Vučić bio ključni sugovornik Europske unije u Srbiji. Više od desetljeća svaki korak u pristupnom procesu zemlje i trgovinskim pregovorima morao je proći preko njega.
"Aleksandar Vučić ponašao se kao osoba kojoj se svi obraćaju za sve, pritom zanemarujući sve zakone u zemlji, uključujući i Ustav", rekao je za Politico Jugoslav Gašić, docent medicine na nekoliko sveučilišta i budući zastupnik u parlamentu.
Studentska lista tijekom vikenda osvojila je apsolutnu većinu u parlamentu, što je, kako se ističe, zapanjujući rezultat za pokret bez jasno definiranog vodstva i nastao iz prosvjednog pokreta.
Gorak okus u ustima proeuropskih snaga
Prvi zadatak nove vlasti bit će poništavanje velikog dijela naslijeđa Vučića i njegove Srpske napredne stranke (SNS), počevši od ispravljanja višegodišnjeg urušavanja vladavine prava. No, nova će vlast također morati iz temelja preispitati odnos Srbije s Bruxellesom, za koji Studentska lista smatra da ga je bivši čelnik tretirao više kao sredstvo za ostvarivanje političkih i gospodarskih interesa nego kao istinski put prema članstvu u EU-u.
"U konačnici, [Vučić] je uvijek zastupao vlastite interese, a ne interese Srbije", rekao je Gašić.
Istovremeno, činjenica da je Bruxelles sav napredak godinama nastojao ostvarivati isključivo preko Vučića, ostavila je gorak okus u ustima čak i među najpredanijim zagovornicima proeuropskog usmjerenja u Srbiji.
"Ključna pouka koju treba izvući iz slučaja Srbije jest da EU vrlo lako može izgubiti vjerodostojnost i integritet ako zanemaruje uzroke demokratskog nazadovanja u nekoj zemlji", rekao je Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora istraživačkog Centra za europske politike (CEP).
Prema podacima CEP-a objavljenima početkom ove godine, čak 41,6 posto građana smatra da je EU više zainteresirana za ostvarivanje vlastitih političkih i gospodarskih interesa u regiji nego za poboljšanje stanja demokracije i vladavine prava u Srbiji. Godinama su nevladine organizacije, novinari i aktivisti, kad god bi tvrdili da bi Bruxelles u pregovarački proces s EU-om trebao uključiti i druge glasove, dobivali odgovor "da u Srbiji ne postoji alternativa režimu", nastavio je Majstorović.
Izborni program Studentske liste ističe EU kao najvažnijeg gospodarskog partnera Srbije te obećava produbljivanje postojećih strateških partnerstava Beograda s članicama EU-a poput Grčke, Italije, Mađarske i Francuske, uz istodobno nastojanje da se uspostave bliži bilateralni odnosi i s drugim europskim prijestolnicama.
Izgubljena odgovornost
Ipak, članstvo u EU-u nije izrijekom navedeno kao neposredan cilj.
Gašić nije želio govoriti o konkretnim ciljevima budućih odnosa Srbije i EU-a, ali je poručio: "Ne želimo da nas Europa odsiječe. Ne želimo biti izolirani otok". "Poštujem njihovu uređenost, vladavinu prava i demokratska načela", dodao je. "Ipak, smatram da moramo iznova postaviti prioritete u odnosima s EU-om, pri čemu ćemo na prvo mjesto staviti interese Srbije. Jednostran pristup ne pogoduje dugoročnoj suradnji".
Studentska lista, podsjeća Politico, nastala je iz masovnog prosvjednog pokreta koji je pokrenula tragedija iz 2024. godine, kada se urušila nadstrešnica željezničkog kolodvora u Novom Sadu, što je rezultiralo smrću 16 osoba. Studenti su za tragediju okrivili korupciju u sklapanju državnih građevinskih ugovora te započeli blokade sveučilišta. U roku od nekoliko mjeseci prosvjedi su prerasli u najveći prosvjedni pokret koji je Srbija vidjela u posljednjih nekoliko desetljeća.
Jedan čovjek odgovorio je Vučića od kaosa u nedjelju, po Beogradu se već šuška o kome se radi!
Dok su studenti prosvjedovali diljem zemlje, reakcije Bruxellesa bile su suzdržane, a dužnosnici EU-a uglavnom su izbjegavali izravno kritizirati Vučića. Zastave EU-a istovremeno su bile upadljivo odsutne s prosvjeda.
"Komisija najprije mora vratiti davno izgubljenu vjerodostojnost, nakon godina pružanja potpore Vučiću", kaže Đorđe Bojović, savjetnik za vanjsku politiku zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu. On je istaknuo da je Srbija dugo bila demonizirana te da se od 90-ih teško pokušava osloboditi takve reputacije, koju je, kako je rekao, "Vučićev represivni autoritarizam samo dodatno učvrstio".
EU mora odgovarati za zatvaranje očiju
Unatoč tim kritikama, gospodarske veze Srbije s Europom tijekom Vučićeve vlasti znatno su ojačale, a zemlja je postala jedno od vodećih odredišta za strana ulaganja u regiji. Za vrijeme Vučićeve vladavine, izravna strana ulaganja u Srbiju porasla su s približno 750 milijuna eura u 2012. godini na više od 30 milijardi eura tijekom idućeg desetljeća, što je više nego u ostatku zapadnog Balkana zajedno.
U Bruxellesu su osobe poput Bojovića i predstavnici oporbenih stranaka neprestano apelirali na institucije poput Europskog parlamenta i Europske komisije da se sastanu s njima i ozbiljno razmotre njihove zabrinutosti. "Vučić ih je sve uvjerio da oporba nije vrijedna razgovora i da nije vjerodostojna", rekao je Bojović.
Sada, kada je SNS otpravljen u oporbu, Bruxelles će morati preispitati način na koji surađuje sa Srbijom. No, mnogi građani Srbije smatraju da EU najprije mora odgovarati za 14 godina tijekom kojih je zatvarala oči pred onim što se događalo u zemlji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....