EU je odlučila prvo s dnevnog reda ukloniti Zapadni Balkan, da tih šest država ne smeta dok traje summit koji ima preduvjete neuspjeha, ali se svi nadaju da će 10 milijardi eura plaćene ucjene zadovoljiti Viktora Orbána. Iako je pitanje što više njega može zadovoljiti.
U utorak, 12. prosinca, Vijeće je objavilo zaključke o proširenju, dokument koji donosi procjenu stanja u zemljama Zapadnog Balkana, Ukrajini, Moldovi/Moldaviji, Gruziji i Turskoj. Dan kasnije je održan Summit EU - Zapadni Balkan nakon kojeg je objavljena Deklaracija.
Riječ je o dokumentima koji su pisani bruxelleskim idiomom, prepunim tehničkih jezičnih konstrukcija, ali iz kojih se mogu iščitati glavni prigovori zemljama uz, osobito u slučaju Srbije i Kosova, i moguće sankcije.
Zaključci navode da je “proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet”. Apostrofiraju da su kopenhaški politički kriteriji neupitni, a “Vijeće ponovno potvrđuje potrebu za pravednim i rigoroznim uvjetovanjem, načelo vlastitih zasluga i reverzibilnost”. Nema, dakle, ubrzanog ulaska, preko reda, ni za Ukrajinu. O kojoj će se raspravljati na summitu koji je počeo u četvrtak, a traje i u petak.
Zapadni Balkan, očekivano, nije prošao dobro, Vijeće upozorava da su “potrebni odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, uključujući rješavanje bilateralnih sporova partnera i pitanja ukorijenjenih u nasljeđu prošlosti, u skladu s međunarodnim pravom i uspostavljenim načelima”.
Crna Gora je prošla dobro, glavni je problem borba protiv korupcije i organiziranog kriminala kako i u Sjevernoj Makedoniji gdje je glavni problem i dalje rješavanje bugarskog uvjetovanja, apsolutno nepotrebnog. Albaniji se zamjera manjak unutarnjeg političkog dijaloga i traži jačanje zaštite fundamentalnih prava, između ostalog. Od Turske se traži rješavanje pitanja Cipra i “podsjećajući na međunarodne obveze Turske u tom pogledu, Vijeće ponovno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stalnog i duboko zabrinjavajućeg pada u područjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava”.
Stvarni su problem tri preostale države Zapadnog Balkana. BiH i dalje ostaje bez otvaranja pregovora uz naglašavanje negativnog djelovanja Republike Srpske. Traži se i provedba presude Sejdić - Finci koja traži da se za mjesto u Predsjedništvu mogu kandidirati i pripadnici manjina, ne samo konstitutivnih naroda, poziva se na “ograničenu ustavnu i izbornu reformu”.
Kosovski premijer Albin Kurti u intervjuima stalno govori o njegovoj zemlji kao primjeru demokracije na Zapadnom Balkanu, ali Zaključci navode “ograničen napredak u pogledu vladavine prava, borbe protiv organiziranog kriminala i borbe protiv korupcije”. I onda ulazimo na područje bilateralnih sporova, Vijeće kaže da “Kosovo treba bez odlaganja provesti odluku Ustavnog suda o manastiru Dečani”.
Odluka kojom je potvrđeno vlasništvo Manastira nad 24 hektara zemlje donesena je još 2016. godine. Ocjena je oštra, a kad se govori o sjeveru Kosova, na kojem većinom žive Srbi, Vijeće navodi da su “jednostrani potezi Kosova i Srbije … pojačali tenzije” i ponavlja da je potrebno formirati Zajednicu srpskih općina. Zaključci su oštri i u Prištini nemaju razloga biti zadovoljni. Nadati se da će premijer Kurti shvatiti što mu Bruxelles poručuje.
Poruka Srbiji je nedvosmislena, napredak na polju vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom određuje opći tempo pristupnih pregovora. Ukupno je stanje ocijenjeno lošim, potrebna je borba protiv organiziranog kriminala, korupcije, nedostatna je zaštita manjina, sloboda medija, vladavina prava …
Bruxelles traži da vlada u Beogradu “objektivno i nedvosmisleno priča o EU”, dakle ako stavljate plakate “Hvala, brat Xi”, morate staviti i plakate na kojim piše koliko vam je novca dala Unija. I onda se dolazi do Zajedničke vanjske i sigurnosne politike gdje Vijeće “ponavlja snažno očekivanje” da se Srbija s njome uskladi, što je zahtjev da Beograd zauzme oštriji stav prema Rusiji.
Završni dokument Summita naglašava da je potreban “brz i stalan napredak ka punom usklađivanju s restriktivnim mjerama”, dakle uvođenju sankcija. Kad je riječ o nemirima i pobuni na sjeveru Kosova, Vijeće je nezadovoljno jer Srbija nije poduzela mjere da pravdi privede organizatore napada u svibnju na pripadnike KFOR-a i u rujnu na kosovsku policiju. Zaključci utvrđuju da Srbija i dalje ima velik utjecaj na Srbe na sjeveru Kosova pa “Vijeće podsjeća da će, u skladu sa zaključcima od 26. i 27. listopada 2023., neuspjeh strana u deeskalaciji napetosti imati posljedice”.
Premijerka Ana Brnabić iznijela je rezerve vezano uz Deklaraciju summita "EU Zapadni Balkan" navodeći da "Kosovo i Metohija ostaje integralnim dijelom Srbije". Ovu reakciju treba gledati i u svjetlu izbora koji se u Srbiji održavaju u nedjelju, ali i u okviru stvaranja manevarskog prostora jer na sastanku nije predsjednik Aleksandar Vučić koji može kasnije, u zatvorenom dijalogu, odstupiti od ove izjave.
U svakom slučaju, Beograd nije zadovoljan stavom naše Unije koja bi trebala politički uvjetovati i pristup fondu od 6 milijardi eura za rast Zapadnog Balkana. To će, nažalost, biti teško jer će Srbija imati čvrstu podršku Mađarske, kao što ju ima i Rusija. Odnos Beograda prema EU u Bruxellesu bi trebali gledati kroz prizmu stvarnog interesa te zemlje da se uskladi s pravilima Unije koji je, sve je očitije, u padu.