INFLACIJA RASTE...

Ključni sastanak u ESB-u i odluka koja je iznenadila sve: Odlučili su još neko vrijeme ne činiti - ništa!

Nejasno je tko će odgovarati ukoliko se inflacija ne ispuše sama od sebe

Ilustracija

 Justin Sullivan/Afp

Iz priopćenja Europske središnje banke (ESB), nakon današnjeg ključnog sastanka vijeća koje donosi odluke o nastavku monetarne politike, razvidna je najava serije povećanja kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija, ali opet s odgodom. Drugim riječima, pomalo iznenađuje kako je zapravo ESB odlučila još neko vrijeme ne činiti ništa, bez obzira na to što je u svibnju inflacija u eurozoni dosegla ekstremnih 8,1 posto. Naime, povećanje kamate za 0,25 postotnih poena, što se uz visoku inflaciju čini vrlo blago, najavljeno je u priopćenju tek za srpanj. U srpnju će se održati redoviti sastanka ESB-a o monetarnoj politici, pa će navodno tom prigodom, ako se inflacija ne zaustaviti, dignuti kamatu. Pri tome su najavili mogućnost većeg povećanja kamata u rujnu i to za 0,5 posto.

Sveukupni je dojam po pitanju aktivnosti Europske središnje banke kako se zapravo nadaju da će inflacija ispuhati sama od sebe. Posljedica je to pak činjenice da se više članica eurozone (Italija, Grčka…) više boje rasta cijene zaduživanja nego rasta cijena, a ta grupa nacija još od zadnje financijske krize dominira u tijelima ESB-a. Treba znati da su središnje banke u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji već povukle kakve-takve poteze zaoštravanja monetarne politike. Američki Fed dva puta je dizao kamatu, a najavili su i povijesni početak smanjivanja bilance koju su sistematski napuhivali do iznosa od 9000 milijardi dolara još od zadnje financijske krize 2008. godine. Drugim riječima, donosioci odluka u Sjedinjenim Državama daleko su odmakli Europi u pokušaju zauzdavanja cijena.

Zadnji put ESB je povisila svoje kamate u 2011. godini, a trenutačno je njihova depozitna stopa -0,5 posto.

Sama najava dizanja kamata tek sljedeći mjesec ipak je uzbudila obveznička tržišta u EU. Prinosi na njemačke 10-godišnje obveznice tako su porasli za 0,08 postotnih poena te sada iznose 1,44 posto. Istodobno, prinosi na talijanske obveznice porasli su za 0,16 postotnih poena te su dosegli 3,62 posto, uz značajnu rasprodaju od strane investitora.

Nejasno je tko će odgovarati ukoliko se inflacija ne ispuše sama od sebe te se u srpnju pokaže da se jako zakasnilo sa zaoštravanjem monetarne politike.

Zanimljivo je da one koji zazivaju zaustavljanje visoke inflacije kroz više dizanje kamate (0,5 postotnih poena) i dalje u izvještajima nazivaju jastrebovima, iako je nejasno zbog čega se netko pri inflaciji od 8,1 posto smatra na bilo koji način radikalnim.

Ovakvo odgađanje dizanja kamate za sljedeći mjesec potpuno otvorenim ostavlja pitanje zaustavljanja procesa otkupa vrijednosnica odnosno smanjivanja bilance ESB-a, što je vjerojatno bila najveća briga zemalja poput Italije ili Grčke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. veljača 2023 19:18