Još jednom smo se našli u situaciji da nam je potrebna solidarnost drugih država članica Europske unije. Do sada kada nam je trebala, nije izostala, ni nakon poplava niti nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Sada nam treba solidarnost koja se ne odnosi na novčana sredstva i koja se ne plaća u novcu. Potrebna nam je solidarnost Europske unije oko raspodjele dodatne količine cjepiva protiv covida. Nesumnjivo najtraženije robe danas u svijetu. Shvatili smo da u natjecanju za brzo dobivanje cjepiva nema previše milosti ni osjećaja jer, na kraju krajeva, ono je potrebno svima. I svi lideri će prije svega odgovarati svojim građanima.
Ali ipak, ako je solidarnost kamen temeljac Europske unije, sada je na ispitu. I to ne samo za Hrvatsku nego i nekoliko drugih država koje su izvisile jer su, ne svojom krivnjom, ali ni krivnjom drugih, naručile najviše upravo cjepiva kompanije koja je najmanje ispoštovala ugovorne obveze oko dostave.
To je stvorilo veliki jaz među članicama u broju cijepljenih u prva tri mjeseca otkad je počelo cijepljenje protiv covida-19. Da je kojim slučajem AstraZeneca ispunila sve obveze, a drugi proizvođači ne, možda bi ljestvica bila obrnuta, Hrvatska, Bugarska, Litva i Češka bile bi ispred drugih, a ne na začelju.
Nije sada vrijeme za traženje krivaca. Jer kada su cjepiva ugovorena, ona nisu postojala. Dakle, trebalo je procijeniti na osnovi tada dostupnih informacija. I oni koji su najviše računali na AstraZenecu, sada su izvisili. Ali, barem na početku, još su lošije prošli oni koji su naručili cjepiva koja ni danas nisu proizvedena ili nisu prošla faze testiranja i odobrenja.
EU se našla u situaciji koju je sama htjela izbjeći kada se odlučila pristupiti cijepljenju zajedno, istovremeno i koordinirano. Velike su razlike između država članica, primjerice između Bugarske i Malte veće od pet puta. Lideri EU ponovili su na zadnjem virtualnom summitu da će se cjepiva i dalje dostavljati prema "pro rata" kriteriju. Dakle, prema broju stanovnika i količini koju su države same naručile od pojedinih proizvođača. Kako je AstraZeneca najavila znatno manje doza i za drugi kvartal, razlike će se još više povećati.
Spas je sada jedino u dodatnih deset milijuna doza koliko je osigurano za drugi kvartal od Pfizera. Ako se svi smiluju, ako Hrvatska, primjerice, dobije između pola milijuna i milijun doza Pfizera, što je moguće, uhvatit ćemo korak s drugima. To će biti slučaj i s Bugarskom koja je cijepila i manje od Hrvatske. Uz to, Hrvatska je naručila milijun doza cjepiva Johnson&Johnson koje bi trebalo krenuti s dostavom za dva tjedna. A to se cjepivo daje samo u jednoj dozi.
Stalni predstavnici država članica u Bruxellesu dobili su zadaću da se o ovome dogovore "u duhu solidarnosti", iz čega smo iščitali pozitivan signal za nas. Do sada su se time bavili stručnjaci u tzv. steering boardu. Međutim, i onda i sada ishod ovisi o političkoj volji. Nije problem izračunati nego pristati da netko dobije više kako bi uhvatio korak s drugima. Na kraju krajeva, državama koje bi dobile više to bi puno značilo, a one koje bi se odrekle nekog svog malog dijela ne bi puno izgubile.