Prije pet dana, u nedjelju 1. lipnja, Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) izvela je svoj vjerojatno najuspješniji napad na ruske vojne baze. U operaciji ‘Paučina‘ Ukrajinci su dronovima napali pet zračnih baza razmještenih diljem Rusije, od Murmanska na sjeveru pa sve do oblasti Amur na dalekom istoku.
Napadnute su baze Olenja (90 km od Murmanska), Ivanovo (pokraj istoimenog grada i 260 km sjeveroistočno od Moskve), Djagiljevo (pokraj Rjazanj i oko 200 km jugoistočno od Moskve), Belaja (oblast Irkutsk u Sibiru) te Ukrainka (oblast Amur na dalekom istoku Rusije).
Prema onome što su dosad objavili SBU, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski te drugi izvori bliski predsjedniku, napad je bio pripreman punih 18 mjeseci, a njegovi su organizatori bili u Rusiji. Kao što je više puta napisano, dronovi su bili skriveni u kamionima čiji su ih vozači, ni ne znajući što zapravo voze, dopremili u blizinu zračnih baza. Potom su se na kamionima otvorili pokretni krovovi te su iz njih bespilotne letjelice krenule prema metama.
Prema tvrdnjama SBU-a, dronovima su upravljali njihovi operateri, a u slučaju gubitka veze s letjelicama (što se događalo tijekom akcije) njihovo upravljanje, detektiranje mete i konačnu aktivaciju eksploziva preuzimala je umjetna inteligencija. Kako navode neki mediji, Ukrajinci su algoritme kojima je AI raspoznao mete "trenirali" uz pomoć izložbenih primjeraka aviona koji se nalaze u vojnim muzejima.
Koji je učinak napada
I dok svakog dana curi sve više detalja o samoj akciji, pitanje koje javnost najviše zanima vrlo je jednostavno - koliko je aviona uništeno, oštećeno ili izbačeno iz stroja. Neposredno nakon akcije, u nedostatku drugih izvora osim SBU-a i nekoliko objavljenih video snimki te komentara ruskih vojnih blogera, nije bilo sasvim jasno kolika je šteta nanesena ruskoj strateškoj avijaciji.
Pet dana kasnije situacija je ipak nešto jasnija - objavljene su nove video snimke napada i puno važnije, satelitske snimke s nekih od napadnutih zračnih baza na kojima se sada jasno vidi nanesena šteta.
Iako i te treba uzeti s ogradom budući da su Rusi, barem u jednom slučaju, na mjesta na kojima su se nalazili ostaci uništenih bombardera, "parkirali" one koji nisu oštećeni. U Kremlju je očito prepoznat ogromni propagandni učinak ove operacije, stoga ovakvim potezima vjerojatno nastoje umanjiti dojam uspješnosti ‘Paučine".
Vratimo se na osnovno pitanje - koliko je ruskih aviona uništeno ili oštećeno, o kojim se točno modelima radi i na kojim su lokacijama bili smješteni. Kad dobijemo odgovor na to pitanje možemo približno ocijeniti koliki je postotak ruskih strateških bombardera (i Awacsa) izbačen iz upotrebe i što to znači za rusku stratešku avijaciju.
Prve informacije o šteti dao je sam SBU, a potom i predsjednik Zelenski koji su utvrdili da je "pogođeno više od 40 aviona", da bi taj broj kasnije precizirali na 41 i dodali da je uništeno ili oštećeno 34 posto ruske flote strateških bombardera. Potom je dužnosnik iz sigurnosnog aparata Ukrajine, Andrij Kovalenko, rekao da je "uništeno najmanje 13 aviona".
Dva dana nakon napada na društvenim mrežama objavljene su prve satelitske snimke prema kojima se moglo izbrojati do 12 uništenih aviona, jedan oštećeni i još dva za koja nije bilo sasvim jasno jesu li pogođena. No, već je tada bilo jasno da je najveća šteta na tehnici nanesena u zračnim bazama Belaja i Olenja.
Satelitske snimke
Konačno, u srijedu i četvrtak objavljene su satelitske snimke tvrtke Maxar Technologies, uvjerljivo najjasnije i najdetaljnije do sada. Nakon što su one objavljene, jedan dio analitičara i vojnih entuzijasta iskompilirao je sve dostupne podatke iz otvorenih izvora, što je rezultiralo sljedećim saldom napada.
Najdestruktivniji bio je, kako se čini, napad na zračnu bazu Belaja. Tamo su prema snimkama Maxara uništena tri strateška bombardera Tu-95MS te četiri bombardera Tu-22M3, a analitičari smatraju da je prema njihovim pozicijama na aerodromu riječ o avionima u aktivnoj službi.
Profil Intelschizo, čiju procjenu dijele open source izvori poput OSINTDefendera, ali i uglednog analitičara Michaela Kofmana, dodaje i da su u Belaji oštećena još 4 Tu-22M3.
Veliku štetu pretrpio je i aerodrom Olenja na kojem su uništena 4 Tu-95 i jedan transportni avion An-12. Također, čini se da su oštećena i dva Tu-22M3, a potencijalno je uništen još jedan Tu-95.
Čini se da je znatno manje uspješan bio napad na bazu Djagiljevo u kojoj je udar pokušan na tri Tu-22M3, ali s nejasnim rezultatima.
U zračnoj bazi Ivanovo dronovima su napadnuta i dva aviona za rano upozorenje i nadzor, Beriev A-50. Nije sasvim jasno kolika je šteta na njima nastala (u snimci koju je u srijedu objavio SBU vidi se kako se dronovi približavaju avionima netom prije kontakta). Tu valja dodati da u ovom slučaju vjerojatno nije bila riječ o operativnim avionima.
U zračnoj bazi Ukranika možda je uništen ili oštećen "tek" jedan Tu-95, ali to nije potvrđeno. Jednako je vjerojatan i scenarij u kojem napad uopće nije uspio.
Kad zbrojimo sve ovo, ispada da je SBU uništio 7 bombardera Tu-95, 4 bombardera Tu-22M3 te jedan transportni avion An-12. Također, još 6 Tu-22M3 su oštećena, kao i potencijalno dva A-50. Ukupno to daje broj od 12 uništenih aviona (od čega 11 strateških bombardera) te osam oštećenih, od čega dva potencijalno vrlo vrijedna "Awacsa".
Procijenjeni gubici ruske strateške avijacije u napadu 1. lipnja
Za procjenu gubitaka u ratu u Ukrajini uvijek valja konzultirati i stranicu Oryx, koja bilježi vizualne dokazane gubitke teže i vrjednije vojne tehnike. Prema Oryxu, uništeno je 7 Tu-95MS, uništena su i 4 Tu-22M3, a još dva su oštećena. Kao uništen se navodi i jedan An-12. Ukupno, 11 uništenih bombardera i 1 transportni avion te dva oštećena bombardera.
Koliko su gubici značajni?
Drugo pitanje koje se ovdje postavlja je koliki efekt ovi gubici imaju na rusku stratešku avijaciju, to jest koliko je ovim osakaćena njihova flota. Prvo, ova šteta nije bila samo simbolična. Naime, prema zadnjem "World Air Forces" izvješću za 2025. godinu, a kojeg objavljuje Flight Global, Zračne snage Rusije imale su ukupno 118 strateških bombardera: od toga 56 Tu-22M3, 47 Tu 95MS te 15 supersoničnih Tu-160. Transportnih Antonova An-12 ima pak 55.
Ovo znači da je čak i prema konzervativnim procjenama izbrisano 9,3 posto flote ruskih strateških bombardera. Dakle, gotovo svaki deseti. Ako u obzir uzmemo nešto širu procjenu s profila Intelschizo, dolazimo do broje od 15 posto strateških aviona izvan stroja.
Posebno je pak škakljivo pitanje oko Berieva A-50. Riječ o vjerojatno najrjeđem i najvrjednijem resursu ruskih zračnih snaga, Awacsu kojih su Rusi u operativnom stanju, prije ovih napada, imali između 6 i 10 (ovisno o procjeni). Prije rata bilo ih je 12, od čega je 7 moderniziranih na standard A-50U - no, nije jasno jesu li baš svi bili u operativnom stanju (Reuters je svojedobno naveo da ih je samo 9 u aktivnoj službi).
PROČITAJTE VIŠE Trumpovi ljudi čuvaju leđa Putinu
Od početka ruske invazije Ukrajinci su oborili dva i oštetili jedan ruski Awacs, a sada potencijalno oštetili ili čak trajno onesposobili još dva (kako tvrde neki izvori bliski SBU). Jesu li ti avioni bili u operativnom stanju (vjerojatno nisu budući da se u zračnoj bazi Ivanovo čuvaju i primjerci koji se ne koriste) i koliko je uopće upotrebljivih A-50 ostalo Rusiji, nije do kraja jasno. U za Moskvu najpovoljnijem scenariju 8, a u onom za Ukrajince - samo 4. Istina je vjerojatno negdje između.
No, ove brojke također treba staviti u kontekst, a pritom su važna dva aspekta. Prvi je taj da ih je gotovo nemoguće zamijeniti, naprosto zato jer se više ne proizvode.
Awacs Beriev A-50 prestao se proizvoditi 1992., a njegov nasljednik A-100 i dalje, koliko je poznato, nije u aktivnoj službi. Strateški bombarder Tu-95MS prestao se proizvoditi 1993., kao i Tu-22M3. Jedini koji se i dalje proizvodi je Tu-160 u novijoj Tu-160M varijanti (oznaka je jednaka i za starije avione koji su modernizirani), kojih je 2018. naručeno 10 komada. Koliko ih je točno proizvedeno, nije jasno - razni izvori spominju od jednog do tri primjerka. U svakom slučaju, radi se o vrlo sporom ritmu. Valja dodati i da Tu-160, prema dosadašnjim snimkama, nije pretrpio štete u napadu, iako neki ukrajinski izvori tvrde da su pogođena dva, a možda i četiri primjerka. Čvrstih dokaza za to zasad nema.
Nisu svi u pogonu
Drugi aspekt utjecaja ovog napada na rusku stratešku avijaciju je podatak da nije svih 118 bombardera u operativnom stanju, već ih je otprilike trećina u raznim stadijima održavanja/remonta. To bi značilo da je Rusija na raspolaganju sada ima "tek" 62 strateška bombardera. Naime, od početka invazije uništeno ih je najmanje 15, oštećena su tri (ili potencijalno 5), a 36 ih se nalazi u nekoj fazi remonta/modernizacije. To konačni učinak ove akcije po ruske bombardere čini znatno ozbiljnijim.
Treći aspekt napad je njegov utjecaj na rat u Ukrajini - svi ovi bombarderi lansirali su krstareće projektile na Ukrajinu, od Kh-22
(Tu-22 M3) do Kh-55 i Kh 101/102. Krstarećih (i balističkih) projektila, kontra predviđanju niza analitičara, nije nestalo i Rusi ih proizvode usprkos sankcijama. No, kao što smo vidjeli gore, s bombarderima to nije slučaj. To bi trebalo značiti da će Moskva u budućnosti ipak imati manje platformi na raspolaganju za zračne napade na Ukrajinu. Koliko će to utjecati na sam rat - vjerojatno ne previše.
I četvrti aspekt ovog napada, a koji je po Kremlj posebno neugodan, je degradacija jednog od krakova njihove nuklearne trijade, budući da Tu-95MS predstavlja ključnu platformu kojom se nuklearno naoružanje može isporučiti iz zraka. Ako ih je uništeno 7 od 47 (od kojih je trećina bila na održavanju), to je ozbiljan udarac. Naravno, to ne znači da Rusija više ne može lansirati svoje nuklearno oružje - ona ima još bombardera, tu je i mnoštvo lansirnih silosa diljem zemlje, a balističke nuklearne podmornice da i ne spominjemo. Ukratko, Rusija je uz SAD i dalje najveća nuklearna sila svijeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....