MORAL ILI ZDRAVLJE

Kome ide cjepivo? Siromašni još nisu primili ni prvu dozu, a bogati se cijepe trećom

Poziv WHO-a na moratorij u svom je uvodniku podržao i vodeći svjetski znanstveni časopis Nature
 Andy Ball/Zuma Press/Profimedia

Čelni čovjek Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus nedavno je pozvao na moratorij na treću dozu cjepiva protiv covida-19 do kraja rujna kako bi se omogućilo cijepljenje najmanje 10 posto stanovništva svake zemlje.

- Dok stotine milijuna ljudi još čekaju prvu dozu, neke bogate zemlje kreću s trećom dozom. Dosad je globalno primijenjeno više od četiri milijarde doza cjepiva, a više od 80 posto otišlo je u zemlje s visokim i višim srednjim dohotkom, iako one čine manje od polovice svjetske populacije. Razumijem da sve vlade žele zaštititi svoje ljude od delta varijante. Ali ne možemo prihvatiti da zemlje koje su već iskoristile većinu globalno dostupnog cjepiva iskoriste još i više - upozorio je Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Poziv WHO-a na moratorij u svom je uvodniku podržao i vodeći svjetski znanstveni časopis Nature koji je upozorio da je 58 posto ljudi u razvijenim zemljama primilo barem jednu dozu cjepiva dok je u nerazvijenim zemljama ta brojka samo 1,3 posto. Nature je doveo u pitanje i znanstvenu opravdanost treće doze kod cjepiva koja su se pokazala vrlo učinkovita u zaštiti protiv teških oblika bolesti. No, Nature smatra da bi upotreba treće doze bila opravdana kod cjepiva kao što su kineskih proizvođača Sinopharm i Sinovac za koja se pokazalo da ne pružaju adekvatnu zaštitu protiv zaraze koronavirusom.

No, Bijela kuća odmah je odbacila poziv WHO-a na moratorij ocijenivši da SAD ne treba birati između davanja treće doze cjepiva svojim građanima i doniranja cjepiva trećim zemljama jer “može učiniti oboje”. I Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Izrael najavili su da neće odustati od treće, tzv. booster doze kojom prvenstveno namjeravaju docjepljivati starije i imunološki ugroženije slojeve stanovništva.

Štoviše, novi izraelski predsjednik Isaac Herzog (60) krajem srpnja primo je treću dozu Pfizer/BioNTechova cjepiva promovirajući tako kampanju docjepljivanja starijih od 60 godina. Docjepljivanje trećom dozom u utorak je počela i Srbija: u susjednoj zemlji booster dozu mogu primiti svi građani koji su drugu dozu primili prije više od šest mjeseci, s tim da prioritet imaju stariji od 70 godina i imunološki kompromitirane osobe.

Globalna solidarnost

Raspravu o “etičnosti i znanstvenoj utemeljenosti treće doze komentirali” su i hrvatski znanstvenici. - Zemlje koje nemaju dovoljno cjepiva trebaju ga što prije nabaviti i dobiti na prioritetni način. No, to ne znači da se ljudi ne trebaju cijepiti trećom dozom u onim zemljama koje su već procijepile veći dio populacije s dvije doze. Mislim da je sadašnji kapacitet proizvodnje cjepiva dovoljan za sve koji se žele cijepiti.

Pitanje je samo novca za najsiromašnije zemlje, i tu globalna solidarnost treba biti na djelu. Znanstveno je opravdano primanje treće doze jer s vremenom imunitet slabi i te zemlje žele ponuditi svojim građanima dodatnu neophodnu zaštitu.

Posljednji podaci iz Izraela ukazuju da je davanje treće doze važno jer djeluje zaštitno 86 posto u slučaju novih varijanti poput delte za osobe starije od 60 godina. Do sada su podaci pokazivali da dvije doze štite između 40 i 60 posto ovisno o vremenu nakon davanja druge doze. Ti podaci ukazuju na znanstvenu opravdanost za davanje treće doze onima koji se žele dodatno zaštititi - kaže poznati hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.

Filozof dr. Pavel Gregorić iz Instituta za filozofiju u Zagrebu smatra da znanstvenu opravdanost treće doze cjepiva mogu prosuditi samo stručnjaci i nadležna tijela kao što je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), koja je odobrila uporabu treće doze Pfizera i Moderne za neke osobito ranjive skupine ljudi.

- U apsolutnom smislu nije etično da ljudi na Zapadu dobiju treću dozu cjepiva dok stotine milijuna ljudi u zemljama u razvoju čekaju prvu dozu, kao što nije etično ni da osam osoba posjeduje bogatstvo 3,5 milijarde ljudi na Zemlji, od kojih značajan dio živi ispod praga siromaštva.

Međutim, te nepravde neminovno proizlaze iz prava na vlasništvo i tržišno natjecanje koji su omogućeni i zaštićeni pravima pojedinačnih država i međunarodnim pravom. Ispravljanje tih nepravdi zahtijevalo bi globalnu revoluciju, što pak nosi opasnost generiranja drugih nepravdi. Mislim da je bolje razmišljati o učinkovitim mehanizmima nabave i distribucije cjepiva u zemljama u razvoju. Smatram da je to moralna obaveza razvijenih država - naglasio je Gregorić.

I vodeći hrvatski imunolog dr. Stipan Jonjić, profesor na Sveučilištu u Rijeci, upozorava na moralnu odgovornost razvijenog svijeta.

- Već sam javno rekao da je tužno što međunarodna zajednica, očito, nema mehanizme kojima bi zajamčila da svi ljudi na svijetu imaju podjednaka prava na dostupnost cjepivima. Ne osjećam se niti pozvan niti kompetentan moralizirati, ali činjenica da će bogatiji dio svijeta imati pristup trima ili više doza istog cjepiva dok značajan dio, mahom siromašnog svijeta neće imati pristup niti jednoj dozi ne čini mi se prihvatljivom.

Taj isti svijet troši trilijune dolara na besmislene ratove, a nije kadar zajamčiti minimum javnozdravstvenih potreba za one koji to jednostavno ne mogu postići, bilo zbog siromaštva ili drugih razloga. Naravno, virusi ne poznaju granice pa će se neke nove varijante ovog ili sličnih virusa ponovo vraćati i u bogatiji dio svijeta pa je teško dokučiti logiku kojom se rukovode oni koji su odgovorni za tu situaciju - rekao je Stipan Jonjić.

Treća doza za starije

Naglasio je da je odgovor na pitanje o znanstvenoj opravdanosti treće doze prilično složen.

- Iako su cjepiva protiv covida-19 već napravila golemi pomak u zaštiti čovječanstva od ove opasne bolesti, sad je već očito da zbog biologije ovog virusa, odnosno učestalih mutacija, trenutno važeća cjepiva nedovoljno štite od ponovne infekcije iako, srećom, štite od razvoja težih oblika bolesti. Kao imunolog i virolog nisam potpuno siguran što će se postići trećom dozom istog cjepiva - zasigurno će se ‘busterirat’ postojeći imuni odgovor, pa tako i količina protutijela na S protein ovog virusa. Vjerujem da su provedene studije koje su prethodile inicijativi za trećom dozom to potvrdile.

Međutim, gledano čisto fiziološki, vakcinirani već imaju memorijsku imunost koja bi morala jamčiti brži i efikasniji odgovor nakon ponovne infekcije, a to se vidi i u manjoj učestalosti težih oboljenja - pojasnio je Jonjić. Istaknuo je da postoje naznake da vektorska cjepiva, kao AstraZeneca i Janssen, vjerojatno induciraju puno dugotrajniju zaštitu.

- Odnosno, smatra se da kod ljudi koji su primili vektorska cjepiva neće trebati treća doza, pa se nadamo da će se to i potvrditi. Bude li potrebno davati treću dozu kod vektorskih cjepiva, ona bi mogla biti RNA cjepivo. S druge strane, preliminarni podaci iz Izraela, gdje je većina populacije cijepljena Pfizerom, sugeriraju da treća doza značajno pomaže starijoj populaciji. Meni bi bilo logičnije da treća doza nosi S proteine iz različitih varijanti ovog virusa, primjerice delta varijante, čime bi se vjerojatno postigao puno efikasniji učinak.

Međutim, problem je što mijenjanje cjepiva zahtijeva ispunjenje brojnih regulatornih zahtjeva, pa se plasiranje cjepiva prilagođenih novim varijantama ne može provesti brzo. Naravno, tek nam ostaje razumjeti zašto imunost nakon druge doze slabi i vrijedi li to podjednako za sva cjepiva i zašto bi treća doza istog cjepiva bila prednost. Doduše, ona ima jako puno smisla u ljudi kod kojih je imunost oslabjela, poput starije populacije, ali i tu su granice vrlo upitne.

No, uvjeren sam da će nam na duge staze trebati drugačija cjepiva koja će uz tzv. sistemsku imunost snažnije poticati imunost sluznice jer jedino protutijela koja su prisutna u našoj sluznici mogu neutralizirati virus kako bi spriječila infekciju. Jednom kad je virus ušao u stanicu, protutijela mu ne mogu puno učiniti, i to je vjerojatno tumačenje zašto cijepljeni ipak mogu ponovo biti inficirani, a u nekim slučajevima i razviti bolest - zaključio je Jonjić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2022 09:31