Europska unija, ali ne svih sadašnjih 28 članica, danas će sa summita u Rimu poručiti da je u ovim "izazovima bez presedana" nužno očuvati jedinstvo i graditi zajedničku budućnost kako ne bi države EU ostale na marginama globalizacije.
Iznijet će dosadašnja postignuća EU kroz povijest i obećanje da će raditi na jačaju zajedništva u naporima za dobrobit građana. Tekst deklaracije koju će lideri 27 članica potpisati dorađen je u zadnji čas i čini se da je sada napokon svima prihvatljiv. Prijetila je opasnost da Poljska i Grčka ne potpišu ovu deklaraciju, ali ako je vjerovati diplomatskim izvorima u Bruxellesu, to je sada uklonjeno jer su najosjetljiviji dijelovi deklaracije razvodnjeni i prilagođeni tako da svi budu zadovoljni.
Ova deklaracija potpisat će se u Rimu u istoj prostoriji u kojoj su potpisali i Rimski ugovori prije točno 60 godina.
Atmosfera u kojoj EU obilježava svoju 60. godišnjicu postojanja nije niti približno kao ona od prije deset godina kada je u Berlinu obilježila pola stoljeća Rimskih ugovora. Tada se EU suočavala s "velikim izazovima", a ovaj put se govori o "izazovima bez presedana". U samom početku deklaracije se spominje broj 27 ("Mi lideri 27 država") jer Ujedinjeno Kraljevstvo, iako je odigralo ogromnu ulogu u svemu što je EU dosad postigao, nema što sudjelovati u kreiranju budućnosti EU jer je odlučilo napustiti Uniju.
Juncker tužan
Kako će se vidjeti i iz poruka iz Rima, sada se Brexit pokušava koristiti kao prilika za mobilizaciju ostalih koji ostaju u EU, ali i kao upozorenje onima koji bi eventualno u budućnosti htjeli slijediti primjer Velike Britanije. I predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u velikom je intervjuu BBC-ju uoči rimskog sastanka rekao da će biti tužan zato što u Rimu neće biti 28, nego 27 lidera zemalja članica. - Za mene to je tragedija - rekao je Juncker i poručio da ne želi da druge države slijede primjer Ujedinjenog Kraljevstva jer bi to onda bio kraj Europske unije.
Poljska je do jučer prijetila da neće podržati tekst ako se iz njega vidi da bi EU mogla stvoriti privilegirane klubove unutar sebe, a da se neke države ostavi kao članice drugog reda. Slične strahove su imale i druge države. Ipak, mogućnost takozvane višebrzinske Europe ostala je u tekstu, a to je ublaženo spominjanjem da će to biti u skladu s Ugovorima te otvoreno za druge.
Otpornija
"Mi ćemo učiniti EU jačom i otpornijom; putem još većeg ujedinjenja i solidarnosti među nama i poštivanjem zajedničkih pravila. Jedinstvo je i neophodnost i naš slobodan izbor. Individualno, mi bismo ostali marginalizirani od globalnih dinamika. Ujedinjeni imamo najbolju šansu utjecati na njih i braniti naše zajedničke interese i vrijednosti", poručit će se Rimskom deklaracijom lidera 27 država. "Mi ćemo djelovati zajedno, različitim brzinama i intenzitetom gdje bude neophodno, krećući se u istom smjeru, kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele kasnije priključiti", stoji u nacrtu koji će danas lideri potpisati u Rimu gdje se ponavlja da je "naša Unija nepodijeljena i nedjeljiva".
Sigurnost Europe koja je odlučna boriti se protiv terorizma, socijalna i prosperitetna Europa ključne su rečenice iz teksta. Spominje se i uloga EU u svijetu koja će se angažirati za mir i stabilnost u njenom susjedstvu, ali i na Bliskom istoku.
I dio koji govori o jačanju zajedničke obrane je dorađen kako bi bio prihvatljiv i onima koji ustraju da bi NATO trebao ostati glavni oslonac zajedničke sigurnosti. Tako se spominje "Unija odlučna za jačanje svoje zajedničke obrane i sigurnosti, također u suradnji i nadopunjavanju s NATO-om, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti i pravne obveze".
Prosperitet
Proširenje je proces koji je EU izgradio u ono što je danas i koji je, kako često kažu u EU, najviše pomogao u izgradnji mira i prosperiteta u cijelom kontinentu. No, već dulje vrijeme se u dokumentima EU, pogotovo onima koji se usvajaju na najvišoj razini, izbjegava spominjanje budućeg proširenja. Tako je bilo i prije desetak dana na summitu u Bruxellesu kada je za zemlje zapadnog Balkana, koje se nadaju budućem članstvu u EU, namjerno spomenuta "europska perspektiva", ali ne i "integracija u EU" ili "proširenje". Spomenut će se Unija koja "… ostaje otvorena onim europskim državama koje u potpunosti dijele naše vrijednosti i jamče da će ih promovirati".
Poruka pape: Solidarnost i čovjek moraju biti centar EU
Evropa zaslužuje da bude izgrađena, ali imajući u svom centru čovjeka a solidarnost i otvorenost drugima kao svoju metodu, rekao je poglavar Katoličke crkve papa Frane državnim odnosno vladinim poglavarima 27 članica Evropske unije, primivši ih jučer uvečer u audijenciju u Kraljevskoj dvorani Apostolske palače u Vatikanu, uoči današnjega obilježavanja 60-godišnjice Rimskih ugovora i osnutka Evropske ekonomske zajednice. Hrvatsku je zastupao predsjednik Vlade Andrej Plenković. -Treba se poistovjetiti s tadašnjim izazovima radi sučeljavanja sa sadašnjima i budućima“, poučio je Papa unijske državnike da proslava ne treba da služi prošlosti, nego budućnosti. Evropa, veli Papa pozivajući se na utemeljitelje Unije, nije skup pravila koja valja primjenjivati, nije priručnik protokola i procedura koje treba primjenjivati, nego "život, način kako koncipirati čovjeka pošavši od njegova transcendentnog i neotuđivog dostojanstva, a ne tek od skupa prava koja treba obraniti, odnosno pretenzija na kojima insistirati.“ Solidarnost je, citira poglavar Katoličke crkve utemeljitelje, glavni element vitalnosti ugovorâ, kojima inače prijeti opasnost da ostanu mrtvo slovo na papiru. Iz solidarnosti proizlazi sposobnost otvaranja spram drugih, pri čemu citira Adenauera i njegovo odbacivanje egoizma. Papa poziva današnje evropske vođe da se oslone na te temeljce Unije i na tome postignu da "Evropa ponovo nađe nadu“.