Čini se da su analitičari uspjeli shvatiti kako je Rusija uspjela izbjeći recesiju bez obzira na međunarodne sankcije i rat, ali tvrde će se režim u Kremlju ove godine ipak suočiti s najvećim padom BDP-a u dvadesetak godina otkako je Vladimir Putin na vlasti. Razlog za održavanje ruskog BDP-a zapravo je prozaičan te proizlazi iz toga kako se računa bruto domaći proizvod (BDP). Jedna od bitnih sastavnica BDP-a su investicije, a Rusija je tijekom ove godine morala pokrenuti veliki broj investicijskih projekata zbog toga da spriječe teške posljedice međunarodnih sankcija odnosno prekida u međunarodnim lancima opskrbe koji su uzrokovani ratom i sankcijama. Ideja da bi ruske investicije trebale pasti tijekom 2022. doimala se logičnom, pa se Bloomberg Economics nije svojedobno proslavio s prognozom kako će kapitalni troškovi u Rusiji potonuti za ekstremnih 20 posto, ali su ipak porasli za robusnih 6 posto, što je bilo dovoljno da se održi statistički privid stabilnosti Rusije.
U stvarnom životu ogromni broj kompanija u Rusiji, od velikih do malih, morale su osigurati kakvu takvu budućnost hitnim investiranjem u stvaranje novih dijelova lanaca opskrbe i otvaranje alternativnih tržišta. Aktiviranjem sankcija Rusiji je postao nedostupan niz zapadnih proizvoda i usluga - od opreme do industriju do softwarea – te je mnogim ruskim kompanijama dilema između investiranja i investicijske pasivnosti bila poput slavnog ‘biti ili ne biti‘.
Do procjene kretanja BDP-a može se doći na više matematičkih načina ali u osnovi, pojednostavljeno rečeno radi se o zbrajanju: potrošnja + državna potrošnja + neto izvoz + investicije. Zbrojem se dobiva nominalni BDP, koji se potom usklađuje za inflaciju te dobivamo ono što zovemo procjenom realnog BDP-a.
Prema procjenama ekonomista državne i privatne kompanije lani su prolazile kroz tzv. „strukturalnu prilagodbu“. Prema podacima ruske centralne banke većina ruskih tvrtki su bez obzira na neizvjesnost koju je sa sobom donio rat u Ukrajini morali ići u investicije ili su ih barem držale na razini kakve su bile u 2021. godini.
U slučaju rasta neizvjesnosti bilo bi logično očekivati da će privatne investicije doživjeti drastičan pad, teži od očekivanog pada potrošnje kućanstava. Međutim, sankcije, prekid trgovinskih tokova odnosno lanaca opskrbe doveo je do ekonomske anomalije u Rusiji; mnoge kompanije su bukvalno morale pronaći rješenje za sve što više nije moglo stići sa Zapada te je investiranje postalo modus operandi preživljavanja.
Prema procjenama eksperata za rusku ekonomiju ta ekonomska anomalija ne može se ponoviti u 2023. godini. Uz državne poticaje značajne investicijske potencijale imaju velike kompanije, ali ne i ostali. S obzirom da su se tijekom 2022. sankcije prema Rusiji pojačavale, problemi će se iznova za povećavati, ali pretežiti dio ruskih kompanija više neće imati investicijske potencijale za novu prilagodbu. Stoga sada Bloomberg Economics predviđa smanjivanje investicija u fiksnu imovinu od 5 posto te pad ruskog BDP-a od 1,5 posto. Uz pad zarada velikog broja kompanija u Rusiji bi tijekom ove godine mogli vidjeti i pad značajni pad potrošnje. To znači da bi dobar dio privatnog sektora u Rusiji mogao pasti na koljena.
Razmjeri ulaganja u Rusiji koji su osigurali da se barem djelomično nadoknadi sve ono što više ne može stići iz zapadnih zemalja morali su biti impresivni tijekom 2022. jer je jednostavno trebalo nadomjestiti – jako puno toga: u zapadnoj Rusiji, Pskov regiji, podignuta je tvornica industrijskih baterija, cijela novo kemijsko postrojenje niknulo je uz rijeku Volgu kod Chuvasie kako država ne bi ostala bez hidrogen peroksida, u moskovskim predgrađima počeli su proizvoditi hidrauličku opremu kao i niz farmaceutskih proizvoda koji su se ranije uvozili…
Sada je niz malih i srednjih poduzetnika u problemima jer su se lani na poticaje države preinvestirali kako bi osigurali normalno funkcioniranje tržišta. Nije se tu radilo samo o strateškoj industrijskoj proizvodnji. S ruskog tržišta u kratkom razdoblju bukvalno je nestao cijeli niz zapadnih brandova. Pojedini mali poduzetnici sada se, primjerice, žale da su potrošili bogatstva na poluautomatizirane linije za proizvodnju i pakiranje kozmetike kakva je prestala stizati iz uvoza, pa sada očekuju financijsku pomoć države. Međutim, iznosi koje bi Putinov režim morao alocirati na sve poduzetnike koji su se financijski pretjerano istegnuli tijekom prošle godine toliki je da može biti zadovoljen samo manji dio apetita.
Rusija je morala nadomjestiti toliko stranih proizvoda da su morali pribjeći organiziranju proizvodnje sa manje naprednim tehnologijama, zbog čega su u ruskoj centralnoj banci, uočavajući fenomen, skovali pojam ‘obrnute industrijalizacije‘.
Zasebna priča i ruski prioritet bio je tijekom 2022. održavanje i stvaranje nove infrastrukture za trgovinu energentima. Nakon što više nisu mogli koristiti dijelove infrastrukture izgrađene zbog plasmana na zapadna tržišta i vrijedne stotine milijardi dolara, hitno su izmijenili planove krupnih investiranja. Gazprom je, primjerice, udvostručio stari investicijski program, a ulaganja u 2023. planiraju dovesti na rekordnu razinu. Do sada je Rusija potrošila enormne iznose na proširenje tankerske flote i stvaranja nove transportne infrastrukture te s time ne namjeravaju stati.
Neki su pak - poput najvećeg proizvođača čelika Severstala - napustili su projekte koji su postali rizični zbog rata i sankcija te su fokusirali na druge investicije. Između ostalog, Severstal razvija rusku informacijsku tehnologiju za uporabu u široj metalskoj industriji i sličnim sektorima. Slične investicije zbog zamjene zapadnih softwarea imaju velike ruske banke poput VTB-a ili Ruske poljoprivredne banke.
Bilo kako bilo, u Rusiji postaje očigledno da se sve više kompanija bori za preživljavanje te kreditna linija ruske države za male i srednje poduzetnike od 4,3 milijarde dolara neće biti dostatna. Istraživanje ruske centralne banke otkriva kako sada tek svaka četvrta ruska kompanija, među malima i srednjima, planira povećanje kapitalnih troškova, a kod velikih svaka treća. Pri ovome treba voditi računa kako je jedan dio ruskih firmi investirao kako ne bi stali zbog prekida njihovih dobavnih lanaca iz zapadnih država.