Odsada je to i službeno. Biskupije, župe, katehete i časne sestre ubuduće će smjeti organizirati hodočašća u Međugorje. Odlučio je to papa Frane, a njegovu odluku urbi et orbi u nedjelju objavio apostolski upravitelj župe Međugorje poljski biskup Henryk Hoser, piše Slobodna Dalmacija.
Zagovaratelji priznavanja autentičnosti ukazanja Gospe u Hercegovini uvjereni su da je ovaj papin potez posljednji korak ka stavljanju Međugorja uz bok Fatimi i Lourdesu.
Skeptici, pak, ističu da je u svojem nedjeljnom obraćanju vjernicima Hoser posebno istaknuo jedan uvjet: da službena hodočašća u Međugorje vjernike ne dovode u 'zabludu i dvosmislenost'. Drugim riječima, da se ne tumače kao priznanje ukazanja budući da o tome Vatikan i papa tek trebaju izreći svoj sud.
Prof. dr. Josip Grbac, koji je doktorirao teologiju na Papinskom sveučilištu Gregorijana i koji predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Rijeci spušta loptu na zemlju. I tvrdi da nema razloga da se čitava priča oko Međugorja ni na koji način dramatizira.
- Hodočašća su bila i do sada i mnogi su išli na ta hodočašća. Gdje god se moli, gdje god ljudi osjećaju potrebu ispovjedi, gdje god su okupljanja mladih, molitva, pjesma, to treba sačuvati. Radi li se u Međugorju o ukazanju ili ne, postaje pomalo manje važno u odnosu na sve ostalo što se u tamo događa. Ljudi se u Međugorju dobro osjećaju i to valja sačuvati – kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Grbac.
I pritom naglašava da je pitanje ukazanja uvijek relativno.
- Kada bi sad išli istraživati pod kojim su uvjetima autentičnim prikazana ukazanja u Lourdesu i Fatimi, vjerojatno bi se postavila neka dodatna pitanja. Vjernik, međutim, nije ovisan o ukazanjima, nego o vlastitoj vjeri. Ako ona dobiva neku jaču potporu u Međugorju, nema ništa loše da se tamo hodočasti – pojašnjava ovaj teolog. I povlači usporedbu s hodočašćima Gospi Trsatskoj.
- Mi hodočastimo na Trsat gdje je po legendi bila prenesena Nazaretska kućica, ali vjerujte da vjernici ne idu tamo jer su uvjereni da se ona tamo doista nalazila, nego da u Gospinom svetištu dožive utjehu i Božju blizinu. To je prvi razlog zašto ljudi idu na Trsat. I to je pravi razlog zašto idu u Međugorje – ocjenjuje Grbac.
Čak štoviše, kaže prof. dr. Josip Grbac, i kad bi sutra netko rekao da u Međugorju ukazanja uopće nije bilo, ljudi bi i dalje tamo dolazili i tražili vjersku potporu.
- Takvim mjestima neko posebno priznanje nije ni potrebno davati jer tamo ljudi dolaze da bi se molili. Bio sam u Međugorju i vidio ljude koji nikada nisu prešli crkveni prag kako se mole. Za mene je jako dobar znak – zaključuje ovaj teolog za Slobodnu.
Vatikan priznao tek 17 ukazanja
Kada su u pitanju priznanja Gospinih ukazanja, Katolička ckva prilično je konzervativna. Od dvije i pol tisuće prijavljenih objava Blažene djevice Marije, Vatikan je priznao njih tek - 17.
Najpoznatija su ona u Lourdesu u Francuskoj i Fatimi u Portugalu. Ukazanja Gospe potvrđena su i u francuskom Salettu i Lausu, Knocku u Irskoj, Itapariangi u Brazilu, San Nicolasu u Argentini, Beauraingu i Banneuxu u Belgiji, Guadalupeu u Meksiku, Giertzwaldu u Poljskoj, Akiti u Japanu, Kibehu u Ruandi...