MALI USPJEH

Korištenje ugljena ukida 40 zemalja, ali ne i one koje najviše zagađuju

Više od 100 financijskih institucija složilo se da će prestati financirati razvoj ugljena
 Noel Celis/AFP

Peti dan UN-ova klimatskog summita u Glasgowu, COP 26, doveo je do bitnog uspjeha nakon što se 40 zemalja složilo da će postupno ukinuti korištenje energije iz ugljena kako bi uspjele održati razine globalnog zagrijavanja ispod dva Celzijeva stupnja.

Kanada, Južna Koreja, Ukrajina, Indonezija i druge velike zemlje korisnice ugljena potpisale su sporazum o postupnom ukidanju ugljena za proizvodnju električne energije, pri čemu su se veća gospodarstva dogovorila da će to učiniti do 2030-ih godina, a manja do 2040-ih. Nova deklaracija uključila je 18 zemalja - među kojima i Poljsku, Južnu Koreju, Ukrajinu, Vijetnam te Čile - koje su se prvi put obvezale da neće ulagati u novu energiju ugljena.

Kwasi Kwarteng, ministar poduzetništva i energetike Ujedinjenog Kraljevstva, zemlje koja je bila domaćin summita o klimatskim promjenama, izjavio je da sporazum predstavlja "prekretnicu u globalnim naporima" jer su se nacije iz svih krajeva svijeta u Glasgowu dogovorile da "ugljen nema nikakvu ulogu u budućoj proizvodnji električne energije".

Prema dogovoru s COP 26, više od 100 financijskih institucija i drugih organizacija složilo se da će prestati financirati razvoj ugljena. Više od 20 vlada, uključujući Veliku Britaniju, SAD i Dansku, i financijskih institucija poput Europske investicijske banke složilo se da će postupno ukinuti financiranje međunarodnih projekata za naftu i plin.

Izgradnja konsenzusa

Iako se dogovor smatra velikim pomakom, neuspjeh je što se u sporazum o prekidu proizvodnje ugljena nisu uključila neka od najvećih svjetskih gospodarstava ovisnih o tom energentu, uključujući SAD, Australiju, Kinu, Japan i Rusiju. Pakt ima za cilj izgraditi konsenzus između bogatijih i siromašnijih zemalja oko inozemne financijske potpore kako bi se zaustavila potpora projektima fosilnih goriva i umjesto toga promicalo financiranje čiste energije.

Međunarodna energetska agencija, organizacija sa sjedištem u Parizu koja oblikuje globalnu energetsku politiku, rekla je da je okončanje ulaganja u projekte opskrbe naftom, ugljenom ili plinom nužno kako bi svijet dosegnuo neto nulte globalne emisije do 2050. godine.

Mjerenje emisija

Prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, zemlje su se obvezale ograničiti rast globalne temperature za više od 1,5 Celzijevih stupnjeva prema razinama iz predindustrijskog doba. Stručnjaci upozoravaju da bi razvijena gospodarstva trebala izbaciti ugljen i prije 2030. kako bi svijet ostao unutar 1,5 stupnjeva zagrijavanja.

Izvješće Globalnog ugljičnog projekta (GCP), organizacije koja se bavi mjerenjem globalnih emisija, pokazuje da su emisije ugljena i plina u 2021. skočile više nego što su pale 2020. godine. Izvješće GCP-a izradilo je više od 100 znanstvenika iz 70 organizacija. Na temelju dosadašnjih brojki izračunali su da će emisije CO2 iz fosilnih goriva porasti između 4,1 i 5,7 posto u 2021. u usporedbi s padom od 5,4 posto u 2020. kada su na snazi bile mjere zaključavanja za sprečavanje širenje koronavirusa.

U Kini, najvećem svjetskom zagađivaču, emisije su porasle tijekom pandemije i očekuje se da će porasti za dodatnih četiri posto. U Indiji su emisije CO u porastu 12,6 posto u 2021., što je dvostruko više nego 2020. godine. Sjedinjene Države i EU 27 zabilježit će porast od 7,6 posto u 2021. u odnosu na pandemijsko razdoblje, no dugoročno će bilježiti trend smanjenja emisija.

Očekuje se da bi 2022. mogla postaviti novi rekord za globalne emisije. Hoće li se to dogoditi, ovisi o tome hoće li prerada ugljena viđena tijekom oporavka od pandemije biti samo privremeni skok. Prema analizama Sveučilišta u Melbourneu, globalno zatopljenje bi se u optimističnom scenariju moglo zadržati ispod 1,9 Celzijevih stupnjeva do 2050. ako se ispoštuju obveze.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. veljača 2022 03:22