Zbog koronavirusa kreveti na odjelima za intenzivnu njegu u Španjolskoj su opet puni, a zdravstveni radnici u Madridu, koji je jedan od najpogođenijih gradova koronavirusom u Europi, tvrde da su vlasti prekasno reagirale, piše The Japan Times.
- Situacija je kao u ožujku, samo se razvija sporo - kazao je doktor Carlos Velayos koji radi u bolnici u Fuenlabradi.
S 1273 pacijenta na intenzivnoj njezi, Španjolska ima toliko kreveta namijenjenih liječenju teških pacijenata kao što Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Italija imaju zajedno, a 359 od njih nalazi se u madridskoj regiji.
Velayos tvrdi da bi prema modelima koji su napravljeni kapaciteti intenzivne njege mogli biti popunjeni u drugoj polovici rujna, ali se jako malo čini kako bi se izbjegle duge radne smjene jer se zdravstveni djelatnici još uvijek oporavljaju od stresa zbog prvog vala pandemije.
- U ožujku kao da je na zdravstveni sustav pala nuklearna bomba. U roku par tjedana došlo je do kolapsa. Sada nije tako, ali ne postoje razlozi da ne brinemo - kazao je Velayos.
Ovaj su put zdravstveni radnici u bolnicama bolje pripremljeni, naučili su određene lekcije kako učinkovitije liječiti pacijente zaražene koronom i imaju sredstva da se bolje zaštite od zaraze.
No, operacijske sale u regiji Madrida koja broji 6,6 milijuna stanovnika već se pretvaraju u odjele intenzivne njege. Operacije su odgođene, a bolnice se natječu u zapošljavanju stručnjaka kako bi proširile svoje kapacitete.
Vlasti pak tvrde da u bolnicama ima dovoljno mjesta za sve pacijente, pritom najavljujući strože mjere, poput ciljane karantene i to već od idućeg tjedna.
Mjere će, nakon usvajanja, biti usmjerene prema urbanim područjima na kojima se koronavirus širi brže, a u to spadaju i predgrađa poput Fuenlabrade, te četvrti radničke klase u južnom Madridu u kojima stopa zaraze neprestano raste od kolovoza.
Obuhvaćena će biti i područja u kojima se većinom nalaze migrantske obitelji i siromašnije stanovništvo koje na posao putuje javnim prijevozom do drugih četvrti španjolske prijestolnice.
Doktor Antonio Zapatero kazao je u srijedu da "Madrid želi izravnati krivulju prije dolaska jeseni i komplikacija do kojih bi moglo doći s hladnim vremenom" te dodao da će se o drastičnim mjerama odlučiti do vikenda.
Tvrdi i da se stanovništvo opustilo te da se ne pridržava mjera, te je kazao da će policija nadgledati poštuju li građani obveznu samoizolaciju s obzirom na to da je utvrđeno da najmanje 90 ljudi ne pridržava karantene nakon što test pokaže da su pozitivni na koronavirus.
Otkako su u Španjolskoj popustili s mjerama sredinom lipnja virus se počeo širiti cijelom zemljom.
Vlasti tvrde da rade više testova i da više od polovice zaraženih ne pokazuje simptome te da se zdravstveni centri jedva nose s brojem testiranja i pacijentima.
U bolnicama diljem zemlje 8,5 posto kreveta zauzimaju pacijenti zaraženi koronavirusom, dok je u Madridu najmanje jedna petina bolnica posvećena liječenju koronavirusa i komplikacija koje se vežu uz ovaj virus.
Prema službenim podacima 38 posto kreveta u regiji zauzimaju pacijenti zaraženi koronom, no neke bolnice su na 90 posto svojih kapaciteta, i to prije nego što su izbacile planove za hitne slučajeve i povećavanje broja kreveta, kao što su to učinile na proljeće.
- Madrid trenutno ima stalnu razinu broja zaraženih, no moramo uzeti u obzir utjecaj pandemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja je u ovom trenutku održiva, ali broj zaraženih moramo smanjiti - kazao je Zapatero.
Regionalna vlada troši 50 milijuna eura za izgradnju nove "epidemiološke bolnice" s više od 1.000 kreveta koja bi trebala biti gotova do kraja listopada, a obećava i više resursa za primarnu zdravstvenu zaštitu, budući da građani koji misle da su zaraženi koronom pretrpavaju domove zdravlja.
- Problemi u primarnom zdravstvenom sustavu nisu se stvorili u posljednjih šest mjeseci. Koronavirus je stvorio veći pritisak na sustav koji ne funkcionira zadnjih desetak godina - kazala je doktorica Olaya Munoz.
Doktorica Maria Cruz Martin Delgado, glasnogovornica španjolskog udruženja specijalista za intenzivnu njegu zvanog Semicyuc, tvrdi da kolaps primarnog zdravstvenog sustava može dovesti do toga da veliki broj asimptomatskih slučajeva ostane neotkriven, ali i do lošije zdravstvene usluge što se tiče ostalih bolesti zbog kojih bi više pacijenata završilo u bolnicama i intenzivnoj njezi.
- Moramo znati razloge kada trebamo odbiti druge pacijente, jer mi liječnici ne možemo ponovno preuzeti svu odgovornost kada moramo reagirati na hitnu situaciju, a nemamo dovoljno resursa.
Preopterećenost poslom u ožujku i travnju prepoznata je kao dio iznimne situacije, ali postajemo o situaciji u kojoj će stres i norma postati rutina - kazao je Velayos.