Krah pregovora u Dohi i što to znači za Gazu

Najava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da će priznati Palestinu u rujnu ove godine nije bila razlog, ali je svakako bila zgodan povod koji su iskoristili Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Macronova najava, koju sam nazvao simboličkim i moralno važnim činom, na razini realnosti dodatno je ruinirana razboritom reakcijom Giorgije Meloni, talijanske premijerke, koja je u subotu poručila: "Zalažem se za Državu Palestinu, ali se ne zalažem za njezino priznavanje prije nego što se uspostavi. Ako se nešto što ne postoji prizna na papiru, problem bi se mogao činiti riješenim, iako nije."

Trump i Netanyahu su prvo u četvrtak povukli timove iz Dohe gdje se pregovaralo o novom primirju u pojasu Gaze, a onda su u petak obojica rekli da dijalog s Hamasom, palestinskim militantnim pokretom koji je upravljao enklavom uz Mediteran, nema smisla jer ne želi dogovor.

Trump je naglasio da Hamas i dalje koristi izraelske taoce (procjenjuje se da ih drži još oko 50, 20 vjerojatno živih) kao pritisak u pregovorima. Steve Witkoff, Trumpov posebni izaslanik, nakon povratka iz Dohe rekao da je će SAD sada "uzeti u obzir druge opcije (alternative options) kako bi oslobodio taoce i stvorio stabilnije okruženje narodu Gaze".

Svijet obilaze potresne fotografije: Ovako danas izgledaju djeca u Gazi

Istu je sintagmu upotrijebio i Netanyahu u priopćenju: "Hamas je prepreka sporazumu o oslobađanju talaca. S našim saveznicima iz SAD-a sada razmatramo druge opcije kako bismo vratili naše taoce kući, okončali Hamasovu terorističku vladavinu i osigurali trajni mir Izraelu i našoj regiji." Izjave potvrđuju da Jeruzalem i Washington djeluju koordinirano. Ne treba zaboraviti da je Trump prvi javno iznio ideju preseljenje Palestinaca iz pojasa Gaze kako bi se ondje napravila rivijera.

Taktika ili kraj?

Hamas tvrdi da je riječ samo o pritisku kao pregovaračkoj taktici, a Egipat i Katar, dionici procesa, vjeruju da će se nastaviti već idući tjedan.

Aaron David Miller, koji se u američkim administracijama bavio Bliskim istokom, u The Washington Postu tumači kamen smutnje Izraela i Hamasa. Palestinski pokret želi dogovor o trajnom prekidu vatre pod uvjetom da se izraelske snage povuku (može se usporediti s ukrajinskim zahtjevom Rusiji). Taoce bi pustio kad Izrael pusti palestinske zatvorenike.

Izrael se osjeća snažno i cilj je potpuna eliminacija Hamasa, "fizički ili preseljenjem preostalih viših časnika i militanata u neku drugu zemlju", navodi Miller. Jeruzalem želi sporazum koji ga ne obvezuje na pregovore o konačnom završetku rata ako se njegovi uvjeti ne ispune, što u potpunosti zrcali ruski stav u pregovorima s Ukrajinom. "S jedne je strane Hamasova odlučnost da preživi, s druge Netanyahuov dojam potpune pobjede što je inkompatibilno", zaključuju Miller.

AP dodaje da je Hamas spreman predati vlast, razumljivo, jer je pojas Gaze toliko uništen da se nema čime upravljati dok se ne provede obnova, ali odbija razoružanje. Netanyahu je uvjeren da Hamas više ne smije postavljati uvjete i nije spreman na kompromise. Dotle u pojasu Gaze djeca gladuju. I umiru.

‘Vojnici liječnicima otimaju hranu za bebe‘

Izrael nastavlja taktikom preseljavanja Palestinaca što ih lišava i ono malo imovine što imaju te gube osjećaj pripadnosti. Navodno su interes za primanje ljudi iz pojasa Gaze izrazili Libija, Indonezija i Etiopija. Izraelski liberalni dnevni list Ha‘aretz, kritičan prema Netanyahuovoj vladi, piše o Khaledu Abu Sultanu, 33-godišnjaku iz Gaze, koji je pokrenuo kampanju #Survival_Attemp (pokušaj preživljavanja) koja nastoji pomoći onima koji žele otići. "Ljudi iz cijelog pojasa - majke, očevi, studenti - mole da se pridruže.

Svi imaju jedno zajedničko: izgubili su sve i pokušavaju preživjeti", rekao je Ha‘aretzu. Plan koji kao da je osmislila izraelska unutarnja tajna služba Shin Bet, put prema rivijeri Gaza.

Dok su pregovori s Hamasom propadali, u petak su u Istanbulu pregovarali Iran i E3, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina i Francuska o nuklearnom programu koji je i dalje najveća prijetnja Bliskom istoku. Izrael je pokazao da može diplomatski i vojno djelovati viševektorski, ali je iransko pitanje trenutačno stavio po strani kako bi dokrajčio Hamas. SAD je potpuno na izraelskoj strani i traži da se Teheran odrekne obogaćivanja uranija. Strepnju izaziva mogućnost da krajem kolovoza Izrael nastavi napade na iranska nuklearna postrojenja što može odvesti regiju u spiralu sukoba s globalnim reperkusijama. E3 nastupaju prema Iranu prijetnjom vraćanja sankcija kako bi Teheran pristao na američke zahtjeve, ali Islamska Republika je kao aksiom postavila pravo na obogaćivanje uranija.

Masoud Pezeshkian, iranski predsjednik, u subotu je rekao da, iako Teheran ostaje oprezan u vezi s trenutačnim prekidom vatre s Izraelom, neće isključiti diplomaciju. Pokušaj kupovine vremena.