POLA STOLJEĆA

Kraj autonomije Hong Konga: Zastupnici odani Pekingu prvi put položili prisegu pod znakom Kine

Kandidirati su se smjeli samo domoljubi po ocjeni Pekinga, pa zastupničko tijelo grada više nema ni jednog pripadnika opozicije.
 Peter Parks

Devedeset zakonodavaca kineske pokrajine Hong Kong u ponedjeljak je položilo zakletve i zasjelo na svoja mjesta u prvom sastavu u kojemu nema pripadnika prodemokratske opozicije. Novi izborni zakon, koji je Hong Kongu nametnula Kineska komunistička partija, dopustio je kandidaturu samo "lojalnima", a na drvenom panou iza postolja predsjedavajućeg uklonjen je znak grada i postavljen amblem Kine.

Konačni je to korak u dvogodišnjem procesu ukidanja autonomije u nekadašnjoj britanskoj koloniji, koji je počeo uvođenjem Zakona o izručivanju 2019. godine. Građani su pokrenuli masovne prosvjede protiv zakona, strahujući - na kraju opravdano - da se radi o uvodu u ukidanje građanskih sloboda u jedinom kineskom gradu koji je tolerirao i oprečna mišljenja.

Hong Kong je prešao iz britanskih u kineske ruke 1997. godine nakon što su Ujedinjena Kraljevina i Kina potpisale zajedničku Sino-britansku deklaraciju koja je jamčila građanske slobode i samoupravnu autonomiju grada u sljedećih pola stoljeća. Grad, financijska prijestolnica Azije, Kini je omogućio pristup zapadnim tržištima kapitala i igrao ključnu ulogu u globalnom ekonomskom usponu Pekinga, dok su se njegovim građanima tolerirale slobode uskraćene većini kineskih građana. U Hong Kongu su se redovito obilježavale godišnjice masakra na Trgu Tiananmen na kojem su kineske vlasti ubile stotine ili čak tisuće prosvjednika u Pekingu. Svugdje u Kini, osim u Hong Kongu, svaki spomen masakra najstrože je zabranjen, a cijeli incident izbrisan je iz službene povijesti Kine.

Građani Hong Konga dijelom su birali i vlastite zastupnike, a tolerirala se i prodemokratska oporba. U gradu su djelovali i slobodni mediji, od kojih su mnogi bili prodemokratski orijentirani. No, nakon brutalnog suzbijanja građanskih prosvjeda, kineske središnje vlasti upustile su se u potpuno gušenje autonomije i građanskih sloboda u Hong Kongu. Cijelim je procesom upravljala Carrie Lam, gradska čelnica, od koje su građani očekivali više slobode i zaštitu od Komunističke partije. Bivša djelatnica britanske administracije na kraju se pokazala kao odani vojnik Pekinga. Progurala je zakon o izručenju, a kineske središnje vlasti u lipnju 2020. gradu su nametnule i Zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je uveo zločine secesije, subverzije, terorizma i dosluha sa stranim silama. Taj se zakon ubrzo počeo koristiti kako bi se vlasti obračunale sa svim opozicijskim glasovima, prosvjednicima, prodemokratskim aktivistima i slobodnim medijima. Svi prodemokratski zastupnici u gradskim vlastima ili su uhićeni, ili su pobjegli iz grada ili su se povukli iz politike.

Uvedena su i nova izborna pravila kojima je smanjen broj izravno izabranih zastupnika na samo 20 od 90, a sve kandidate mora prvo odobriti odbor koji procjenjuje je li riječ o "pravim domoljubima," čime se automatski diskvalificira svaka osoba koja bi se mogla suprotstaviti središnjim vlastima u Pekingu. U travnju ove godine gradski su sudovi kaznili sedam vodećih demokratskih političara u gradu zbog nezakonitog okupljanja, što je bio prvi u nizu procesa protiv više od 100 političara i aktivista koji su se zalagali za demokraciju.

Zakon o nacionalnoj sigurnosti iskorišten je kako bi se priveo i Jimmy Lai, osnivač najstarijega hongkonškog prodemokratskog tabloida Apple Daily, a uhićeni su i njegovi urednici i novinari zbog "dosluha" sa stranim državnicima. Posljednji primjerak tog dnevnika izašao je u lipnju ove godine. Također u lipnju Amnesty International objavio je zastrašujuće izvješće o potpunom urušavanju građanskih sloboda u Hong Kongu u kojem je zaključio kako gradske vlasti smatraju bilo kakav oblik prosvjeda, slobode medija, sastanka oporbe i kontakta sa stranim diplomatima dokazom da sudionici ugrožavaju sigurnost države. Dva mjeseca poslije Amnesty je i sam, u strahu za svoje djelatnike, bio prisiljen zatvoriti vrata svojeg ureda u tom gradu. U ponedjeljak je Carrie Lam ponovno položila prisegu za čelnicu grada, u zastupničkom tijelu u kojem više nema niti jednog pripadnika oporbe. Samo jedan od 90 zastupnika za sebe tvrdi da nije pripadnik establishmenta, ali ni on se ne zalaže za demokratske promjene. Čelnica najveće propekinške stranke u gradu, Starry Lee, jučer je bila oduševljena novim sastavom zastupničkog tijela. "Uzbuđena sam jer je Hong Kong ušao u novu eru kada se možemo riješiti političkih razmirica i udružiti kako bismo poboljšali vladavinu", izjavila je.

Zatvoren i treći nezavisni prodemokratski medij u gradu

Hongkonški portal s vijestima Citizen News objavio je u nedjelju kako prestaje s radom zbog urušavanja novinarskih sloboda u gradu. Čelnici portala odluku su donijeli samo nekoliko dana nakon što je policija uhitila sedmero urednika i novinara portala Stand News, još jednog slobodnog medija u gradu, koji je također bio prisiljen zatvoriti svoja vrata. Urednici, direktori i novinari Stand Newsa optuženi su da su svojim izvještavanjem, koje je bilo kritično spram gradskih i državnih vlasti, poticali na pobunu.Čelnica Hong Konga Carrie Lam branila je policijsku raciju na urede Stand Newsa prošli tjedan, poručivši da se "poticanje drugih pod izlikom novinskog izvještavanja" ne može tolerirati.

"Svi mi volimo ovo mjesto, duboko", napisalo je uredništvo Citizen Newsa u priopćenju. "Na žalost, ono što je sada ispred nas nije samo teška kiša i jak vjetar, već uragani i tsunamiji".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 08:05