EMISIJA JUTARNJEG

‘Kraljevskoj obitelji prijeti ‘španjolski scenarij‘, a mladi Britanci mogli bi nametnuti teško pitanje za monarhiju‘

‘Moglo bi se dogoditi da dođe do smanjenja ovlasti, pa u konačnici smanjenja uloga kraljevske kuće‘, rekao je Goran Bandov

Ivan Fischer, Boris Vlašić i Goran Bandov

 /Hanza Media

Je li i u kojoj mjeri smrt britanske kraljice Elizabete II šokirala Veliku Britaniju i svijet, koja će biti sudbina Ujedinjenog kraljevstva, s čime se sve mora suočavati njen nasljednik, kralj Charles III te hoće li se održati Commonwealth, tek su neka od pitanja koja su se pojavila kao teme o Ujedinjenom kraljevstvu.

Tim su povodom u studiju Jutarnjeg lista su govorili prof. Goran Bandov sa zagrebačkog Sveučilišta, Ivan Fischer vanjskopolitički analitičar Jutarnjeg lista i Boris Vlašić, novinar Jutarnjeg lista.

"Kada izgubite nekoga koga volite, vi ste u šoku, bez obzira koliko bili pripremljeni na odlazak te osobe, a ovdje je riječ o osobi koja je ostavila trag u životu svakog građanina Velike Britanije koja je bila aktivna do zadnjeg dana. Prije dva dana je primila britansku premijerku i omogućila joj da vodi zemlju", istaknuo je Bandov. Podsjetio je na njeno zdravstveno stanje i usprkos tome, njen je odlazak izazvao šok. "Kraljica je sinonim za kraljevstvo, rijetko koji Britanci znaju za nekog drugog na tom mjestu. Vodila je kraljevstvo u jako teškim vremenima", istaknuo je Bandov dodavši kako je proces dekonolizacije dovodio Britaniju u velika iskušenja.

"Proteklo je šesnaest mjeseci od trenutka kada je Elizabeta postala kraljica do trenutka kada je okrunjena", rekao je Fischer, ukazavši da je trenutkom smrti njen nasljednik postao kralj kojemu predstoji da ga potvrdi parlament i da se pripremi krunidba koja može biti i za više od godine dana. "Danas postoji puno više populizma, puno više selfija i selfie-politike", ukazao je na promjene kroz koje je Velika Britanija prolazila tijekom njene vladavine počevši od situacije u kojoj je Velika Britanija financijski toliko iscrpljena da ima utjecaj, ali ne i moć.

‘Njen stav niste znali‘

"Nikada niste znali točno njezin stav o Brexitu i drugim važnim pitanjima, ulasku u EU i Brexitu. Ne znate njezin politički stav, ona upravlja sustavom kako podanici žele. Ona tek daje migove kojima možete prepoznati tko joj je simpatičniji i tu se prepoznaje njezina ljudskost", podsjetio je Bandov i spomenuo transparentne analize koji govore o tome koliko je bila povezana s (Winstonom) Churchillom, a koji su bili odnosi s, primjerice, Margaret Thatcher.

"Ona je imala značajnu ulogu u usmjeravanju britanskog društva, ali se to nikada nije moglo vidjeti izvana. Svaki je tjedan imala susret s premijerom, ali se nikada nije saznalo koje su bile teme i o čemu su razgovarali. Premijeri bi joj govorili o problemima, a ona bi pomagala razgovarajući s oporbom ili čelnicima Škotske, već po potrebi. Nitko nije mogao dokučiti je li ona bila za Brexit ili ne", rekao je Bandov.

Njena narav koja je osvajala Britance bila je u suprotnosti s mnogima koji su bili značajni, kao npr. Borisom Johnsonom, donedavnim premijerom. "Svi pamte tužne fotografije kada je ispraćala supruga i bila sama, a on je bio na partyjima u službenim prostorijama pandemije. To je bio ključan razlog zašto je morao otići, ta suprotnost", ukazao je Fischer na to kako je ustvari Elizabeta II bila popularna jer je bila poput svih Britanaca, ukazujući na vrlo bitnu stvar - da nitko ne može biti iznad zakona. "Bila je sluga naroda", rekao je Fischer. Elizabeta je tijekom Drugog svjetskog rata ostala u Velikoj Britaniji. "To je bila odluka njezine majke koja je rekla: ‘Ne, ne‘. Oni ne mogu otići bez mene, a ja neću otići bez kralja, a kralj nikada neće otići iz Velike Britanije", opisao je kako je Elizabeta II i tijekom rata dijelila sudbinu svog naroda.

Ujedinjavala Britaniju

"Kraljica je ujedinjavala Britaniju. Pazila je, obzirno, da ne bude ni lijeva ni desna, da ne zauzima političke stavove i bila je jedan od rijetkih čimbenika u britanskoj politici koju su svi stanovnici mogli prigrliti kao svoju. Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja imala je 75 posto popularnosti među Britancima. Charles III starta s popularnosti od 42 posto. Znači, u startu ga više ljudi ne voli nego što ga voli. Pred njim je teška zadaća da pokuša podići tu popularnost. Mora ući u jako velike cipele da bi pokazao da može dostojno naslijediti svoju majku. Njegova žena, Camilla je na 40 posto i ona ne može puno učiniti da podigne tu popularnost. Jako puno Britanaca se šalilo da Elizabeta II čeka da Charles umre kako bi svom unuku, princu Williamu koji je sa 60 posto puno popularniji, predala krunu. Cijela popularnost kraljevske obitelji je izgledala tako da je kraljica bila visoko, a onda dugo, dugo nitko. Za mlade Britance bi ovo mogao biti ne prelazak na novog monarha nego oproštaj od monarhije", rekao je Fischer, dodajući kako bi se moglo nametnuti pitanje "treba li nam monarhija".

Prof. Bandov iz ovoga ističe dva pitanje, kako će se Charles III nametnuti u Velikoj Britaniji, a kako izvan nje. "Moglo bi se dogoditi da dođe do smanjenja ovlasti, pa u konačnici smanjenja uloga kraljevske kuće, kao u mnogim kraljevstvima u Europi, npr. Španjolskoj. Karlo III će morati poraditi na tome da ga njegovi podanici podržavaju, puno više nego do sada", kazao je Bandov. "Sada ima priliku osvojiti dodatna srca, a i školovan je, desetljećima za to. Mlade generacije žive drugačiji život. Mladi su danas na Tiki-Toku i morat će ući u cijeli niz drugih medija", rekao je Bandov.

Od TV-a do Twittera

"Njena krunidba bila je na televiziji, a odlazak je objavljen na Twitteru", rekao je Fischer.

"Jedna era sigurno završava. Kraljica je u glavama mase ljudi bila The King, Britanci nisu znali nikoga drugoga i nisu je mogli komparirati s nekim drugim jer nikoga i nisu poznavali", rekao je Bandov.

"Kralj ima simboličku razinu. Ima i upravljačku razinu, ali je ne koristi u obimu u kojem bi mogao. Ključnim u ovom trenutku mi se čini pokušati održati što veći krug zemalja, ako ne sve, unutar Commonwealtha. I to će biti teško. Mora vidjeti što je interes kraljevstva, što je interes Velike Britanije. Nažalost, ima imidž koji mu je ipak naštetio, pitanje rastave od Lady Diane. PR-ovski to nije bilo dobro odrađeno s pozicije kraljevske kuće. Možemo presumirati da se jako puno ljudi moglo prepoznati u tim odnosima, samo kada je u pitanju kraljevska kuća onda se smatra da se to ne može dogoditi. Kralj Charles III će se morati ponovno dokazivati da je spreman i sposoban upravljati na razini svoje majke kompleksnim sustavom Commonwealtha, a to je jako složen sustav. Iako, dugo je pripreman, dugi je niz desetljeća čekao na preuzimanje trona", rekao je Bandov.

"Velika Britanija je sada politički nestabilna i tu je jako podložna raznim utjecajima na medije, političke snage unutar. Njena nestabilnost nije stvorena nego se razotkrila kroz Brexit, tu su se pokazali osjećaji Britanaca da ne sudjeluju u važnim procesima, da se vladajuća klasa ne brine o njima i zato su počeli birati ekstremne solucije. Zaključci su bili: "Nemojte birati mirne političare srednjeg puta, birajte Corbyna, on je pravi komunist, on će sve nacionalizirati!" ili, "Birajte Johnsona, on će napraviti pravi Brexit", ukazao je Fischer upozoravajući da je pred Velikom Britanijom dugi proces pomirenja, pokušaj nalaženja srednjeg puta.

"Sada imamo Keira Starmera koji kao čelnik opozicije čini sve da ne bude ekstreman i kao takav se pokušava postaviti sadašnjim konzervativcima koji su ekstremno desni. Nijemcima to nije problem, oni vole izabrane političara bez karizme, profesionalce koji će obaviti svoj posao kao (Angela) Merkel i (Olaf) Scholz, a Britanci su se od toga odvikli", rekao je Fischer podsjetivši da je Blair uveo taj stil. "Oni žele čelnika koji je televizijska zvijezda", ukazujući da će Charles morati biti taj umirujući faktor britanskog društva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2022 00:15