Britanski premijer Boris Johnson i vođa laburista Jeremy Corbyn uputili su se s ostatkom zastupnika u kuću Lordova povodom govora kraljice Elizabete II. Iako obično razmjene nekoliko riječi, ovaj je put Corbyn gledao ravno ispred sebe izbjegavajući kontakt, a Johnson mu se nasmijao pomalo nespretno.
Boris Johnson na prošlotjednim izborima ostvario je neočekivano visoki rezultat - 42 mjesta više nego do sada u Parlamentu. Kraljičin govor u četvrtak trebao je samo potvrditi Johnsonovu “radikalnu agendu” o prekidanju odnosa s EU 31. siječnja i transformaciju britanskoga gospodarstva. Tako je i bilo.
“Prioritet moje vlade je osigurati odlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU 31. siječnja. Moji ministri će donijeti zakonodavstvo koje će osigurati izlazak na taj datum”, rekla je Elizabeta II. te dodala da će njezini ministri nakon tog datuma tražiti budući odnos s EU na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini koji pogoduje cijeloj državi. Također, vlada će započeti trgovinske pregovore s drugim vodećim svjetskim gospodarstvima. Nadovezujući se na Brexit, rekla je da su “integritet i prosperitet Ujedinjene Kraljevine od najveće važnosti” te je napomenula da je potrebno hitno raditi na olakšavanju pregovora sa Sjevernom Irskom.
Pitanje imigranata
No, iako su mnogi očekivali da će Brexit biti jedan od bitnijih tema, posebice pitanja radnika, pravnog sustava i migracija, to nije bio slučaj. Osim toga da će Ujedinjena Kraljevina uvesti lakše dobivanje viza za visokokvalificirane radnike iz cijeloga svijeta, kraljica nije spominjala pitanja radnika nakon Brexita. Britanska vlada planira zakon o koordinaciji imigracije i socijalne sigurnosti koji je dio sporazuma o povlačenju iz EU. Novi prijedlog zakona navodi da će se “zaštititi i poboljšati prava radnika nakon Brexita, čineći Ujedinjenu Kraljevinu najboljim mjestom za rad u svijetu”, ali ne spominje se hoće li prava ostati usklađena s pravima EU.
Jače tajne službe
Kraljica je podržala ambiciozni plan zdravstvene skrbi i veća izdavanja. Ranije tog dana ministar za zdravstvo u sjeni, Jonathan Ashworth, rekao je kako ponovni izbor ove konzervativne vlade nosi sa sobom veliku odgovornost jer će vladi suditi po “njenoj sposobnosti da ispravi katastrofalno postupanje s najvažnijom institucijom (Nacionalnom zdravstvenom službom - NHS) naše zemlje u proteklom desetljeću”.
U četvrtak je Johnson u Parlamentu u najavi programa svoje vlade, koji je nazvao “najradikalnijim kraljičinim govorom u generaciji”, obećao je da će za NHS utrošiti dodatnih 33,9 milijardi funti godišnje do 2023./24. godine.
Najviše pozornosti je privukao dio kraljičinog govora o povećanju ulaganja u nacionalnu sigurnost i donošenju zakona o špijunaži. Prilikom posljednjeg obraćanja kraljice prije dva mjeseca nije bilo riječi o špijuniranju.
Po novom prijedlogu sigurnosne službe će raspolagati novim “alatima za borbu protiv neprijatelja koji prijete državnoj sigurnosti”. Ujedinjena Kraljevina se izvukla kao pobjednica u informacijskom i kibernetičkom ratu protiv Rusije koji je trajao nekoliko mjeseci nakon pokušaja trovanja ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove kćeri otrovom Novichok u Salisburyju u ožujku 2018. Iako je bivša premijerka Theresa May optužila dva ruska špijuna za napad, Rusija je mjesecima opovrgavala optužbe.
Britanski parlament čeka rasprava o pet kaznenih zakona, među kojima je i prijedlog zakona za oštrije kažnjavanje terorističkih akcija. Vlada također želi zakonsku mogućnost da intervenira u odluke o preuzimanju kompanija. U slučaju da preuzimanje kompanije prijeti nacionalnoj sigurnosti, vlada će moći blokirati kupnju.
Referirajući se na kraljičin govor, Boris Johnson je na svom Twitter profilu objavio kratki komentar sa svojom parolom: “Privodimo Brexit kraju”. Boris Johnson planira danas započeti u Parlamentu proces donošenja zakona potrebnog za ratifikaciju izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU.
Trenutno veliku zabrinutost izaziva odluka Downing Streeta koja bi mogla omogućiti manjim sudovima osporavanje europskih standarda u područjima kao što su prava radnika ili okoliša.
Vlada Therese May složila se oko prijenosa postojeće sudske prakse Europske unije u britansko pravo nakon Brexita. Toj odluci protivili su se euroskeptici u Konzervativnoj stranici. Takva obveza podrazumijevala je da će samo Vrhovni sud u Engleskoj i Škotskoj moći “odstupiti” od sudske prakse EU. No u novom nacrtu sporazuma o povlačenju Borisa Johnsona stoji da će i niži sudovi moći poništiti presudu Europskog suda pravde.
“Vratit ćemo kontrolu nad našim zakonima i odvojiti se od pravnog poretka EU, baš onako kako je obećano britanskom narodu”, rekao je Boris Johnson.
Britanski premijer ignorirao je zabrinutosti nekih ministara i odlučio dozvoliti nižim sudovima istu moć, njegov glasnogovornik potvrdio je da će to biti dio novog prijedloga zakona o povlačenju.
Glasnogovornik brizanske vlade je rekao: “Nacrtom će se osigurati da Vrhovni sud nije jedina institucija koja može razmotriti zadržane presude Europskog suda pravde. Ovo je važna promjena koja će osigurati da se ne suočimo s pravnim uskim grlom i nehotice ostanemo obvezani odlukama EU dugi niz godina”.
Zastupnici britanskog parlamenta će o prijedlogu zakona glasovati danas.