Kremlj je rekao u ponedjeljak da su komentari američkog predsjednika Joea Bidena da Putin "ne može ostati na vlasti" uznemirujući, u pomno biranom odgovoru na javni poziv SAD-a da se okonča Putinova 22-godišnja vladavina.
"U ime Boga, ovaj čovjek ne može ostati na vlasti", rekao je Biden u subotu na kraju svoga govora pred masom ljudi u Varšavi. Rusku invaziju Ukrajine nazvao je bitkom u većem sukobu između demokracije i autokracije.
Bijela kuća pokušala je pojasniti Bidenove komentare, dok je i sam Biden u nedjelju rekao da nije javno pozivao na promjenu režima u Rusiji, površinski najvećoj i nuklearno najmoćnijoj zemlji.
Kad je upitan o Bidenovoj izjavi, koja je uzgred spomenuta na ruskoj državnoj televiziji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: "Ovo je izjava koja je očigledno uznemirujuća."
"Nastavit ćemo pratiti izjave američkog predsjednika na najpažljiviji način", rekao je Peskov novinarima.
Putin nije javno komentirao Bidenovu izjavu.
U prvom javnom pojavljivanju poslije izjave, prikazano je kako Putina brifira Aleksandar Sergejev, predsjednik Ruske akademije znanosti, o akumulaciji ugljika kod mekušaca i korištenju umjetne inteligencije u iščitavanju drevnih tibetskih spisa.
Putin je ruski čelnik otkad je Boris Jeljcin dao ostavku 1999. godine. Dmitrij Medvedev je služio kao predsjednik od 2008. do 2012. godine, dok je Putin za to vrijeme bio premijer, prije ponovnog povratka u Kremlj.
Prema ustavnim promjenama odobrenim 2020. godine, Putin će imati pravo obnašati još dva mandata po šest godina kao predsjednik, što bi mu omogućilo da ostane na vlasti do 2036. godine.
Kremlj kaže da je Putin demokratski izabran čelnik i da je na ruskom narodu, a ne Washingtonu, da odluči tko će predvoditi njihovu zemlju.
No, netaktična Bidenova izjava predstavlja kršenje normi američko-ruskih, pa čak i američko-sovjetskih odnosa. Nijedan američki čelnik nije javno pozvao na svrgavanje nijednog čelnika Kremlja desetljećima.
Izjava bi mogla dodatno izazvati zabrinutosti u najužem Putinovom krugu da Washington želi svrgnuti Putina i nametnuti vlastite stavove Rusiji i svijetu.
Medvedev, sada zamjenik tajnika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je 23. ožujka da bi se svijet mogao naći u nuklearnoj distopiji ako Washington nastavi pritiskati s onim što Kremlj naziva dugogodišnjom spletkom uništenja Rusije.
Medvedev je dočarao mračnu sliku postputinovske Rusije, rekavši da može doći do nestabilnog vodstva u Moskvi "s maksimalnim brojem nuklearnog oružja uperenog prema SAD-u i Europi."
Čelnik Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, prethodno čelnik moćne obavještajne agencije Savezne sigurnosne službe, rekao je da je Washington sklon izazivanju "obojene revolucije" u Rusiji kao one koja se dogodila u Gruziji, Ukrajini i drugim postsovjetskim republikama.
Najviši američki diplomati u nedjelju su ublažili Bidenovu izjavu, a Biden, kojeg je novinar po izlasku iz crkve u Washingtonu upitao je li pozivao na promjenu režima u Rusiji, jednostavno je odgovorio: "Ne."
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je na konferenciji za medije u Jeruzalemu da je Biden želio reći da Putin ne smije imati moć započinjanja rata, dodavši da su odluke o ruskom vodstvu "na ruskom narodu."
Putin tvrdi da je ruska "specijalna vojna operacija" u Ukrajini bila nužna jer je SAD koristio zemlju da prijeti Rusiji te je Moskva morala poduzeti mjere da zaustavi ono što naziva progonom stanovnika ruskog govornog područja u režiji Kijeva.
Ukrajina je odbacila tvrdnje o progonu kao neutemeljen izgovor za invaziju.