Nakon po mnogo čemu nejasne euforije na sastanku u Bijeloj kući, gdje su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte (kao i obično) te čelnici nekih od ključnih europskih zemalja golicali ego američkog predsjednika Donalda Trumpa, iako gotovo ništa konkretno nije definirano - pogotovo po pitanju sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, za što je Trump govorio o zaštiti sličnoj članku 5 NATO-a, ali potom rekao samo da će SAD ‘pomoći‘ Europljanima, dok su oni ti koji moraju ‘potegnuti‘ - iz Moskve su ubrzo došli već dobro poznati tonovi koje američki predsjednik uvijek iznova ne uspijeva jasno detektirati.
Iako je, navodno, tijekom telefonskog razgovora s Trumpom nakon sastanka u Bijeloj kući, ruski čelnik Vladimir Putin poručio da je spreman sjesti sa Zelenskim - i navodno je za to cinično predložio Moskvu - u Kremlju se ponovno i za mnoge očekivano prenemažu i petljaju da postoje neke začkoljice koje prethodno treba riješiti i definirati. Neki promatrači smatraju da se ponovno radi o više puta viđenom scenariju po kojem Putin zavlači Trumpa i vuče ga za nos, čemu je posebnu pažnju posvetio vanjskopolitički novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić u svojem tekstu u kojem je analizirao reakcije ruskih medija i analitičara na sastanak u Washingtonu.
Moskvu posebno brinu tzv. zapadna sigurnosna jamstva za Ukrajinu - na koja je, kako je tvrdio Trump, Putin pristao - bez obzira na to što ona ni u Washingtonu ni u Bruxellesu i glavnim europskim prijestolnicama još nisu definirana, a u Europi su posebno zbunjeni i nimalo sigurni u to koja jamstva samostalno mogu dati, a da ih u slučaju potrebe doista mogu i ispuniti. Stoga, iako su Ukrajina i europski saveznici pozdravili Trumpovo obećanje jamstava, mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena.
Vance je rekao sve
Washington europski problemi očito previše ne zanimaju - Bloomberg je izvijestio da je desetak europskih članica NATO-a spremno poslati svoje vojnike u Ukrajinu u svrhu osiguravanja mirovnog dogovora i kao dio sigurnosnih jamstava - u čemu Kremlj za NATO snage ne želi ni čuti, što je jasno dala do znanja glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova - no američki predsjednik je jasno poručio da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo, iako nije isključio mogućnost zračne podrške Ukrajini i druge vojne uključenosti. Na čelo tima koji će se baviti američkim jamstvima postavljen je sve utjecajniji državni tajnik Marco Rubio, što kod nekih promatrača, koji ga smatraju jednim od rijetkih kompetentnih članova administracije, izaziva određeni optimizam.
No, sve još visi u zraku. Američki i europski vojni dužnosnici tek su počeli planirati sigurnosne garancije za Ukrajinu. Dužnosnici su Reutersu rekli da Pentagon radi na planiranju podrške koju Washington može pružiti izvan opskrbe naoružanjem. Upozorili su da će trebati vremena da europska i američka strana usuglase nešto što bi bilo vojno ostvarivo i prihvatljivo Kremlju. Jedna od opcija je slanje europskih snaga u Ukrajinu, no pod zapovjedništvom SAD-a, otkrila su dva izvora. Dodali su da ti vojnici ne bi bili pod zastavom NATO-a, nego svojih zemalja.
Zato je puno jasniju poruku Europi poslao potpredsjednik SAD-a J. D. Vance, koji se u Trumpovoj administraciji posebno ističe po svojoj netrpeljivosti prema ‘starom kontinentu‘ i njegovim žiteljima. On je rekao da će europske zemlje morati ponijeti "lavovski dio" tereta po pitanju ukrajinskih sigurnosnih jamstava. "Ne mislim da bismo mi trebali nositi taj teret. Mislim da bismo trebali biti od pomoći po pitanju zaustavljanja rata i ubijanja. No, trebali bismo očekivati, a predsjednik to zasigurno očekuje, da Europa odigra vodeću ulogu", izjavio je Vance za Fox News.
U Moskvi je, pak, za prvog glasonošu dakako odabran šef diplomacije Sergej Lavrov. On je izjavio da je Rusija "za pouzdana sigurnosna jamstva za Ukrajinu", ali da se takve rasprave ne mogu voditi bez Moskve. Razgovori o sigurnosnim pitanjima bez sudjelovanja Moskve ne vode nikamo, upozorio je Lavrov. "Ne možemo se složiti s činjenicom da se sada predlaže rješavanje pitanja sigurnosti, kolektivne sigurnosti, bez Rusije. To neće funkcionirati", rekao je on, nazvavši to "utopijom".
Također je rekao da je Moskva spremna s Ukrajinom raspravljati o političkim aspektima dogovora i podići razinu delegacija na tim razgovorima, rekavši da bilo kakav susret između ruskog i ukrajinskog čelnika mora biti kulminacija pregovora te se on mora detaljno pripremiti, a spominjao je ponovno pitanje legitimiteta Zelenskog da potpiše sporazum, budući da mu je mandat istekao, a izbori zbog rata nisu mogli biti održani, što je stara ruska metoda diskreditiranja ukrajinskih vlasti i izlika za nastavak rata. Prevedeno, što god pričao i sanjao Trump i europski partneri, Putinu za sada ne pada na pamet bilateralni sastanak sa Zelenskim.
Diktiranje uvjeta u Moskvi
Kremlj zapravo zahtijeva da Rusija ima pravo veta na sva zapadna sigurnosna jamstva za Ukrajinu u nastojanju da potkopa tekuće američke, europske i ukrajinske napore za uspostavljanje uvjeta za trajni mir. Sergej Lavrov jasno je rekao da su svi ozbiljni razgovori o zapadnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu bez ruskog doprinosa "put u nigdje". Također je zaprijetio da će Rusija poduzeti "čvrste i oštre" mjere kako bi osigurala da ruski "legitimni interesi" budu dio svakog poslijeratnog sigurnosnog aranžmana za Ukrajinu.
Porukama ruskog ministra vanjskih poslova detaljno se u svojem najnovijem izvješću pozabavio washingtonski istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW). Njegovi analitičari ocjenjuju da Kremlj vjerojatno pokušava ubaciti svoje zahtjeve u tekuće zajedničke napore SAD-a, Europe i Ukrajine u stvaranju sigurnosne strukture koja će služiti kao zaštita od buduće ponovne ruske invazije u slučaju mirovnog rješenja.
Davanje Rusiji prava veta na zapadna sigurnosna jamstva omogućilo bi Kremlju da diktira uvjete koji će oslabiti sposobnost Ukrajine da se odupre još jednoj ruskoj invaziji, sprječavajući Kijev da sklopi obvezujuće bilateralne ili multilateralne sigurnosne sporazume, poput onih o kojima se sada raspravlja, da poveća i modernizira svoju vojsku te prima podršku od svojih partnera, kako se navodi.
Europski čelnici nedavno su objavili zajedničku izjavu u kojoj potvrđuju da nijedan mirovni sporazum ne bi trebao ograničavati ukrajinske oružane snage ili njezinu suradnju s trećim zemljama, niti Rusija može imati pravo veta na put Ukrajine prema pridruživanju Europskoj uniji (EU) ili NATO-u.
Potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas izjavila je u utorak da se Putinu ne može vjerovati da će ispuniti bilo kakva obećanja ili obveze o trajnom prekidu vojnih aktivnosti protiv Ukrajine te da sva sigurnosna jamstva moraju biti robusna i vjerodostojna kako bi se odvratilo rusko vojno zapovjedništvo od pregrupiranja i pokretanja buduće invazije. Daleko oštriji bio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je izjavio da je Putin "predator, ogar (čudovište Shrek iz čuvenog animiranog filma) na našim vratima" koji "stalno mora proždirati da bi preživio".
Sigurnosna jamstva po ruskoj mjeri
Čini se, ocjenjuju u ISW-u, kako Kremlj zahtijeva da se sva sigurnosna jamstva temelje na onima predloženim u okviru pregovora u Istanbulu 2022. godine, koji bi Rusiji i njezinim saveznicima dali pravo veta na zapadnu vojnu pomoć Ukrajini i učinili zemlju bespomoćnom pred budućim ruskim prijetnjama. Inače, to je detalj koji često izostavljaju ili zanemaruju oni koji smatraju da je Ukrajina tada u Istanbulu trebala prihvatiti ponuđeno kao vrlo solidno rješenje.
Lavrov je u srijedu rekao da se Rusija zalaže za kolektivna sigurnosna jamstva koja su "doista pouzdana" i da je dobar primjer takvih jamstava bio očit u pregovorima između Ukrajine i Rusije u Istanbulu, na koje je Moskva stigla sa svojim zahtjevima prema kojima bi se Ukrajini trajno zabranilo pridruživanje NATO-u, nametnula ograničenja ukrajinskoj vojsci i zabranilo primanje zapadne vojne pomoći, bez ikakvih ograničenja u pogledu veličine ili sposobnosti ruskih snaga.
Sigurnosna jamstva predložena u nacrtu Istanbulskog protokola iz 2022. tretirala su Rusiju kao neutralnu državu jamca sigurnosti Ukrajine zajedno s ostalim stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a, ne identificirajući Rusiju kao zaraćenu stranu. Ta sigurnosna jamstva dala bi Kini i Rusiji pravo veta na bilo koju akciju koju bi druge države jamci mogle poduzeti kao odgovor na novi ruski napad na Ukrajinu, dajući Vijeću sigurnosti UN-a - gdje su Rusija i Kina stalne članice s pravom veta - ovlast da poduzme "mjere potrebne za obnovu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti".
Takva "sigurnosna jamstva" omogućila bi Kremlju i njegovim saveznicima da diktiraju sredstva i alate koje bi Ukrajina mogla koristiti za obranu od Rusije i ograničila sposobnost drugih država jamaca da priskoče u pomoć Ukrajini u slučaju nove agresije.
ISW: Kremlj ponovno odugovlači
Kremlj, navode analitičari ISW-a, i dalje jasno daje do znanja da ruski čelnik nije voljan održati neposredni bilateralni sastanak s ukrajinskim predsjednikom u vremenskom okviru koji je predložio američki predsjednik Donald Trump. Lavrov je rekao da je Putin potvrdio svoju spremnost za nastavak izravnih pregovora s Ukrajinom u istanbulskom formatu, u kojem su ruska i ukrajinska izaslanstva sudjelovala u tri kruga bilateralnih razgovora u Istanbulu od veljače 2025., koji su rezultirali razmjenom devet ratnih zarobljenika i gotovo ničim više od toga.
Nekoliko američkih dužnosnika izjavilo je da je Putin obećao Trumpu da će se sastati sa Zelenskim nakon multilateralnog summita čelnika Sjedinjenih Država, Ukrajine i europskih zemalja održanog u ponedjeljak. Trump je tada izjavio da se Zelenski i Putin moraju hitno sastati i da bi predugo čekanje prije bilateralnog sastanka na razini čelnika rezultiralo tisućama žrtava.
Lavrov je, kako se navodi, možda pokušao prikazati Kremljev prijedlog o nastavku pregovora unutar istanbulskog okvira i radnih skupina kao ispunjenje Putinovog navodnog obećanja Trumpu da će održati bilateralni sastanak sa Zelenskim. No, nastavak pregovora unutar istanbulskog okvira daleko je od bilateralnog sastanka na razini šefova država, a Lavrovljeva izjava, kako zaključuje ISW, vjerojatno je dio kontinuiranih napora Kremlja da oteže s mirovnim pregovorima i krivnju za odugovlačenje prebaci na Ukrajinu i Zapad. U međuvremenu, ruske snage nastavljaju s ofenzivama i napadima na civilne ciljeve u Ukrajini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....