Trumpov megalomanski projekt pretvara se u težak debakl? Hladan tuš Rusa: ‘Kremlj neće doći‘

Predstavnici Kremlja ne planiraju sudjelovati na prvom sastanku Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, zakazanom za idući četvrtak 19. veljače, a samu temu tog Odbora još uvijek proučava rusko Ministarstvo vanjskih poslova, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

"Nitko iz Kremlja [ne planira sudjelovati]", rekao je on u intervjuu za RTVI. "Temu Odbora još uvijek proučava [rusko] ministarstvo vanjskih poslova", dodao je, kako prenosi ruska režimska novinska agencija TASS.

Ranije u srijedu, ruski je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, govoreći tijekom tzv. vladinog sata u Državnoj Dumi, komentirao da Moskva trenutačno formulira svoj stav o Odboru za mir i razmatra "koliko su oprezno mnoge zemlje na Zapadu i Istoku, uključujući stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, reagirale na ovu ideju".

Predstavnici 19 zemalja potpisali su 22. siječnja povelju Odbora za mir na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu kao dio napora za postizanje rješenja u Pojasu Gaze. Washington je kasnije izjavio da su se tijelu pridružile i neke druge države.

Predstavljanje Odbora za mir

Fabrice Coffrini/Afp

Odbor za mir osnovan je u skladu sa sporazumom između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas o upravljanju Gazom, ali se očekuje da će raditi i na sprječavanju i rješavanju sukoba u drugim regijama. Prvi sastanak Vijeća zakazan je za 19. veljače ove godine u Washingtonu.

Brojne odbijenice saveznika

Brojne su države, uključujući i američke saveznice u NATO-u - među njima i Hrvatska - odbile pristupiti ovoj inicijativi američkog predsjednika. U srijedu su kao posljednje u nizu Poljska i Italija objavile da se neće pridružiti Odboru za mir, čime se dodatno povećao popis saveznika Washingtona koji će ostati po strani.

Iako je prvotno osmišljen kako bi učvrstio prekid vatre u Pojasu Gaze, Trump smatra da bi Odbor za mir trebao preuzeti širu ulogu u rješavanju globalnih sukoba, zbog čega neke zemlje strahuju da bi Odbor mogao postati suparnik Ujedinjenim narodima. To, uz činjenicu da su Rusija i Bjelorusija pozvane da se pridruže, razlog je što su mnoge zapadne zemlje zauzele oprezan pristup.

Vladimir Putin i Donald Trump tijekom sastaka na Aljasci u kolovozu prošle godine

Andrew Caballero-reynolds/Afp

Izdvojili smo ključne razlike UN-a i Odbora za mir: Četiri rečenice, napisane prije 80 godina, trebalo bi ponovno pročitati

"Uzimajući u obzir određene nacionalne dvojbe glede oblika odbora, u ovim okolnostima Poljska se neće pridružiti radu Odbora za mir, ali ćemo ga analizirati", rekao je poljski premijer Donald Tusk na sjednici vlade. "Naši odnosi sa Sjedinjenim Državama bili su i ostat će naš prioritet, stoga, ako se okolnosti promijene tako da omoguće pridruživanje radu Odbora, ne isključujemo nijedan scenarij."

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani također je u srijedu potvrdio da se Italija neće pridružiti toj Trumpovoj inicijativi.

Meloni poručila Trumpu da promijeni uvjete

"Ne možemo se pridružiti Odboru za mir jer s talijanske strane postoji nepremostiva ustavna prepreka", rekao je za informativni televizijski kanal Sky TG24. "Međutim, ako trebamo raditi na naporima za obnovu u cilju osiguravanja mira na Bliskom istoku, spremni smo to učiniti", dodao je.

Izvori iz diplomacije: ‘Trump je nepredvidiv, ali SAD je zadovoljan našom reakcijom. A najviše ih je iznenadila Italija, tome se nisu nadali...‘

Prema talijanskom ustavu, država se može pridružiti međunarodnim organizacijama samo pod jednakim uvjetima kao i druge države - što je uvjet za koji Rim kaže da nije ispunjen trenutačnim statutom odbora koji Trumpu daje široke izvršne ovlasti.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je bliska s Trumpom, rekla je prošlog mjeseca da ga je zamolila da izmijeni uvjete Odbora za mir kako bi omogućio Italiji da se pridruži.

Kako je izvijestila agencija Anadolija u siječnju, Odboru za mir su, uz SAD, pristupile Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Albanija, Bahrein, Bjelorusija, Bugarska, Kambodža, Salvador, Egipat, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Mongolija, Maroko, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Vijetnam.

Na popisu nema velikih europskih zemalja poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije, usred nedavnih oštrih neslaganja s Trumpom oko pitanja poput Grenlanda i carinske politike, što je zaoštrilo odnose između Washingtona i nekoliko europskih prijestolnica.