U
Ž
I
V
O
Američki predsjednik Joe Biden u razgovoru za CBS pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da nipošto ne koristi taktičko nuklearno ili kemijsko oružje kako bi vratio izgubljena područja u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.
Na pitanje Scotta Pelleya što bi rekao predsjedniku Ruske Federacije ako razmatra korištenje takvog oružja, Biden je odgovorio:
"Nemoj! Nemoj! Nemoj! To bi promijenilo rat kao ništa dosad, kao ništa od Drugog svjetskog rata!".
Nakon gubitaka na istoku Ukrajine Putin je stjeran u kut i nalazi se pod pritiskom domaćih jastrebova koji traže da Rusija vrati inicijativu u ratu. Ovaj je tjedan upozorio da bi Moskva mogla snažnije uzvratiti nađu li se njezine snage pod dodatnim pritiskom i time zabrinuo Zapad da bi mogao posegnuti da nekonvencionalnim sredstvima poput nuklearnog ili kemijskog oružja.
Odgovor Moskve
Upitan za mogućnosti da Rusija upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, kako prenosi RIA Novosti, kratko je odgovorio: „Pročitajte doktrinu, tamo je sve napisano".
Vladimir Putin i njegovi visoki dužnosnici od početka rata u Ukrajini više su puta zaprijetili Zapadu odmazdom nuklearnim oružjem. Govorili su da će se Zapad, ako nastavi pomagati Ukrajini, suočiti s “posljedicama na kakve nikada u svojoj povijesti nisu naišli“. Zapad je nastavio pomagati, a Rusija nastavila prijetiti “nepredvidivim posljedicama”, no dalje od toga nitko se nije usudio ići.
Što kaže ruska nuklearna doktrina?
Prema ruskoj nuklearnoj doktrini Moskva zadržava pravo upotrebe nuklearne bombe samo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika“, kao i „odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava samo postojanje Rusije kao suverene države“. Posljednje ažuriranje doktrine, napravljeno 2020., razjasnilo je još dva scenarija moguće uporabe nuklearnog oružja: u slučaju primanja "vjerodostojnih informacija o lansiranju balističkih projektila" usmjerenih na teritorij Rusije ili njezinih saveznika ili napad "na kritičnu infrastrukturu koja kontrolira nuklearno oružje".
Rasprave o potencijalnome izbijanju nuklearnog rata nanovo su aktualizirale projekcije takvog sukoba koje su na Sveučilištu Princeton razvili istraživači u sklopu Programa za znanost i globalnu sigurnost još 2017. godine. Nazvali su ga ‘plan A‘. Simulacija koju su eksperti napravili na temelju niza parametara pokazuje kako bi se mogao razvijati scenarij globalnoga užasa koji bi na samome početku, u roku od samo nekoliko sati, s lica zemlje zbrisao desetke milijuna ljudi.
"Ovo u čemu živimo je najozbiljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja Hladnog rata", izjavio je Alex Glaser, jedan od kreatora plana A, za Newsweek.
Simulacija nuklearnog rata
Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu vjerojatan je na temelju dostupnih dokaza o snazi oružja, mogućim ciljevima i redoslijedu uzvraćanja. Neposredne smrtne žrtve i žrtve u kasnijim fazama sukoba određene su pomoću online alata koji je razvijen na Stevens Institute of Technology.
"Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih", rekao je Glaser. "Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao i naknadno, zbog kolapsa medicinskih sustava, nuklearnih padavina i drugim dugoročnim učincima, uključujući moguću ‘nuklearnu zimu‘ na globalnoj razini."
Riječ je o posljedicama dima koje bi nuklearne eksplozije digle u stratosferu i koji bi na dugi rok zaklonio sunce, što bi prouzročilo kolaps poljoprivrede i glad preživjelih u svijetu.