NOVA PUTINOVA META

Kremlj prijeti Litvi: ‘Ovo je odluka bez presedana, zaštitit ćemo naše interese‘

Medvedev poručio SAD-u: Trebali bi moliti za pregovore o nuklearnom oružju. Neka dopužu pred nas

Dmitrij Medvedev i Vladimir Putin

 Alexey Nikolsky/Afp

Nakon što su litvanske vlasti priopćile su da od subote na snagu stupa zabrana prijevoza robe obuhvaćene europskim sankcijama u rusku enklavu Kalinjingrad preko njihova teritorija, u ponedjeljak se oglasio i Kremlj.

Rusija je zatražila da Litva "odmah" ukine "neprijateljsku" zabranu prijevoza robe koja ide za Kalinjingrad. Ako do toga ne dođe, Rusija će reagirati tako da zaštiti svoje interese, poručeno je u Moskvi najvišem litvanskom diplomatu, prenosi Guardian.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov situaciju je opisao "kao više nego ozbiljnu":

- Ovo je odluka bez presedana kojom se zapravo sve krši, rekao je Peskov.

U svakom slučaju riječ je o značajnom udaru na rusku enklavu, budući da željeznicom preko Litve Rusija tamo doprema niz dobara - među njima i ugljen, metale, građevinske materijale i naprednu tehnologiju koji su svi na listi EU sankcija Rusiji.

Guverner kalinjingradske oblasti Anton Alikhanov rekao je da će zabrana obuhvatiti oko 50 posto roba koje Kalinjingrad uvozi.

- Smatramo da je to najozbiljnije kršenje... prava slobodnog tranzita u Kalinjingradsku regiju te iz nje, rekao je Alikhanov.

S druge strane, Litva tvrdi da samo primjenjuje važeće sankcije koje je EU nametnula Rusiji. Tako je ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis poručio:

- Litva ne radi ništa, ovdje je naprosto riječ o europskim sankcijama koje su na snagu stupile 17. lipnja.

Smješten između EU i NATO članica Poljske i Litve, Kalinjingrad prima zalihe iz Rusije željeznicom i plinovodom kroz Litvu.

Tu enklavu Crvena armija otela je u travnju 1945. godine nacističkoj Njemačkoj i prepustila Sovjetskom savezu nakon Drugog svjetskog rata.

Kalinjingrad je sjedište ruske baltičke flota i ima razmještene projektile Iskander koji mogu nositi nuklearne bojeve glave. Nalazi se na obali Baltika, između Litve i Poljske, obje članice NATO saveza, te nema kopnenu granicu s Rusijom.

U veljači je Litva zatvorila svoj zračni prostor za letove iz Rusije u Kalinjingrad, prisilivši komercijalne prijevoznike da voze dužom rutom preko Baltičkog mora.

Medvedev: 'SAD bi trebao moliti za pregovore o nuklearnom oružju'

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ocijenio je u ponedjeljak da su Sjedinjene Države te koje trebaju moliti Moskvu za smanjenje nuklearnog naoružanja.

Rusija i SAD, daleko najveće svjetske nuklearne sile, pregovarale su o nizu velikih sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja otkad je Ronald Reagan prvi put došao na vlast 1981. godine.

No ruska invazija Ukrajine uzrokovala je najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od Kubanske krize 1962. godine, kada su mnogi strahovali da je svijet na rubu nuklearnog rata.

Medvedev, dok je bio predsjednik od 2008. do 2012. godine, potpisao je Novi START (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja) 2010. godine s Barackom Obamom u Pragu, a sporazum je zatim bio produljen u veljači 2021. godine na još pet godina, do 2026. godine.

"Sada je sve mrtva zona. Trenutno nemamo nikakvih odnosa sa SAD-om. Na nuli su", rekao je Medvedev na Telegramu raspravljajući o novom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja.

"Još nema potrebe s njima pregovarati (o nuklearnom razoružanju). To je loše za Rusiju", rekao je Medvedev, koji trenutno služi kao potpredsjednik Ruskog vijeća sigurnosti.

"Nek se vrate trčeći ili dopužu natrag i zatraže to", rekao je o pregovorima.

Rusija i SAD kontroliraju oko 90 posto nuklearnih glava u svijetu, dok svaka zemlja posjeduje oko 4000 nuklearnih glava u svojim vojnim zalihama, prema podacima Saveza američkih znanstvenika.

Medvedev, koji se kao predsjednik nastojao predstaviti kao reformator koji želi bolje odnose sa Zapadom, predložio je da Moskva bude žešća prema SAD-u.

Spomenuo je pritom sovjetskog čelnika Nikitu Hruščova na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda koji je cipelom udarao po govornici.

"Postoji još jedna dokazana metoda komuniciranja s Amerikom na ovu temu - udarati cipelom po UN-ovoj govornici. Nekoć je to funkcioniralo."

Bijesan zbog kritika upućenih Sovjetskom Savezu o "gutanju" dijelova Istočne Europe, Hruščov je 1960. godine zamahnuo cipelom na Općoj skupštini, prema izvješću New York Timesa, i udario njome o stol. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 04:01