Iako je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu do kraja mandata ostalo još pet godina (istječe 2024. godine), Kremlj se već priprema za to razdoblje, a cijeli timovi savjetnika traže način da mu osiguraju opstanak na vlasti i nakon tog perioda.
Razmatraju se razne varijante, od one da se Rusija i Bjelorusija ujedine, pa onda Putin postaje predsjednik te države. No, čini se da je to trenutno najlabaviji plan. Sada se, kažu izvori bliski Kremlju, razmatraju tri opcije - da Putin postane predsjednik Vijeća na nacionalnu sigurnost ili (opet) premijer, što najavljuje američki Bloomberg.
Podsjetimo, bio je to od 2008. do 2012. godine, kada mu je Dmitrij Medvedev čuvao predsjedničku poziciju. Opcija “B” je da se “jednostavno” Putinu omogućinovi mandat, ali nakon njih četiri, čini se (barem za sada) da se na tu očajničku varijantu ipak neće ići.
No, za sve opcije postoji - “keč”. Potrebna je promjena ustava. No, ni to, pri ovakvom ustroju ruske političke scene ne bi trebao biti problem. Al, da se tu nešto valja, pokazuje da se u javnom, medijskom (udarne TV pesnice režima Vladimir Solovjov i Dmitrij Kiseljov) te političkom prostoru (Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Dume), govori kako je ustav “živi organizam, podložan izmjenama”.
Naime, Rusija je predsjednička republika, u kojoj predsjednik ima vrlo široke, gotovo carske ovlasti - može stopirati svaki zakon koji donese Duma, ili bilo koju vladinu odluku. Dakle, ako se Putin priprema za premijera, potrebne su onda velike ustavne izmjene. Neki analitičari u Rusiji spominju da bi se tada išlo prema kancelarskom sustavu. Iako se čini da je to mačji kašalj. Nije ipak tako.
Naime, probleme predstavljaju dvije stvari - Putinu konstantno, prema anketama, pada popularnost. No, Putin još kako-tako, ali u pravoj krizi je vladajuća propredsjednička stranka Ujedinjena Rusija, koju čak i prokremaljski mediji, poput tabloida Moskovski komsomoljec, nazivaju “toksičnom” strankom, te čak predlažu da se “samoraspusti”!
Na prošlim lokalnim izborima, stranka nije dobro prošla, a mnogi gubernatori, članovi stranke, na izbore su išli kao nezavisni kandidati. U Kremlju je, zapravo, zazvonilo na uzbunu, jer rejting stranke najgori je u zadnjih 13 godina, a 2021. godine, su parlamentarni izbori. Nije problem da će ih prokremaljske snage dobiti, ali za izmjenu ustava treba dvotrećinska većina, a ona je sada, prema ovim pokazateljima, dosta upitna.
Doduše, sadašnja parlamentarna oporba je politički korumpirana i vrlo susretljiva prema Kremlju, ali ipak, za ovakve zahvate trebalo bi imati potpunu kontrolu nad glasovanjem. Dakle, kremaljski stratezi prvo moraju osmisliti kako osigurati dvije trećine Dume, a onda ide završna faza - spašavanje predsjednika Putina.