VJETAR U LEĐA PUTINU

‘Kremlju je ova kriza itekako korisna. Žele nerede u SAD-u i Europi te totalni pad Zapada!‘

‘Nije da će se Putin izvući, ali bankarska kriza će pozornost usmjeriti negdje drugdje‘

Vladimir Putin

 Kremlin Pool/Alamy/Alamy/Profimedia/Kremlin Pool/alamy/alamy/profimedia

Trenutna bankarska kriza u SAD-u i Europi dala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu vjetar u leđa, dok ruske banke ostaju relativno izolirane od potencijalnih posljedica.

Povjerenje u američki bankarski sustav naglo se pogoršalo tijekom prošlog tjedna nakon drugog i trećeg najvećeg propadanja banaka u povijesti SAD-a, a Švicarska nacionalna banka morala je spasiti švicarsku banku Credit Suisse od bankrota.

Ekonomisti su upozorili da bi propast banke veličine Credit Suisse mogla izazvati ekonomski krah, ali dok su ljudi u zapadnim zemljama bili u panici, Putinu se ukazala prilika.

image
Fabrice Coffrini/Afp

- Ono što Putin želi su neredi u SAD-u i Europi, bilo da su ti neredi poput onih koji su se dogodili 6. siječnja na američkom Capitolu, politička polarizacija ili gospodarska kriza - kazao je Newsweeku Michael Kimmage, povjesničar i stručnjak za Hladni rat te suradnik State Departmenta.

- On samo želi pokazati da kreće pad Zapada i da Zapad neće moći poduprijeti Ukrajinu dugoročno. Ništa od toga ne mora biti istina, ali to je narativ koji on želi pogurati i ovakvi događaji su definitivno korisni za rusku javnost - smatra Kimmage.

Otkako je prošle godine naredio invaziju na Ukrajinu, Putin je osudio Zapad kao silu koja blijedi te radio na jačanju veza s nacijama na Istoku, poput Kine i Irana. To je poruka koju je koristio kako bi smirio ruske strahove zbog sve većeg broja sankcija koje je uveo Zapad, a koja će vjerojatno biti potpomognuta naporima Zapada da financijski izolira Rusiju.

Švicarska središnja banka ponudila je u četvrtak Credit Suisseu slamku spasa, u borbi protiv kolapsa banke, dok je rizik od bankrota banke rastao. Međutim, čak i da Credit Suisse propadne i dovede do kasnije gospodarske krize diljem Europe, to ‘ne bi imalo utjecaj na ruske banke ili ruski financijski sustav‘, rekao je Gary Hufbauer, suradnik Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju. Nakon godinu dana sankcija i ekonomske izolacije, ruske banke sada su ‘dobro izolirane od Zapada‘.

image

Vladimir Putin

Alexey Nikolsky/Afp

U lipnju je ruski predsjednik kritizirao SAD i njegove saveznike da žive u prošlosti ‘pod vlastitim zabludama‘ smatrajući da su svi ostali ‘drugorazredni‘, nazivajući sankcije ‘ludim‘ i ‘nepromišljenima‘. Prošlog mjeseca, u obraćanju povodom prve godišnjice rata, Putin je optužio Zapad da pokušava ‘odvratiti‘ javnost od domaće korupcije okupljanjem iza suvereniteta Ukrajine i pripisao je krivnju za sukob direktno ‘Zapadu i ukrajinskim elitama‘.

Iako bi Rusija mogla imati neke prednosti nakon što je izolirana od europskih banaka, slavni ekonomist Nouriel Roubini je za Newsweek rekao da je važno zapamtiti da je zemlja već pretrpjela veliki ekonomski pad zbog rata i ranog utjecaja sankcija.

Kao jedan od tri najveća svjetska proizvođača sirove nafte, Rusija je povijesno dominirala uvozom nafte. Kad su SAD i Europska unija sankcionirale rusku naftu, svjetske su cijene skočile više od 120 dolara po barelu zbog zabrinutosti zbog manjka zaliha. Izbije li potpuna, katastrofalna gospodarska kriza, i Roubini i Hufbauer su se složili da će to dovesti do još jednog oštrog pada cijena nafte i plina, što će dodatno naštetiti ruskom gospodarstvu.

Budući da rusko gospodarstvo već ‘plovi nemirnim morima, sve ostalo je buka‘, smatra Roubini.

Putin je tvrdio da se ruski BDP smanjio samo za dva posto u 2022., ali analitičari upozoravaju da je Kremlj koristio statistiku kao dio svog ‘informacijskog rata‘.

- Kremlj komunicira uvelike koristeći probrane prognoze, predstavljajući ih kao činjenice i zaboravljajući spomenuti da su uvelike izvan konsenzusa stručnjaka - smatra Agathe Demarais, globalna direktorica prognoze u Jedinici za gospodarsko obavještavanje, u analizi Foreign Policyja u ponedjeljak.

- Moskva također odgađa objavljivanje statistike koja se ne uklapa u njezin narativ - tvrdi Demarais.

Također je naglasila da je najvjerojatnije da će se pad ruskog BDP-a revidirati bliže tri ili četiri posto. Idealan rast BDP-a je između dva i tri posto.

Putin održava podršku unutar Rusije za rat protiv Ukrajine, ali ruski narod osjeća ekonomski danak rata. Anketa moskovske istraživačke grupe Chronicles iz veljače pokazala je da je manje vjerojatno da će ga podržavati oni koji su bili ekonomski pogođeni ratom. Aleksej Miniajlo, ruski oporbeni političar koji je pokrenuo Chronicles, ranije je za Newsweek rekao da ekonomske posljedice rata počinju uzimati danak Putinovom propagandnom stroju.

image
Kremlin Pool/Alamy/Alamy/Profimedia/Kremlin Pool/Alamy/Alamy/Profimedia

Unatoč obećanjima o brzoj i lakoj pobjedi, Rusija se itekako morala pomučiti u Ukrajini, uključujući i neuspjeh u osvajanju Kijeva, te je bila prisiljena mobilizirati 300.000 ruskih muškaraca. Trenutno Ukrajina raspoređuje sve svoje resurse u obrani Bahmuta u nadi da će do proljeća uspjeti ponovno preuzeti ključni teritorij. Ali te su ambicije opteretile zapadne dužnosnike, koji kažu da bi bombardiranje moglo biti neodrživo.

Kimmage je primijetio da je silna patnja civilnog stanovništva u Ukrajini imala štetan utjecaj na Rusiju, pa bi međunarodna pozornost na globalnu financijsku krizu mogla odvratiti pažnju od tih slika.

- Nije da će se Putin izvući iz tog problema ovom konkretnom krizom, ali pozornost će se usmjeriti negdje drugdje - rekao je Kimmage.

- Trenutno nitko ne priča o ruskom vojnom učinku koji je ispod razine, tako da je Rusiji ova bankarska kriza apsolutno korisna i dobro došla - kaže Kimmage.

Uz sve probleme vezane uz naoružanje i streljivo, jasno je da će Ukrajina i dalje zahtijevati pomoć svojih saveznika. Ali ako Europljani postanu sve više zabrinuti za vlastite financije, moglo bi doći do promjene u javnom mnijenju o slanju pomoći Ukrajini, otvarajući priliku Putinu da napreduje na bojnom polju.

image

Volodimir Zelenski

Nicolas Economou/Nurphoto Via Afp

- Financijska previranja će ekonomski oslabiti Europu, a to će otežati troškove rata - rekao je za Newsweek Alessandro Rebucci, izvanredni profesor međunarodnih financija i primijenjene makroekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins.

Europske frustracije zbog ukrajinske potrošnje usred drugih financijskih briga ne bi bile novi izazov za EU. U jesen je oko 70.000 ljudi prosvjedovalo protiv visokih cijena energije u Pragu, dok su drugi prosvjednici u Italiji, Njemačkoj i Španjolskoj izašli na ulice zbog sličnih problema.

Unatoč tim pritiscima, Kimmage i Rebucci rekli su da je malo vjerojatno da će zapadne sile odustati od svoje potpore Ukrajini, s obzirom da je prošla godina pokazala da njihova stajališta o ratu nisu vođena ekonomskim čimbenicima, već političkim razlozima.

- Ne mogu zamisliti da bi američki predsjednik Joe Biden ili bilo koji zapadnoeuropski čelnici promijenili svoju računicu o ratu temeljenu na nizu propasti banaka, koji su naravno značajni, ali još uvijek lokalni za SVB i Švicarsku u ovom trenutku - zaključio je Kimmage.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2024 07:09