Prošlo je već šest godina otkako je raskrinkan skandal "Dieselgate". Američka Agencija za zaštitu okoliša je 18. rujna 2015. poslala pismo Volkswagenu u SAD-u te najvećem europskom proizvođaču automobila ukazala na to da laboratorijski izmjerene vrijednosti ispušnih plinova nemaju nikakve veze s vrijednostima štetnih plinova u svakodnevnom pogonu vozila, odnosno da bi se to trebalo hitno korigirati.
Volkswagen je nekoliko dana kasnije morao priznati da je pomoću štetnog softvera manipulirao vrijednosti ispušnih plinova kod dizel motora. To je pokazalo da su količine ugljičnog dioksida u laboratorijskim uvjetima mnogo manje nego u normalnom pogonu na cesti.
Bez šefa u sudnici
Ukupno se radilo o više od devet milijuna vozila marke Volkswagen, Audi, Seat i Škoda, koja od 2006. do 2015. uopće nisu smjela biti odobrena zbog ilegalno ugrađenog softvera. I ne samo da su ona i u Europi i u SAD-u završila u prometu, već je i sporni softver trebao biti "dalje razvijan i usavršavan", piše Deutsche Welle.
U Braunschweigu je zbog toga u četvrtak (16. rujna) počeo opsežan proces zbog prijevare. Optuženo je pet nekadašnjih vodećih menadžera koncerna Volkswagen, od kojih jedan zbog bolesti ne može biti saslušan. Riječ je o nekadašnjem predsjedniku Upravnog odbora Martinu Winterkorrnu. Još uvijek nije poznato kad će se taj 74-godišnjak pojaviti pred sudom.
Ferdinand Dudenhöffer, stručnjak za automobile i direktor istraživačkog instituta u Duisburgu "Center Automotive Research", rekao je za DW kako od ovog procesa očekuje "da u fokusu bude ispitivanje u vezi s nekadašnjim generalnim direktorom Martinom Winterkornom". On se osim toga nada da će "Državno tužilaštvo uspjeti u svojim zahtjevima da se Winterkorn uskoro pojavi pred sudom".
Prijete zatvorske kazne
Svoj petorici optuženih Državno tužilaštvo prebacuje da su znali za manipulacije. Osim optužbi za komercijalnu i udruženu prijevaru, tu su i optužbe za kriminalna oglašavanja i utaju poreza. Jer tisuće automobila, koji navodno ispunjavaju uvjete određene klase emisije štetnih plinova, oslobođeni su poreza. Generalno gledano samo za komercijalnu i udruženu prijevaru prijeti i do deset godina zatvora.
Koliko je do danas poznato, optuženi su u svojim iskazima izjavili da su o svojim saznanjima ili informirali pretpostavljene i zbog toga ne snose odgovornost, ili negiraju da su uopće znali za manipulacije.
Ali to ne bi moglo vrijediti za nekadašnjeg predsjednika Upravnog odbora, smatra Dudenhöffer. "Jer malo je vjerojatno da netko na vrhu nije imao pojma". Ovo se posebno odnosi na Martina Winterkorna, "koji je upućen do u najsitnije detalje".
I Stefan Bratzel, direktor neovisnog istraživačkog instituta "Center of Automotive Management" na Visokoj stručnoj školi za ekonomiju u Bergisch Gladbachu bi se, kako kaže za DW, "jako začudio" kad bi se potvrdilo da Winterkorn nije imao pojma.
Winterkorn je sebi zacrtao cilj da pretekne japanskog konkurenta - Toyotu, kao najvećeg proizvođača automobila u svijetu. "Želio je naći rješenje da se suprotstavi Toyotinim hibridnim modelima s čistim dizelom", kaže Bratzel. "Zbog toga ne mogu ni zamisliti da on nije potanko ispitao kako su njegovi suradnici uopće došli do toga".
Nije jedini proces
U sličnom procesu, koji je počeo prije godinu dana pred Pokrajinskim sudom u Münchenu, na optuženičkoj klupi je nekadašnji šef proizvođača Audija, koji je dio obitelji "VW", Rupert Stadler, kao i još trojica menadžera Volkswagenove "kćeri" iz Ingolstadta.
Od otkrivanja afere u vezi s ispušnim plinovima, Volkswagen se bori s nizom tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama i Njemačkoj - među njima je i priličan broj prevarenih kupaca. Sve to je dosad VW koštalo više od 32 milijarde eura. Najveći dio toga su naknade štete i kazne u SAD-u. Istrage su u tijeku i protiv više desetaka drugih okrivljenih u VW-koncernu.
Ništa nisam vidio, ništa nisam čuo, ništa nisam znao…
Nakon što su obznanjene dimenzije prijevare, Martin Winterkorn se povukao s funkcije. Tad je najbolje plaćeni njemački direktor rekao kako "nije bio svjestan nikakvog prekršaja".
A njegov odvjetnik je izjavio: "Gospodin Winterkorn nije imao ranija saznanja oko ciljane upotrebe zabranjenog softvera".
Sporni dogovor
Nakon interne istrage jednog odvjetničkog ureda u lipnju 2021., VW je s Winterkornom i drugim osumnjičenicima postigao dogovor. Tu se radilo o prekršajima protiv obveza u pravu o dioničkim društvima - odvjetnici su pronašli dokaze o nemaru, ali ne i o namjeri.
Winterkorn je stoga Volkswagenu morao platiti 11,2 milijuna eura. Ukupna svota iznosi više od 280 milijuna eura i uključuje potraživanja od bivšeg šefa Audija Ruperta Stadlera kao i bivših direktora Wolfganga Hatza i Stefana Knirscha.
Ovaj postupak je ipak naišao i na kritike. Predstavnici Stranke zelenih u Donjoj Saskoj kritizirali su to što je vlada u Hannoveru, kao drugi najveći dioničar u VW-u, podržala sporazum, prije nego što je sud mogao uopće objaviti dokaze.
Pravni sustav na ispitu
Stefan Bratzel se od "Dieselgate" procesa nada "da će zaista doći do pravne revizije". Moralo bi se pokazati, kaže on, da ako se utvrdi šteta, ne samo "mali" šefovi u srednjem menadžmentu, već i oni ljudi na vodećim funkcijama moraju odgovarati za štetu koju su nanijeli.
Stručnjak Dudenhöffer se žali da njemački pravni sustav nije u stanju razjasniti velike skandale. U SAD-u, gdje su već nekim suradnicima VW-a izrečene zatvorske kazne, lakše je zbog toga što "pravilo krunskog svjedoka igra važnu ulogu", piše Deutsche Welle.
On zato zahtijeva da se razmisli o tome kako "u našem pravnom sustavu takvi prekršaji mogu brzo biti procesuirani", odnosno da odgovorni snose "veće posljedice".