U nastavku donosimo:
- političku pozadinu “Operacije Epski bijes” i poteze Donalda Trumpa prema saveznicima nakon blokade Hormuza
- stavove i razloge odbijenice europskih zemalja, Japana i Južne Koreje, uz akcent na međunarodno pravo
- ocjene vanjskopolitičara Bože Kovačevića (diplomacija, NATO, UN) i nuklearnog stručnjaka Tončija Tadića (rizici, mornarica)
- reakcije država Zaljeva i ulogu Izraela u regionalnom raspletu, uz iskustva i stavove aktera iz regije
- procjene stručnjaka Denisa Avdagića o izvedivosti deblokade, sigurnosnim posljedicama i budućim odnosima saveznika
Nakon što je pristao ispuniti višedesetljetni san izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i sličnih ratobornih glava o konačnom obračunu s Iranom i pridružio mu se u tome, Donald Trump ubrzo se počeo čuditi žilavosti teokratskog režima u Teheranu i odlučnosti da se ne preda, nego da uporno udara na vojne baze i civilne ciljeve u susjedstvu. A nakon što su Iranci blokirali Hormuški tjesnac za neprijateljske zemlje, na što su ga također prije pokretanja "Operacije Epski bijes" upozoravali njegovi vojni planeri i brojni eksperti, čuđenje je zamijenila ozbiljna zabrinutost.
Cijene nafte odmah su počele ‘divljati‘, a dugoročna blokada tjesnaca, ključne rute kojom putuje petina svjetske opskrbe naftom, mogla bi izazvati globalni kolaps. Trump je stoga izveo ‘Epski obrat‘ i o...
