Trebala je (očito) pasti i najmlađa žrtva - sasvim nedužna djevojčica u dobi od samo tri godine - da bi se dogodilo ono što aktivisti već dugo traže: provođenje istrage kontroverznog rata protiv droge na Filipinima koji je, kada je došao na vlast 2016. godine, pokrenuo predsjednik Rodrigo Duterte.
Kad je sjedao u predsjedničku fotelju, kao bivši gradonačelnik grada Davao te čovjek poznat po oštrom pristupu prema kriminalu, Duterte je najavio da će, kao i svoj grad, i ostatak zemlje očistiti od šljama. Leševima dilera, najavio je, udebljat će ribe u tamošnjem zaljevu. Mnogi su se razveselili, no s vremenom će doznati da Duterteovo obećanje ima veliku cijenu.
Naime, prema službenim brojkama, u Duterteovu ratu protiv droge dosada je ubijeno oko 5300 ljudi. Aktivisti tvrde da je stvarna brojka mnogo veća - između 12 i 20 tisuća ljudi - a da su žrtve vrlo često oni najranjiviji i najsiromašniji. Samo ove godine zabilježeno je 490 smrti.
Najmlađa žrtva, djevojčica spomenuta na početku, upucana je u glavu u lipnju, tijekom racije u njezinu domu. “Sranja se događaju”, odgovorio je Ronaldo dela Rosa, bivši šef policije u Davaou, a zatim i na nacionalnoj razini, a koji je sada senator, na kritike kad se pročulo za taj slučaj.
Dokazi
No, ovog je četvrtka Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava konačno izglasalo rezoluciju koja predviđa pokretanje istrage rata protiv droge na Filipinima, specifično proizvoljna ubojstva izvan pravosudnog sustava, nestanke ljudi i zločine protiv čovječnosti. Rezultati istrage, koja će podrazumijevati češljanje dokaza o tisućama smrti za koje je odgovorna što policija što tzv. odredi smrti koji “čiste” ulice ili pak “nepoznati počinitelji”, bit će objavljeni za godinu dana.
Amnesty International, organizacija koja je u svom izvješću ustvrdila da Duterte predvodi “opsežni ubilački pothvat”, pozdravilo je odluku. Ona je ključna, tvrde.
Kritike
Očekivano, filipinske su je vlasti osudile, a još ih je više zapekla činjenica da su za nju glasale i neke od države koje su smatrali svojim saveznicima, primjerice Australija i Velika Britanija. Najavili su dalekosežne posljedice. U proteklih nekoliko godina, otkako je Duterte na vlasti, njegov rat protiv droge često je punio stupce svjetskih novina.
Jedna od glavnih optužbi odnosila se upravo na posebno kreirane policijske “odrede smrti” koji “pod blagoslovom” predsjednika - koji je svojedobno izjavio kako bi s veseljem zaklao tri milijuna ovisnika o drogi - ubijaju odriješenih ruku.
Na njihovoj su meti navodni korisnici droge, dileri i kriminalci. Ubijaju većinom noću, zamaskirani, i to brzo, precizno, bez svjedoka, nakon što su “istražili” metu. Tijela bacaju izvan grada ili primjerice ispod mosta, a ako ih ostave tamo gdje su ih smaknuli, na leš prikače poruku, primjerice natpis “diler”, kako bi se znalo da je ta osoba to i zaslužila. Preliminarnu istragu Duterteova rata protiv droge provodi i Međunarodni kazneni sud.