Azerbajdžan je u utorak objavio da je pokrenuo "antiterorističku akciju" u planinskoj regiji Nagorno-Karabah protiv, kako je rečeno, armenskih vojnih formacija, kreirajući time potencijalnu političku dilemu i za američkog predsjednika Joe Bidena i ruskog vođe Vladimira Putina i zaprijetivši sukobom većih razmjera i ozbiljnim posljedicama. Ipak, već u srijedu armenski separatisti iz sporne planinske regije najavili su da će položiti oružje u sklopu postignutog prekida vatre te da će u četvrtak početi pregovori o ponovnoj integraciji visoravni u Azerbajdžan, nakon što je Moskva jasno dala do znanja da nema namjeru intervenirati.
Iako bi odluka armenske strane u sukobu trebala dovesti do deeskalacije, činjenica je da se radi o etnički armenskoj enklavi međunarodno priznatoj kao teritorij Azerbajdžana, a ta su zemlja i Armenija, uz brojne manje sukobe, dvaput ratovale zbog Nagorno-Karabaha, posljednji put 2020. godine.
Iako je Putin nedavno produbio veze s Azerbajdžanom potpisivanjem političko-vojnog sporazuma s tom zemljom samo nekoliko dana prije nego što je pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu u veljači prošle godine, Armenija je dugo bila blizak saveznik Rusije i Moskva je sa svojom bazom bila armenski jamac sigurnosti. Armensko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u utorak Moskvu da 2000 ruskih vojnika, pripadnika mirovnih snaga već stacioniranih u regiji, intervenira u, kako su naveli, azerbajdžanskoj "agresiji punog opsega".
Slično kao i Putin, Biden također ima interese i u Armeniji i u Azerbajdžanu. Sjedinjene Države uspostavile su diplomatske odnose s Armenijom nakon proglašenja njezine neovisnosti od Sovjetskog Saveza 1992. Nakon kratkog sukoba s Azerbajdžanom prošle godine, tadašnja predsjednica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi posjetila je Armeniju i osudila Azerbajdžan za ono što je nazvala "ilegalnim" napadima.
Pucanje rusko-armenskih veza
Sjedinjene Američke Države uspostavile su diplomatske odnose s Azerbajdžanom 1992. godine, a dvije su zemlje posljednjih godina ojačale trgovinsko partnerstvo. Najveći dio američkog uvoza iz Azerbajdžana čini nafta, što je postalo ključno nakon što je Biden zabranio rusku naftu nakon Putinove invazije na Ukrajinu.
No, nisu svi američki zakonodavci odobrili jačanje veza s Azerbajdžanom. Demokratski senator Bob Menendez iz New Jerseyja, predsjedatelj Odbora za vanjske poslove Senata, iznio je primjedbe u Senatu ranije ovog mjeseca u kojima je osudio azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva za ono što je nazvao "tekućim etničkim čišćenjem u Nagorno-Karabahu".
U utorak je Menendez ponovno podijelio poruku na X-u (bivšem Twitteru) koja je objavljena na profilu Senatskog odbora za vanjske poslove, o akcijama koje je u utorak pokrenuo Azerbajdžan. "Drzak napad Azerbejdžana na Nagorno-Karabah dodatno dokazuje Alijevljevu zlonamjernu namjeru da tamo istrijebi armensko stanovništvo", stoji u poruci. "SAD i međunarodna zajednica moraju djelovati", dodao je.
Putin također riskira otuđivanje od dva saveznika zbog njihova sukoba, a već je narušio odnose s Armenijom zbog, kako je rekao premijer te zemlje Nikol Pašinjan, nedostatka potpore Moskve njegovoj zemlji u sporu oko Nagorno-Karabaha, zbog čeka je Moskvu prozivao još početkom godine. Ranije ove godine, Pašinjan je zaprijetio da će povući Armeniju iz Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza šest nacija predvođenog Rusijom, koji se uspoređuje s manjom, istočnom verzijom NATO-a.
Mark N. Katz sa Sveučilišta George Mason, rekao je za Newsweek kako je Rusija u prošlosti stajala na stranu Armenije protiv Azerbajdžana, ali da je Putin nedavno "bio relativno popustljiv prema potezima Azerbajdžana protiv Armenije". "Čini se da postoji nekoliko razloga za to: Kao prvo, Putin nije zadovoljan armenskom vladom koja je sve više naklonjena zapadu; Kao drugo, rat u Ukrajini je smanjio sposobnost Rusije da djeluje na polju Armenija/Azerbajdžan; i kao treće, Putin želi izbjegavati napetosti s turskim čelnikom (Recepom Tayyipom) Erdoğanom, koji podupire Azerbajdžan protiv Armenije", rekao je Katz.
Zluradi glasovi jastrebova i propagandista
U utorak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da je Rusija pozvala na pregovore dok je razgovarala s dužnosnicima iz Azerbajdžana i Armenije. Nije bilo niti najmanje naznake da bi se Moskva mogla oružano intervenirati. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova također se osvrnula na situaciju u Nagorno-Karabahu te rekla da je Moskva "duboko zabrinuta zbog oštre eskalacije sukoba" u regiji.
"Rusija snažno potiče sukobljene strane da zaustave krvoproliće", rekla je Zaharova na konferenciji za novinare. "Odmah zaustavite vojne akcije i vratite se političkom i diplomatskom rješenju". To se na koncu već u srijedu i dogodilo i pristankom Armenije na prijedlog zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta o prekidu vatre i najavljujući početak pregovora o "reintegraciji" teritorija u Azerbajdžan.
No, dan ranije iz Moskve su stizali zluradi i cinični glasovi na račun službenog Erevana, koji je u kriznom trenutku ponovno zazvao pomoć Moskve. Nakon što je Kremlj brzo signalizirao da ruske mirovne snage neće intervenirati u azerbajdžanskoj vojnoj operaciji u Nagorno-Karabahu, unatoč prethodnim sigurnosnim vezama Rusije s Armenijom, predsjednik Odbora za obranu ruske Državne dume Andrej Kartapolov izjavio je da ruski mirovni kontingent nema pravo koristiti oružje osim u slučaju izravne prijetnje.
Javili su se i neki dežurni ruski jastrebovi i propagandisti, poput zamjenika predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrija Medvedeva i glavne urednice prokremaljskog RT-a Margarite Simonjan. Kao ekstremno prokremaljski i ratnohuškački glasovi, oni su ustvrdili, navodi think tank Institut za istraživanje rata (ISW), da Armenija osjeća posljedice svojih nedavnih nastojanja da se približi Zapadu i distancira od Rusije, iako glavni ruski vladini dužnosnici nisu promicali ovaj narativ i izražavali su se dvosmisleno, pozivajući na prekid borbi. "Pogodi kakva ga sudbina čeka...", komentirao je Medvedev misleći na Pašinjana, dok je Simonjan ponovila sličnu retoriku, napisavši da Pašinjan zahtijeva da ruske mirovne snage zaštite Nagorno-Karabah, ali da bi trebao očekivati pomoć NATO-a.
Zamjerili su što je Armenija ranije ovog mjeseca objavila da je domaćin američkim vojnicima na zajedničkoj vojnoj vježbi, a u Ukrajinu je poslala i humanitarnu pomoć koju je osobno dostavila Pašinjanova supruga Ana Hakobjan. Istovremeno, ruski vojni blogeri izrazili su, pak, podršku sigurnosti ruskog mirovnog kontingenta u Nagorno-Karabahu te izražavali žaljenje zbog slabljenja utjecaja Rusije na Armeniju i Azerbajdžan.
Tko su gubitnici?
Thomas de Waal, viši suradnik u istraživačkom centru Carnegie Europe, za The Guardian je komentirao što prekid vatre znači za regiju. Ocijenio je da je primirje pozitivno ukoliko potraje jer će tako biti izbjegnuta prijetnja masovnog krvoprolića. "Ono što vidimo ovdje je intervencija Rusije u ime Azerbajdžana kako bi zadržala svoje mirovne snage u Karabahu barem na neko vrijeme, a time i uporište na Južnom Kavkazu", rekao je on.
Glavni gubitnici po njemu su karabaški Armenci, koji su izgubili svoju 35-godišnju borbu za samoodređenje ili odcjepljenje od Azerbajdžana. "Oni sada gube bilo kakva sredstva samoobrane i suočavaju se s vrlo neizvjesnom budućnošću u Azerbajdžanu. Karabasi su možda izbjegli potpuno uništenje, ali vjerojatnije su suočeni s polaganim uklanjanjem iz svoje domovine jer im Azerbajdžan ne nudi nikakvu autonomiju ili posebna politička prava".
Osim njih, kako navodi, gubitnici, su Europska unija i Sjedinjene Države, koji su se jako trudili biti posrednici u ovom sukobu, ali čija se poruka o pravima i međunarodnim jamstvima utapa u oštrijim porukama Azerbajdžana i Rusije, ocijenio je De Waal.
Moskva je izgleda, sada željna da pokaže autoritet preuzevši brigu o pregovorima na sebe. "Posredovanjem zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta postignut je dogovor između azerbajdžanske strane i predstavnika Nagorno-Karabaha o potpunom prekidu neprijateljstava", priopćilo je ministarstvo obrane. "Provedba sporazuma provodit će se u koordinaciji sa zapovjedništvom ruskog mirovnog kontingenta".Peskov je također rekao da će Putin nazvati Pašinjana, odbacivši sve prigovore Armenije Rusiji kao "neutemeljene".
Ipak, nesposobnost Kremlja da zaštiti interese Armenije sigurno će imati trajne posljedice na položaj zemlje u regiji. "Ako postoji želja za zaštitom, oni (Rusija) će štititi, a ako ne žele, mogu pronaći tisuću razloga", rekao je u srijedu tajnik Armenskog vijeća sigurnosti Armen Grigorjan, rezimirajući raspoloženje u Erevanu. Prosvjednike u glavnom gradu moglo se čuti kako uzvikuju parole protiv Kremlja u utorak navečer dok su se ljudi okupljali na središnjem gradskom trgu. "Lavrov je kuč**. Putin je kreten", vikali su neki od okupljenih.