Kuba ima san - imati toliko cjepiva protiv covid-19 da bi mogla cijepiti ne samo kompletno stanovništvo tok otoka, već bi cjepiva davala prijateljima i saveznicima širom svijeta, piše NPR. Cjepiva bi bilo toliko da bi ih kubanski dužnosnici čak nudili besplatno turistima po dolasku u zračnu luku u Havani.
I to nisu samo puste želje. Iako se otočna država suočava s razornom ekonomskom krizom, a ljudi stoje u redovima za osnovne živežne namirnice, znanstvenici razvijaju više kandidata za cjepivo. I barem jedan od njih, izgledno je, doista će ući u primjenu. Ako bi u tome uspjela, Kuba bi bila prva zemlja Latinske Amerike koja je napravila vlastito cjepivo - i to nije nemoguć scenarij. Ova zemlja ima povijest razvoja cjepiva, uključujući cjepivo protiv raka pluća koje je sada na testiranju u američkom centru za rak.
Ova neobična situacija pokazuje koliko je Kuba neobična - jedna od posljednjih komunističkih zemalja u postsovjetskom dobu. A bila je neobična i u svojem odgovoru na covid krizu.
Tijekom većeg dijela 2020. Kuba je uspjela zadržati brojeve zaraženih covidom na nevjerojatno niskim razinama, pa su u nekim danima prijavljivali samo jedan ili dva slučaja.
Virus se proširio tek kad se Kuba u studenom prošle godine ponovno otvorila za turiste. Sada je potrebna imunizacija protiv covida te kao i mnoge druge zemlje u svijetu Kuba pokušava razviti i proizvesti domaće cjepivo.
Ranije ovog mjeseca, Dagmar Garcia Rivera, direktorica istraživačkog odjela na Institutu za cjepiva Finlay u Havani, kazala je da se čini da je jedan od pet kubanskih kandidata za cjepivo, Soberana 2, vrlo učinkovit i da ulazi u završnu fazu kliničkih ispitivanja.
- Ovo je prvo kubansko i latinoameričko cjepivo koje je prešlo u fazu 3 ispitivanja, ponosno je izjavila Garcia na konferenciji za novinare. Kliničko ispitivanje faze 3 uključivat će 44.000 ljudi i posljednji je test cjepiva prije nego što bude poslano na odobrenje nacionalnoj regulatornoj agenciji Kube, Centru za državnu kontrolu lijekova, opreme i medicinskih proizvoda (CECMED).
Drugi kubanski kandidat po imenu Abdala također je ušao u fazu 3 studije. Imena kandidata za cjepivo puno govore o tome što ovaj napor znači za Kubu. 'Soberana' je španjolski izraz koji u prijevodu znači 'suverena'. 'Abdala' je pak glavni junak epa junaka kubanske revolucije Josea Martija. 'Mambisa', cjepivo koje se primjenjuje kao sprej za nos, ime je dobilo po antikolonijalističkim kubanskim gerilcima koji su se borili protiv Španjolske krajem 1800-ih.
U tom istom revolucionarnom duhu, Kuba čak ni ne pokušava kupiti cjepiva protiv covida od multinacionalnih farmaceutskih kompanija. Niti su se potrudili prijaviti se u inicijativu o podjeli doza COVAX pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije, koja osigurava besplatna ili jeftina cjepiva zemljama s niskim resursima. Nije bilo jasnog objašnjenja za ovu odluku iako se ono dade naslutiti ako se vidi samouvjerenost u razvoju vlastitih cjepiva.
Razvoj novog cjepiva obično traje desetljeće ili više, ali Eduardo Ojito, voditelj kubanskog Centra za molekularnu imunologiju, kaže da bi zemlja trebala imati dovoljno doza Soberane 2 za cijepljenje cijele zemlje do kraja ljeta. To je pod pretpostavkom da kandidat za cjepivo prođe kroz fazu 3 i dobije regulatorno odobrenje.
- Pripremamo se proizvesti 1-2 milijuna doza svakog mjeseca, kaže Ojito. Iako je usred devizne krize koja je ograničila uvoz vitalnih sirovina za proizvodnju cjepiva, kaže da je zemlja na putu da u travnju ima na raspolaganju milijun doza.
Kubanska vlada već govori o distribuciji cjepiva Iranu, Meksiku i Venezueli. Dužnosnici kažu kako se nadaju da će proizvesti dovoljno cjepiva koja bi se mogla distribuirati i u druge dijelove svijeta.
Veliko je pitanje: Ima li ova otočna država od 11 milijuna stanovnika kapaciteta da to izvede?
- Da, kaže Helen Yaffe. - Kuba definitivno ima kapacitet.
Yaffe je povjesničarka i ekonomistica sa Sveučilišta u Glasgowu specijalizirana za Kubu i Latinsku Ameriku. Pisala je o farmaceutskom sektoru u toj zemlji i njegovom prethodnom uspjehu u razvoju vlastitih cjepiva.
Yaffe je posljednji put bila na Kubi u prosincu i siječnju. Kaže da postoji veliko uzbuđenje i ponos zbog mogućnosti da uskoro ponude cjepivo domaće proizvodnje. Ako se razvoj Soberane 2 nastavi prema rasporedu, Kuba bi imala dovoljnu rezervu cjepiva prije nego što su mnoge zemlje uopće započele masovnu imunizaciju. A Yaffe kaže da se razgovara o nuđenju cijepljenja po dolasku u zračnu luku u Havani.
- Jasno su rekli da će ih ponuditi turistima, kaže ona. - Ne znamo hoće li ih prodavati ili nuditi besplatno u sklopu paket aranžmana - sunce, more, pijesak i Soberana 2!
Ovaj nevjerojatno brzi razvoj cjepiva protiv covida na Kubi događa se usred jedne od najgorih ekonomskih kriza koje su pogodile tu komunističku naciju u posljednjih nekoliko desetljeća.
- To je u mnogočemu slično onome što smo doživjeli nakon raspada Sovjetskog Saveza, kaže Pavel Vidal, kubanski ekonomist. Tijekom tog takozvanog 'posebnog razdoblja' 1990-ih, na otoku su zavladale velike nestašice hrane, gnojiva i goriva.
Vidal je nekad radio za Središnju banku Kube prije nego je emigrirao u Kolumbiju prije deset godina. Kaže da se često problematično gospodarstvo Kube suočava s ozbiljnom nestašicom mnogih proizvoda široke potrošnje, uključujući hranu, proizvode za čišćenje, pa čak i neke lijekove. Vidal kaže da obični Kubanci veći dio dana provode u redovima za osnovne potrepštine i u potrazi za - pilećim mesom. - Dakle, pokušavamo razviti sofisticirana cjepiva, ali ljudi nemaju lijekove protiv bolova. To je paradoks, kaže on.
No, kaže da nitko ne bi trebao podcjenjivati sposobnost kubanske vlade da upravlja akutnom fiskalnom krizom usred globalne pandemije, istodobno pokušavajući razviti potpuno novo cjepivo. - Kubanska je vlada poput doktora znanosti u upravljanju ovom vrstom složene krize.
Kaže da Kuba ima kapacitet i, što je još važnije, političku volju da razvije cjepivo protiv covida. Cjepivo ne bi štitilo samo Kubance, već bi omogućilo komunističkoj naciji da u potpunosti otvori svoju međunarodnu turističku industriju, koja je jedan od najvećih izvora inozemnih prihoda te ojača još jedan dugogodišnji izvor prihoda: izvoz lijekova.
(Pripremila: Silvija Novak)