Kubanski parlament odobrio je u četvrtak niz zakona kojima se proširuju građanska prava, u vrijeme kad je ta komunistička zemlja na udaru kritika zbog gušenja prosvjeda koji su se dogodili ranije ove godine.
Ustav iz 2019. godine, koji zahtjeva reforme za modernizaciju kubanskog pravosuđa i kaznenog zakona, izvor je promjena. Međutim, navedene promjene bave se rupama u zakonu koje su identificirali aktivisti, navodeći da su se vlasti hvalile određenim zakonskim postupcima koji su nastupili nakon nezapamćenih prosvjeda u srpnju.
Kubanski zastupnici i suci rekli su da novi zakoni povećavaju zaštitu optuženih za zločine, kao i da bi trebali poboljšati transparentnost.
Aktivisti, primjerice, zahtijevaju da se optuženici obavijeste o mogućim optužbama protiv njih te da se pritvorenicima omogući pravo na odvjetnika u roku od 24 sata.
Novi zakon također omogućuje građanima pristup sudskim spisima i dokumentima koji se tiču njihovih slučajeva.
Kubanski odvjetnik i pravni analitičar Eloy Viera, koji živi u Kanadi, naglasio je da su zakoni veliki iskorak naprijed u učvršćivanju prava građana i njihovih prava na sudu.
"Ovaj zakon nudi više garancija i usuglašeniji je s međunarodnim standardima nego što je to trenutna regulativa", kaže Viera.
Način na koji će se ti zakoni provoditi, odredit će hoće li Kubanci doživjeti značajnije promjene u svojim zakonskim pravima ili ne, rekao je profesor na Američkom Sveučilištu u Washingtonu, William LeoGrande.
"Zakoni još uvijek dužnosnicima daju određenu diskreciju i samo vrijeme će pokazati kako će ju koristiti, posebice u političkim slučajevima", istaknuo je LeoGrande.
Disidenti i organizacije za ljudska prava upozoravaju da je od srpanjskih prosvjeda, najvećih od protuvladinih skupova i revolucije Fidela Castra 1959. godine, uhićeno više od 1000 građana. Ističu kako su neki pritvoreni bez optužnice, komunikacije i zastupanja pravnika.
Kubanska vlada navodi da su uhićeni u srpnju krivi za svoje zločine, uključujući za remećenje javnog reda, otpor uhićenju i vandalizam.
Vlada je također proglasila planirane prosvjede za 15. studenoga nezakonitima, dodavši kako ih financiraju i podržavaju Sjedinjene Države.
Zakoni koji su doneseni u četvrtak trebali bi stupiti na snagu 2022. godine, no pravni analitičar Viera ističe da je malo vjerojatno da će oni biti retroaktivni.
Zakonske reforme ipak su uklonile dugo kritizirani zakon koji je vlastima dopuštao da zatvore nekoga za koga su rekli da je potencijalno opasan.