Iako se činilo da će formiranje nove vlade u Crnoj Gori nakon lipanjskih izbora biti rutinski zahvat, stvari se sve više kompliciraju kako se bliži zakonski rok do kojeg to treba napraviti, a to je za nekih mjesec dana, početkom studenog.
Naime, mandatar Milojko Spajić, šef pobjedničke stranke Pokret Evropa sad (PES), koji je vladu obećavao i prije kraja rujna, nikako da dođe do većine od 41 zastupnika, a došao je i u sukob s predsjednikom Jakovom Milatovićem, inače potpredsjednikom PES-a. A zbog nesuglasica oko toga tko treba, odnosno ne treba ući u vladu prijeti mu i raskol unutar stranke.
Problem je u tome što u novu vladu želi ući koalicija koja okuplja radikalni prosrpsko-proruski blok stranaka Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji vodi četnički vojvoda Andrija Mandić. Predsjednik Milatović se zalaže za ulazak ZBCG-a u vladu, čime se sve otvorenije sukobljava s mandatarom i svojim stranačkim šefom. Spajić ih, pak, nikako ne bi, jer to ne želi ni Bruxelles, a svjestan je da u tom slučaju gubi stranke nacionalnih manjina koje su ga podržale (Albanci, Bošnjaci, Hrvati) i spremne su ući u njegovu vladu, no one također ne žele s ultrašima iz ZBCG-a.
Sada mu je šef radikalno antieuropske, prorusko-prosrpske opcije zaprijetio - ili će Spajić započeti razgovore o formiranje vlade ispočetka, dakle vratiti sve na "nultu točku" ili će se održati novi izbori! "Ili će Spajić sve vratiti na početak i uraditi ono što treba ili ćemo polako početi praviti političke dogovore o održavanju novih izbora", poručio je Mandić. Pretpostavlja se da Mandić računa da bi se PES zbog novonastale situacije mogao raskoliti, pa bi njegova koalicija na izborima polučila bolji rezultat. Dio zastupnika PES-a, kažu u Podgorici, ne bi glasao za "svoju" vladu ako u njoj ne bi bilo mjesta za Mandića i njegovu opciju.
Odjednom ‘izronio‘ Aleksa Bečić
No, probleme je Spajiću odjednom počeo raditi i šef umjerenih prosrpskih demokrata Aleksa Bečić, s kojim je, činilo se, sve dogovorio (on je trebao postati predsjednik Skupštine), a koji je odjednom protiv ulaska u vladu zastupnika Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke jer je ovaj bio u izbornoj koaliciji s procrnogorskom strankom DPS.
A ona se još uvijek povezuje s "vječnim" Milom Đukanovićem koji je napustio vođenje te stranke nakon dva teška izborna poraza zaredom. Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić nedavno je kazao, prenosi podgorički portal Antenam, da "ne postoji većina od 41 zastupnika za formiranje vlade" jer im nije prihvatljivo da se šef Skupštine i vlada izaberu i s glasom lidera Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke, koji se nalazio na izbornoj listi DPS-a. Doduše, Zenka je baš zbog toga ušao u klub s drugom albanskom strankom, Albanskim forumom Nika Gjeloshaja, ali ni to nije pomoglo. No, više se čini da je to pokušaj opstrukcije Spajića nego nekakav principijelni stav.
Kako se čini u ovom trenutku, Crna Gora je bliže novim izborima negoli novoj vladi, odnosno Spajić će morati pristati na neki kompromis ili riskirati možda i raskol u stranci, koji bi mogao za njega biti rizičan. Naime, i EU i SAD jasno su dali do znanja da im je antieuropski ZBCG neprihvatljiv u vlasti. Američka ambasadorica u Podgorici Judy Rising Reinke poručila je da će SAD podržati vladu "čiji bi članovi osudili rusku agresiju i podržali teritorijalni integritet Ukrajine, sankcije Rusiji i suverenitet susjednih država, uključujući Kosovo", dok je njemački ambasador Peter Felten rekao kako bi bilo najbolje da nova vlada bude sastavljena "od onih političkih snaga koje aktivno promoviraju proeuropsku i euroatlantsku orijentaciju".
Naime, opcija koju predstavlja Andrija Mandić podržava izlazak Crne Gore iz NATO-a, povlačenje priznanja Kosova i ukidanje sankcija Rusiji, što je predsjednik Milatović rezolutno odbio, pa je tim više čudno zašto se onda zalaže za njihovo sudjelovanje u vladi, riskira daljnji europski put Podgorice (Crna Gora je napravila najviše na približavanju članstvu od svih država Balkana, premda je posljednje dvije godine proces "u leru") i čak je spreman na "svađu" sa svojim stranačkim sudrugom. Spajić i Milatović vjerojatno će to nastojati spriječiti jer su unatoč osobnim razmiricama oko sastavljanja nove vlade svjesni da time riskiraju gubitak popularnosti koju sada imaju, i na kojoj su uostalom i pobijedili na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Kriza na vrhuncu
Obojica su vrlo mladi i na početku političke karijere, i sigurno je ne žele ugroziti, pogotovo jer mnoge u Crnoj Gori njihov sadašnji sukob podsjeća na onaj iz 1997. godine, kada je došlo do raskola između tada dvojice mladih crnogorskih lidera, Mila Đukanovića i Momira Bulatovića. Svjesni su što bi to značilo te vjerojatno žele izbjeći i raskol u stranci koji bi im svakako došao na naplatu na eventualnim prijevremenim izborima.
Mandić je dodatno zakuhao stvar objavivši da se telefonski čuo s Milatovićem, koji mu je poslao "neki dokument na uvid", iako nije ulazio u detalje tog razgovora. Mandić je svjestan u kakvoj se situaciji nalaze Spajić i Milatović, pa uvjetuje nadalje da osim njegovih radikala iz ZBCG-a u vladu uđe i URA, stranka sadašnjeg tehničkog premijera Dritana Abazovića, koju Milojko Spajić također ne želi u vladi zbog njihovih razmirica, pa i međusobnih prijetnji hapšenjem u predizbornoj kampanji.
Time je kriza u Crnoj Gori dosegla vrhunac, ucjene svoju kulminaciju, a od svega najviše koristi ima sadašnji tehnički premijer Dritan Abazović, koji si tako produljuje politički život, a odgovara i Aleksandru Vučiću. Naime, Abazović je njegov igrač, a svakako inzistira i na tome da Andrija Mandić i njegova krajnje desna prosrpska opcija budu u vladi. Prema nekim procrnogorskim medijima, Abazović bi trebao iskoristiti sadašnji vakuum i krizu kako bi pokušao provesti već tri godine odgađani popis stanovništva, koji je jedan od najvećih kamenova smutnje na crnogorskoj političko-društvenoj sceni.
Kako kaže poznati crnogorski književnik Milorad Popović: "Sadašnja vlast priprema otvorenu falsifikaciju popisa koja bi trebala uništiti crnogorski identitet i naciju", dokazati da Srba ima više. Dakle, stvari se dodatno kompliciraju u maloj državi Crnoj Gori.