Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, ljut je jer SAD nije odobrio vize novinarima u njegovoj pratnji.
“To je skandalozna i apsolutno neprihvatljiva metoda. Pronaći ćemo odgovor na to, tako da će Amerikanci još dugo pamtiti da se takve stvari ne čine", upozorio je Sergej Rjabkov, Lavrovljev zamjenik. Bubne i ostane živ, kao da u ruskom zatvoru ne čami Evan Gershkovich, dopisnik Wall Street Journala kojeg je Moskva optužila za špijunažu.
"Sergej Lavrov stigao je u New York. Sutra će se održati sastanak Vijeća sigurnosti UN-a pod njegovim predsjedavanjem", objavila je po lošem globalno poznata glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova na Telegramu. Dodajući da je više od 700.000 ljudi pratilo let Lavrovljevog zrakoplova na servisu Flightradar, dok je ukupan broj korisnika zainteresiranih za let dosegnuo rekord od gotovo 3 milijuna.
Lavrov će u UN-u (može se reći da se “Lesi vratio kući” jer je suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina godinama bio jedan od vodećih diplomata u UN-u) kako bi predsjedao sjednicama Vijeća Sigurnosti UN-a budući da je Rusija ovaj mjesec na čelu tijela koje Članak 24 Povelje definira: “Da bi se osigurala brza i djelotvorna akcija Ujedinjenih naroda, njihovi Članovi povjeravaju Vijeću sigurnosti prvenstvenu odgovornost za održavanje Međunarodnog mira i sigurnosti, i pristaju da Vijeće sigurnosti radi u njihovo ime kad obavlja svoje dužnosti na temelju te odgovornosti.”
Lavrov vodi dvije rasprave
Ruski ministar pod sankcijama SAD i EU vodit će dvije rasprave, kako je najavila press služba UN-a. U ponedjeljak 24. travnja o “učinkovitom multilateralizmu kroz obranu načela Povelje Ujedinjenih naroda; debata će se usmjeriti izgradnji novog multipolarnog svjetskog poretka temeljenog na suverenoj jednakosti uz održavanje globalne ravnoteže moći i osiguranje uvjeta stalnog napretka čovječanstva”.
Moskva neprestano traži da se raspravlja o toj temi jer smatra da je sadašnji svjetski poredak nepravedan iako i sama priznaje da više nije unipolaran, kakav je bio od pada Berlinskog zida (1989.) do, najkasnije, predsjednikovanja Donalda Trumpa u SAD-u i izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU. Punu podršku raspravi daje Narodna Republika Kina koja smatra da je američka hegemonija prepreka razvoju demokratskih međunarodnih odnosa kakve ona, navodno, zagovara, a sekundirat će im svakako Brazil i Ekvador iz skupine nestalnih članica. Utorak će biti dan rasprave o Srednjem istoku, u fokusu će biti izraelsko-palestinski sukob. Lavrov je zaključio da je i to tema u kojoj je važno njegovo predsjedanje budući da je situacija u tom dijelu svijeta uzavrela, a Rusija ondje ima brojne interese koje često “brani” plaćenička skupina Wagner koja djeluje od Malija preko Sudana do Madagaskara.
Lavrov na poziciji predsjedavajućeg, koji ima ključni utjecaj na tijek diskusije, travestija je Članka 24 Povelje jer Rusija vodi agresiju protiv druge članice UN-a, preciznije jedne od osnivačica UN-a, Ukrajine. Kad je formiran UN 1945. godine pa su SAD i SSSR gledali da imaju jednak broj saveznika u članstvu, Moskvi su nedostajala dva pa je rekla da njezine republike imaju autonomiju i tako su Ukrajina i Bjelarus/Bjelorusija postale članicama UN-a. Realno, VS je od prvog dana bila najslabijom točkom UN-a jer je dao preveliku moć velikim silama, pravo da kažu veto (latinski “zabranjujem”) na odluke koje im ne odgovaraju: dijelom i zbog toga niti u jednom trenutku od uspostave UN-a svijet nije bio lišen rata.
Snažan pritisak
Kritika ruskog predsjedanja je opravdana, ali moramo biti svjesni da je SAD također predsjedao Vijećem 2003. godine dok je ratovao u Iraku. Vojna je to intervencija koja je pokrenuta bez odobrenja UN-a (za razliku od intervencije u Afganistanu 2001. godine), ali i američkih saveznika. SAD je hrvatski i saveznik ostalih članica NATO, ali istine radi, i da ne upadnemo u mod ruske propagande, treba podsjetiti na govor tadašnjeg američkog državnog tajnika Colina Powella 5. veljače 2003. godine kad je lagao svijetu da irački diktator Saddam Hussein ima oružje masovnog uništenja.
Važan dio posjeta ruskog ministra vanjskih poslova bit će susret s Antóniom Guterresom, glavnim tajnikom UN. Sporazum koji regulira izvoz ukrajinskog žita bit će temom jer Moskva, kao i svaki put kad ga treba obnoviti, ucjenjuje i prijeti da će ga raskinuti. Lavrovljev će pritisak biti snažan, usmjeren i prema članicama G7 koje su najavile mogućnost zabrane bilo kakvog uvoza iz Rusije što bi imalo teške posljedice po ekonomiju agresorske zemlje. Moskva je u pismu od 16. ožujka postavila uvjete odobrenja produljenje ugovora, a ističe se zahtjev povratka Ruske poljoprivredne banke (Rosselkhozbank) u sustav plaćanja SWIFT.
Vjerojatno neće biti službenoj razgovora sa zapadnim diplomatima, ali UN je mjesto razgovora u hodnicima. Rusija javno govori da ne želi mir do ispunjenja ciljeva “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, ali Kremlj može lako redefinirati ciljeve.
Kad ne bi trajala krvava agresija na Ukrajinu, prva sjednica VS-a bila bi pravi diplomatski slatkiš, nadmetanje vodećih svjetskih sila radi nametanja vlastitog izričaja kad je riječ o definiranju globalnog poretka.