VELIKI INTERVJU

Le Monde rešetao Hasanbegovića pitanjima o ustaštvu, komunizmu, čistkama na HRT-u, pobačaju...

Zlatko Hasanbegović
 Ranko Šuvar / CROPIX

Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović u srijedu je za francuski Le Monde rekao kako ne žali za ustaškim režimom, te kako su kritike na njegov račun posljedice postkomunizma u Hrvatskoj.

U intervjuu za francuski dnevni list Hasanbegović je izjavio kako mu je žao što hrvatski narod nije uspio ostvariti svoje pravo na nacionalno samoodređenje nakon Drugog svjetskog rata, te što su se Hrvati protiv svoje volje našli u antidemokratskom boljševičkom sustavu Jugoslavije, no da ne žali za ustaškim režimom koji je odgovoran za brojne zločine.

Ministar Hasanbegović demantirao je i da je na kontroverznoj fotografiji koja je proteklih mjeseci kružila hrvatskim medijskim prostorom nosio ustašku kapu.

"To nije bila ustaška kapa. Čini mi se da je fotografija nastala 1993. godine u Splitu gdje sam kao dvadesetogodišnji student slučajno susreo članove dobrovoljne postrojbe hrvatske vojske i fotografirao se s dijelom njihove uniforme", rekao je Hasanbegović, dodavši kako je osoba čiju je kapu nosio dvije godine kasnije poginula u ratu u BiH.

Hasanbegović se ogradio od ustaških simbola koji su se pojavili na komemoraciji blajburškog masakra, te odbacio tezu da od dvije komemoracije onoj u Jasenovcu pristupa s manje žara.

"Postoji značajna razlika između Bleiburga i Jasenovca. Tijekom 50 godina bilo je zabranjeno komemorirati zločine počinjene u Bleiburgu, dok su manipulacije zločina počinjenih u Jasenovcu i pretjerivanje s brojem žrtava bili jedan od sastavnih elemenata jugoslavenskog komunističkog režima i njegove ideologije", rekao je Hasanbegović i istaknuo kako bojkot jasenovačke komemoracije od strane nekih organizacija Hasanbegović smatra političkim, vezanim uz hrvatske unutarstranačke odnose.

Le Monde je zanimalo i smatra li ministar Hasanbegović problemom zahtjeve za njegovom ostavkom i kritikama na njegov račun kulturnih miljea, na što je on odgovorio da se mora suočiti sa stanjem svojevrsnog "kulturnog rata".

"U našem postkomunističkom društvu još uvijek postoje podjele o tumačenju prošlosti, posebice jugoslavenske, no u mom slučaju je prekoračen okvir uljuđene i civilizirane rasprave, te se radi o histeriji, difamacijskoj kampanji koja dolazi sa pseudo-ljevice koja nastavlja vršiti kulturnu i društvenu hegemoniju, ne uzimajući u obzir pad komunizma", rekao je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Hasanbegović je u intervjuu rekao kako smatra pretjeranom brojku od 70 novinara koji su na državnoj televiziji promijenili radna mjesta, te naglasio da je ravnatelj HRT-a Gordan Radman bio smijenjen u skladu s postupkom i na isti način na koji ga je politička većina imenovala prije četiri godine.

Ni Radman, ni bivša predsjednica Vijeća za elektronične medije Mirjana Rakić zbog svojih biografija povezanih s komunističkim sustavom nisu trebali biti na tim funkcijama jer predstavljaju neku vrstu simbola utjecaja struktura komunističkog režima i nakon sloma komunizma i Jugoslavije, smatra Hasanbegović.

Dotaknuo se i pitanja pobačaja, rekavši kako je pobačaj nesretni slučaj, no kako "po njegovom mišljenju oko toga ne treba sektaški nastupati".

"Vjerske zajednice trebaju obrazovati svoje članove da izbjegavaju pobačaj, no nijedna zakonska zabrana nikad nije uspjela iskorijeniti ovu pojavu", zaključio je Hasanbegović.

Ministar Zlatko Hasanbegović proteklih je dana tema francuskih medija. Intervju Le Mondeu svojevrsni je odgovor na otvoreno pismo koje je u utorak objavio francuski list Liberation u kojem se nalazi peticija europskih intelektualaca za njegovu smjenu.

U pismu kojeg potpisuju brojni intelektualci poput marksističkog teoretičara Antonia Negrija, bosanskohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića, filozofa Judith Butler i Alaina Finkielkrauta, te Nobelom nagrađenog književnika Darija Foa, ministra Hasanbegovića opisuje se kao povijesnog revizionista i simpatizera ustaškog režima, te se ističe da se Hrvatska time ne pridržava temeljnih vrijednosti Europske unije.

O ministru Hasanbegoviću u srijedu je pisao i Radio France International u članku naslovljenom "Hrvatska: ministar kulture, simbol koji postaje neugodan".

-----------------------

PRENOSIMO KOMPLETNI INTERVJU ZLATKA HASANBEGOVIĆA IZ LE MONDEA

Ministar kulture optužen za revizionizam, Zlatko Hasanbegović je najkontroverznija osoba ultrakonzervativne hrvatske vlade. Platforma objavljena 24. svibnja u Liberationu potpisana je od strane više europskih intelektualaca među kojima i Alain Finkielkraut ili Annette Wieviorka. Oni posebno osuđuju njegovu "ideologiju" koja "dovodi u pitanje povijesne istine i temeljne vrijednosti" Europske unije.

Otkako je imenovan, ovaj povjesničar musliman, smatran za ideologa HDZ-a, nacionalističke stranke koja je na vlasti, izvršio je brojne napade protiv medija, nevladinih udruga i umjetnika u ime borbe protiv ostataka komunizma u državi. On se brani u intervju za Monde.

Kulturni miljei vas kritiziraju, a više tisuća umjetnika zahtijevaju vašu ostavku, ne smatrate li to problemom ?

- Jedan dio kulturne i umjetničke zajednice me kritizira, a drugi dio podržava. Moram se suočiti sa stanjem svojevrsnog 'kulturnog rata'. U našem postkomunističkom društvu zapravo još uvijek postoje podjele o tumačenjima prošlosti, posebice jugoslavenske. No, u mom slučaju, prekoračen je okvir uljuđene i civilizirane rasprave, radi se o histeriji, difamacijskoj kampanji koja dolazi s pseudo-ljevice koja nastavlja vršiti kulturnu i društvenu hegemoniju ne uzimajući u obzir pad komunizma.

Zašto ste smijenili direktora televizije? Zašto je, nakon smjene, 70 novinara promijenilo radna mjesta u nekoliko mjeseci?

- Direktora je temeljem zakona smijenio Hrvatski sabor na temelju zahtjeva Nadzornog Odbora Hrvatske radio televizije. Ministar kulture i ministarstvo ni na koji način nisu bili uključeni u tu proceduru. Ovo je samo jedan od primjera sustavnog obmanjivanja javnosti u vezi s mojim djelovanjem. Ova brojka od 70 novinara mi se čini pretjeranom. Nadzorni odbor HRT-a utvrdio je brojne nepravilnosti. Ravnatelj je bio smijenjen u skladu s postupkom i na isti način na koji ga je politička većina imenovala prije četiri godine. On je također po nalogu lijeve vlade izvršio promjene više desetaka novinara i urednika kad je preuzeo funkciju. No, u tom trenutku, to nije izazvalo bilo kakav interes međunarodnih krugova…

Čak je i predsjednica Vijeća za elektroničke medije dala ostavku u znak protesta protiv vaših metoda…

- Ostavka predsjednice Vijeća, što se može pročitati iz njezina obrazloženja ostavke, nije bila povezana s bilo kojom mojom odlukom. Ipak, osoba takve biografije nije ni trebala biti na čelu tog Vijeća. Kao i bivši ravnatelj, osamdesetih godina predsjednik državne komunističke omladinske organizacije i direktor državne televizije izravno imenovan od Komunističke partije, i ona je bila istaknuta novinarka povezana s partijskim strukturama u vrijeme komunističke diktature. Oboje predstavljaju neku vrstu simbola utjecaja struktura komunističkog režima i nakon sloma komunizma i Jugoslavije.

Je li vam žao što ste se družili s ustaškim simpatizerima 1990.-tih ? Postoji ta fotografija na kojoj nosite ustašku kapu…

- Nikada nisam nosio ustašku kapu. Fotografija je 1993., čini mi se, u Splitu gdje sam kao dvadesetogodišnji student slučajno susreo članove dobrovoljne postrojbe legalne hrvatske vojske i fotografirao sam se s dijelom njihove uniforme. Taj, čiju sam kapu nosio na glavi, poginuo je dvije godine kasnije u ratu u Bosni. Za mene je bila i ostala čast da sam upoznao čovjeka koji je dao svoj život za obranu svoje domovine.

Žalite li slom ustaškog režima između 1941 i 1945?

- Žao mi je što hrvatski narod nije uspio ostvariti svoje pravo na nacionalno samoodređenje nakon drugog svjetskog rata. Svaki Hrvat će vam dati isti odgovor, kao i svaki Litavac, Latvijac ili Estonac. Žalim što smo se protiv svoje volje našli u Jugoslaviji, u anti-demokratskom boljševičkom sustavu. Ali, naravno, ne žalim za ustaškim režimom koji je odgovoran za brojne zločine.

Bili ste izdavač francuskog mislioca ekstremne desnice Alaina de Benoista i pristaše bijele supremacije Tomislava Sunića. Jeste li još uvijek bliski s njima?

- Rad Tomislava Sunića je politološki akademski rad o 'novoj europskoj desnici' koji je izvorno obranjen i objavljen na američkom sveučilištu osamdesetih godina. Radi se o vrlo cijenjenom znanstvenom radu, ali to ne znači da podržavam sve što on kaže. Što se tiče Alaina de Benoista, kaže se da je kontroverzan, ali po mom mišljenju, on je jedan od najvećih francuskih intelektualaca. Veliki broj de Benoistovih radova odigrali su važnu ulogu u mom intelektualnom formiranju.

Vi ste jedan od organizatora komemoracije blajburškog masakra, gdje svake godine dolaze nacionalisti s ustaškim simbolima. Zašto nastavljate tamo i dalje ići?

- Vi se usredotočujete na pet provokatora, ustaški simboli su samo rubni folklor. Bleiburg je simbol patnje i progona hrvatskog naroda kojeg su izazvali jugoslavenski komunisti. Nakon drugog svjetskog rata, oni su se na brutalan način riješili svojih protivnika, ne samo nenaoružanih vojnika, već i civila. Došlo je do okrutnih pogubljenja više desetaka tisuća ljudi. I blajburški zločini bili su jedan od najvažnijih i najstrože čuvanih tabua jugoslavenskog komunizma.

Ne sudjelujete s toliko žara u komemoriranju ustanka u Jasenovcu, gdje je ubijeno više od 80 tisuća Židova, Srba, Roma?

- To je Vaš subjektivan dojam jer se s jednakim pijetetom odnosim prema svim žrtvama bilo kojeg rata. Postoji značajna razlika između Bleiburga i Jasenovca. Tijekom 50-ih godina, bilo je zabranjeno komemorirati zločine počinjene u Bleiburgu, dok su manipulacije zločina počinjenih u Jasenovcu i pretjerivanje s brojem žrtava bili jedan od sastavnih elemenata jugoslavenskog komunističkog režima i njegove ideologije.

Ove godine, židovske i srpske organizacije su radije odlučile bojkotirati komemoraciju u Jasenovcu nego doći s vama. Žalite li zbog toga?

- Neki Židovi! Neki Srbi! Na državnoj komemoraciji sudjelovali su predstavnici Katoličke crkve, Islamske zajednice i Srpske pravoslavne crkve, srpskih organizacija i velik broj istaknutih hrvatskih židova, te izraelska veleposlanica. Bojkot je imao političku pozadinu vezanu uz unutarhrvatske stranačke odnose. Teško mi je to palo, izrazio sam svoje žaljenje.

Uspjeli ste upisati zabranu gay braka u Ustav 2013., biste li zabranili i pobačaj?

- U hrvatskom ustavu nema nikakve zabrane već samo stoji odredba da je brak zajednica između muškarca i žene. Pitanje zakonske zabrane pobačaja nikada nije bilo na dnevnom redu. Problematika nema jednaku težinu kao u Poljskoj. Pobačaj je nesretni slučaj, ali po mome mišljenju oko toga ne treba sektaški nastupati. Vjerske zajednice trebaju obrazovati svoje članove da izbjegavaju pobačaj, no, nijedna zakonska zabrana nikada nije uspjela iskorijeniti ovu pojavu.

Vaša vlada se jasno približila ultrakonzervativnom mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji nikada nije skrivao da odbacuje islam. Što o tome misli musliman kao vi?

- Ne vidim u čemu bi Viktor Orban predstavljao avangardu u islamofobiji. Doista, zauzeo je stajalište protiv imigracije. No, svaki oblik kaotične i nekontrolirane imigracije društveni je problem i za useljenike, kao i za domicilno stanovništvo. Nekontrolirana migracija može se usporiti samo uklanjanjem uzroka koji do nje dovode. Ako bi iznenada došlo do nekontrolirane imigracije azijskih budista ili taoista, otpori prema toj imigraciji bili bi apsolutno identični i izvorno se ne radi u islamofobiji kao takvoj.

Orban ne osporava činjenicu da je Islam sastavni dio Europe, a nedavno je primio i vjerskog poglavara i vrhovnog muftiju bosanskih muslimana. Ne bih ga uspoređivao s primjerice Alainom Finkelkrautom koji misli da je Europa samo judeo-kršćanska i koji kritizira islam kao takav i koji su osobno uključuju u difamacijsku kampanju protiv mene s bizarnim prigovorom da vodim 'opasni savez između fundamentalističkog katolicizma i radikalnog islamizma', što je ovdje u Hrvatskoj izazvalo salve smijeha.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2022 18:26