Ove nedjelje je Marine Le Pen na izborima dobila 23,1 posto glasova, dok je sadašnji predsjednik Emmanuel Macron dobio s 27,6 posto. Drugi krug izbora održat će se 24. travnja i prema ovim rezultatima, Le Pen itekako ima šanse za pobjedu.
Financiranje političke kampanje Le Pen se povezuje s Rusijom. U 2014. godini dobila je kredit od 11 milijuna eura od ruske banke Prva Češka koju se povezuje s Kremljom - kredit je uzela od Rusa nakon što su je francuske banke odbile. Kasnije ga je otkupila ruska tvrtka Aviazapchast, a Le Pen i njena stranka vraćat će ga u ratama do kraja 2028 godine.
Le Pen je opravdavala posuđivanje novaca od Rusa riječima da „to nije politički kredit, nego komercijalni kredit“, a o financiranju njene kampanje osvrnuo se i sam ruski predsjednik Vladimir Putin.
„Znam da se predsjednička kampanja razvija u Francuskoj“ rekao je Putin i dodao: „Naravno da ne želimo utjecati na događaje na niti jedan način.“
Simpatije za Putina
Te 2014., u vrijeme ruske aneksije Krima, Le Pen je pokazala da gaji simpatije prema Putinu. „Apsolutno se ne slažem da je to bila ilegalna aneksija. Održan je referendum i stanovnici Krima su izabrali ponovno pripajanje s Rusijom.“ Također je kritizirala odluku Europske unije zbog uvođenja sankcija Rusiji nazvavši ih „nepoštenim i smiješnim“. Kada je 2017. godine izgubila izbore protiv Emmanuela Macrona, Putin ju je ugostio u Kremlju, prilikom čega je izjavila da oni dijele iste vrijednosti i da je „novi svjetski poredak“ u nastajanju, a na čijem vrhu bi se nalazili Putin, Trump i ona.
Zbog aktualne ruske invazije na Ukrajinu, Le Pen je pred prvi krug recentnih izbora morala pokazati određenu distancu prema Kremlju, ali je svejedno naglasila da ne bi uvodila embargo na uvoz ruske nafte i plina.
Osim s Putinom, Le Pen je bliska i s nedavno ponovno izabranim mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom, koji je i sam jedan od najbližih političara Kremlju. Štoviše, dobila je kredit od 10,7 milijuna eura od mađarske MKB Banke koja je u većinskom vlasništvu Orbanova bliskog suradnika Lorencza Meszarosa.
Uzdanica desnice
Le Pen je poznata po svojoj konzervativnoj politici, naslijeđenoj od njenog oca Jeana Marie Le Pena, osnivača i vođe stranke Nacionalna fronta koji je svojedobno i sam ušao u drugi predsjedničkih izbora u Francuskoj prije 20 godina kada ga je porazio Jacques Chirac. Nakon njegovog povlačenja 2011. godine, Marine je došla na čelo stranke i kasnije promijenila njen naziv u Nacionalni pokret. To je učinila kako bi se zadržala u političkom mainstreamu i pridobila nove mlađe birače koji će njezinu stranku osloboditi ideološke prtljage njezinog oca.
No, da se nije posve udaljila s desnice, pokazuje i njeno zalaganje za zabranu bilo kakvih pokrivala za lice i tijelo na javnim mjestima što je očiti udar na muslimansku populaciju u Francuskoj. „To je totalitarna uniforma“, ponovila je nekoliko puta.
Jedna od njenih izjava koja je najviše podijelila francuske birače je najavljeni izlazak Francuske iz Europske unije. U kampanji je ipak pokušala omekšati taj stav kako bi pridobila što više birača. Tako je nedavno rekla kako njezin cilj nije izlazak Francuske iz EU po uzoru na Brexit, nego „mijenjati Uniju iznutra“. Zamjerila je Macronu da se previše približio Angeli Merkel i „slijepo slijedio Njemačku“.
Dotakla se i članka 5 NATO-a koji jamči da će u slučaju napada na jednu državu članicu Pakta u njenu obranu ustati sve ostale. Rekla je kako će predložiti njegove izmjene i dodala da „francuske trupe ne bi stavila pod zapovjedništvo NATO-a, ni bilo kakvog budućeg združenog Europskog zapovjedništva.“