NA POMOLU IZBORNI ŠOK?

Le Pen puše za vratom Macronu! Dok se on bavio Putinom, ona je zaigrala na teme puno važnije ‘običnim‘ Francuzima

Kako javlja Times, ankete pokazuju da bi Le Pen mogla dobiti čak 21.5 posto glasova već u prvom krugu predsjedničkih izbora
 Philippe Lopez/AFP

Francuski predsjednik Emmanuel Macron opravdano se boji da mu se na izborima ovog tjedna ne smiješi novi mandat, a u velikoj analizi ugledni NY Times objašnjava kako bi jedan od razloga mogao biti i to što je bio preokupiran stanjem u Ukrajini, zbog čega nije stigao voditi aktivniju kampanju.

Ovog vikenda održao je svoj prvi veliki predizborni skup na kojem se u predgrađu Pariza okupilo oko 30 tisuća njegovih simpatizera. Nije djelovao samouvjereno, iako se jasno vidjelo kako je njegov nastup pomno vođen, gotovo kao da se radi o koreografiji ili nekom velikom rock koncertu.

Treći pokušaj

- Nemojte misliti da je sve odlučeno, nemojte misliti da će stvari ići glatko - rekao je okupljenoj svjetini govoreći o tomu kako nije posve sigurno da će osvojiti novi mandat. S druge strane, njegova posvećenost diplomaciji otvorila je prostor radikalnoj desnici koja je anti-imigrantska i skeptična u vezi NATO-a.

Najpoznatija je svakako ikona francuske desnice Marine Le Pen kojoj je ovo treći pokušaj da ovlada Francuskom, a zasad joj jako dobro ide. Dok se Macron bavi svjetskom diplomacijom, ona se orijentirala na životni standard stanovnika Francuske, među kojima se milijuni svakodnevno bore kako preživjeti, naročito nakon što su cijene energenata tijekom prošle godine porasle za oko 35 posto.

Kako javlja Times, ankete pokazuju da bi Le Pen mogla dobiti čak 21.5 posto glasova već u prvom krugu predsjedničkih izbora, što je značajno više od 11 posto koliko po anketama Ifop-Fiduciala dobiva ekstremno desni Éric Zemmour, ali i vrlo blizu Macronu koji po toj procjeni ugledne agencije dobiva oko 28 posto glasova francuskih birača.

To bi značilo da će u drugi krug 24. travnja Le Pen i Macron. Za Macrona je još više zabrinjavajuće da ankete pokazuju kako bi u drugom krugu mogao osvojiti tek 53.5 posto, a Le Pen 46.5. To je značajan porast njene popularnosti, jer je na proteklim izborima 2017. ona u drugom krugu izborila 33.9 posto glasova, a Macron 66.1.

- Stoga je iluzorno vjerovati da je Macron unaprijed dobio ove izbore. S obzirom na moguću nisku izlasnost i razinu netrpeljivosti nekih birača prema Macronu, ideja da Le Pen dobije izbore ne zvuči tako nemoguća - kaže publicist i profesor političkih znanosti Nicolas Tenzer.

image

Macronov veliki predizborni skup u predgrađu Pariza

Ludovic Marin/AFP

Činila se politički mrtvom

Times piše kako će u prvom krugu dominirati teme poput sigurnosti, migranata i nacionalnog identiteta Francuske.

Bivši Macronov premijer Édouard Philippe, također upozorava da bi Le Pen mogla pobijediti. Ta bi se tvrdnja do prije svega mjesec dana mogla činiti smiješnom. Le Pen se činila politički mrtvom nakon poraza 2012. i 2017. Njen protivnik Zemmour svojim je "trumpovskim" stilom Le Pen oduzeo dio birača s desnog spektra, sugerirajući kako islam i Francuska nisu kompatibilni. No, Le Pen se, čini se, vraća na velika vrata, a Zemmour joj je možda u tome čak i pomogao svojom pretjeranom ksenofobijom.

Macron je pao u odnosu na ankete prošlog tjedna za gotovo tri posto, a analitičari ponavljaju kako je dobar dio pada povjerenja birača uzrokovan njegovim snažnijim bavljenjem ratom u Ukrajini nego pitanjima francuske politike. Strip u tiražnom Le Mondeu prikazuje ga kako tijekom predizbornog skupa pred tisućama građana odgovara na mobitel.

- Vladimire (Putin, op.prev.), ma evo, samo da ovo dovršim pa ću ti se odmah javiti - stoji pored karikature gdje Macron okreće leđima Francuzima.

List u analizi ističe i kako je uz Macrona "bezbojni" premijer Jean Castex, jer francuski predsjednik ne voli da je netko popularniji od njega. Zbog toga je u svom timu imao vrlo malo ljudi koji su, za vrijeme njegovih vanjskopolitičkih napora, mogao voditi prepoznatljivu kampanju. Castexova centristička stranka LRM nije uspjela steći popularnost ni na lokalnoj razini te ju se smatra gotovo nepostojećom, stvorenom samo radi provođenja Macronove politike.

A i ona se u posljednje vrijeme često našla na udaru javnosti. Tako je objavljeno da je francuska Vlada na konzultantske tvrtke potrošila više od 1,1 milijardi eura, od čega dio za savjetovanje u vezi Covida-19, a bivši bankar Macron optužen je da je "predsjednik bogatih" u zemlji koja ima duboko podijeljene stavove o bogatstvu i kapitalizmu.

Ipak, Macron je dokazao da je sposoban oko sebe okupiti birače centra kroz svoju politiku da je jedino slobodna ekonomija održiva i omogućava čak i rast, kao i poboljšanje socijalne države.

image

Marine Le Pen

Jean-christophe Verhaegen/AFP

Dio birača osjeća se izdanima

Tijekom proteklih pet godina pokazao je dva lica, jedno koje je zagovaralo pojednostavljenje zakona kojima se regulira rad kako bi se podržao rad novih, mladih kompanija, a drugo koje će "učiniti sve" kako bi se spasila radna mjesta tijekom lockdowna i pandemije koronavirusa. Tenzer smatra kako mu je to balansiranje donijelo dio popularnosti.

Ipak, mnogi u Francuskoj to ne vide tako te se osjećaju izdani, bilo da se radi o Macronovim stavovima vezanim uz okoliš, ekonomiju ili položaju islama u Francuskoj. On, pak, birače pokušava pridobiti svojim ulaganjima u minimalne mirovine, te obećanjima da će francuski radnici dobiti neoporezivi bonus ovog ljeta kako bi se smanjilo da svoja primanja troše na gorivo, račune i stanarinu". No, politički analitičari kažu da se Macron doima kao da se tek sada probudio iz zimskog sna, jer je sve do sada vjerovao kako ga na vlasti može održati njegov imidž i zalaganje na svjetskoj diplomatskoj razini. Stoga su ove ankete za njega pravi hladan tuš.

Najcrnji scenarij za Macrona jest da bi Zemmour mogao svoje birače u drugom krugu pozvati da glasaju za Le Pen, što bi njoj donijelo dodatne glasove desnice, ali potencijalno i ljevice koja je ogorčena nekim Macronovim politikama.

Stoga se aktualni francuski predsjednik bori svojom "dvostrukom politikom" koju je najbolje opisao kada je prošlog tjedna posjetio Dijon gdje se družio s radnicima. Rekao je kako su za hodanje potrebne i lijeva i desna noga, te je za uspješan hod potrebno postavljati jednu ispred druge.

Le Pen se, pak, posvetila ekonomskim pitanjima. Obećala je da će smanjiti cijene plina i električne struje, oporezivala bi zapošljavanje stranaca ako ima raspoložive domaće radne snage, zadržala bi 35-satni radni tjedan te odlazak u mirovinu sa 62 godine, dok Macron zagovara dobnu granicu od 65. Macron pritom svoje stavove temelji na izjavama kako "Francuska mora snažnije raditi" za svoj napredak, što je na tragu politike bivšeg centrističkog predsjednika Nicolasa Sarkozya.

Iako se Le Pen, pak, želi prikazati mekšom nego do sada, činjenica je da je ostala tvrda u svojim antiimigrantskim stavovima. Njezin program uključuje ustavne izmjene kojima bi se spriječilo da se "na francuskom nacionalnom teritoriju doseli toliko stranaca da bi se izmijenio demografski sastav i identitet francuskog naroda".

Pokušava se distancirati od Rusije

U utorak je tako rekla kako je gotovo sa "Francuskom, zemljom imigracije", kao i da Francuzi ne smiju dozvoliti da njihova zemlja bude zakopana pod krinkom multikulturalizma. Times podsjeća na njezinu izjavu koju je dala krajem prošle godine kada je rekla da je francuskim delinkventima mjesto u zatvoru, a stranima u zrakoplovu za deportaciju.

Još jedan kandidat, ovog puta s radikalno lijevog spektra, računa na njene glasove. Radi se o Jean-Luc Mélenchonu, kojem ankete daju manje od 15 posto. Francuska je ljevica svedena na vrlo niske grane, na gotovo političku smrt. Socijalistička stranka spala je na svega 1.5 posto popularnosti, a još 2012. s njom je na izborima pobijedio Francois Hollande koji je vladao do 2017.

Times ističe kako se Le Pen pokušava distancirati od Rusije, iako se 2017. sastala u Moskvi s Putinom te je podržavala njegovu politiku sve do rata u Ukrajini, a ostala je i tvrdi protivnik radikalnih mjera protiv Rusije. Njezina bi potpora, ističe list, mogla ugroziti europsko zajedništvo, kao i ustrašiti saveznike od Varšave do Washingtona te uvesti EU u najveću krizu od Brexita.

No, u svom populističkom stilu ona je u nedavnoj televizijskoj debati postavila retoričko pitanje Francuzima.

- Želimo li umrijeti? Ekonomski, umrijet ćemo! Moramo misliti na svoj narod - rekla je kada joj je postavljeno pitanje bi li Francuska trebala prekinuti opskrbu ruskim energentima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2022 20:22