- Na imidž se mora paziti, ali Rusija nije nekakva gospodična koja ide na bal. Neka Zapad gleda sebe, a ne nas, ali dojam je da su jedva dočekali 'slučaj Navaljni' kako bi skrenuli pozornost sa svojih problema i duboke krize u kojoj se nalazi liberalna demokracija, prokomentirao je uhićenje najpoznatijeg ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, neposredno nakon njegova povratka s liječenja u Njemačkoj (gdje je bio, podsjetimo, zbog pokušaja likvidacije nervnim agensom "novičok", za što je sam političar optužio rusku tajnu službu FSB i osobno kao nalogodavca prokazao Vladimira Putina), prvi Putinov diplomat Sergej Lavrov.
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, benevolentno je rekao da se Rusija "neće obazirati na prigovore Zapada" o promptnom puštanju Navaljnog na slobodu (EU, ali i mnoge pojedine zemlje EU traže od Rusije puštanje Navaljnog iz zatvora), jer kako je rekao, "ovdje je riječ o građaninu Rusije koji se nije pridržavao zakona svoje države". Naime, Navaljni je osuđen na uvjetnu kaznu i morao se javiti Federalnoj službi zaduženoj za izdržavanje kazni dok je bio na liječenju u Berlinu te je odmah na povratku zbog "prekršene uvjetne kazne" i priveden te bi mu sud mogao odrediti zatvorsku kaznu od tri i pol godine, na koliko je uvjetno bio osuđen, zbog navodnih financijskih malverzacija.
Navaljnom je u policijskoj postaji određena sudska odluka o 30-dnevnom pritvoru prije donošenje konačne odluke te je odmah proveden u najpoznatiji moskovski zatvor Matroskaja tišina, gdje je smješten u ćeliju, kako pišu ruski mediji, u kojoj uz ležaj ima televizor, tuš, hladnjak i mogućnost kuhanja kave. Prorežimski mediji i političari ne prezaju od napada i najtežih kvalifikacija o Navaljnom. Tako ruske nacionalne televizije prenose samo najnužnije informacije, često izbjegavajući uopće spomen njegova imena, podržavajući stajališta državnih tijela te šaljući poruke "Bruxellesu i Washingtonu da brinu svoju brigu, a ne rusku" pogotovo jer je u SAD-u "veliki društveni i politički raskol koji prijeti mogućim građanskim ratom ili raspadom države" te nisu u prilici da iz te pozicije dijele lekcije Rusiji ili nešto od nje zahtijevaju dok prenose pojedine izjave parlamentarnih zastupnika ili prokremaljskih političara koji Navaljnog nazivaju veleizdajnikom, plaćenikom i slugom stranih obavještajnih službi i zapadnih centara moći, petokolonašem koji "ne preza ni pred izdajom domovine samo da se domogne vlasti", kako ga je opisao Sergej Mironov, čelnik proputinovske stranke Pravedna Rusija. Živopisni ultranacionalist Vladimir Žirinovski, čelnik Liberalno-demokratske stranke bliske Kremlju, rekao je da za Navaljnog i "slične spodobe i individue postoje samo tri puta - emigracija, zatvor ili grob".
Društveni raskol
No, s druge strane, neki utjecajni tiskani mediji poput moskovskih Vedomosti i Komersanta te nezavisne lokalne TV postaje Dožd govore da bi "uhićenje Navaljnog moglo dovesti do raskola u ruskom društvu" ne toliko zbog njegove stvarne političke snage, nego kao izraz zasićenosti i nezadovoljstva dijela društva sadašnjim kremaljskim strukturama. Politolog Boris Makarenko iz ruskog Centra politoloških tehnologija kaže da će slučaj dovesti do daljnjeg raskola u društvu jer je za jedne "Navaljni neprijatelj i izdajnik, a za druge ne samo heroj, nego i žrtva". Osim toga, Navaljni je postigao cilj da se, koliko god uglavnom loše, spominje u vodećim prorežimskim medijima gdje mu je pristup, pa i bilo kakvo spominjanje imena bilo potpuno zabranjeno, a sada ga ni oni ne mnogu ignorirati.
Prvi put ga u nekim tiskanim medijima nazivaju "oporbenim političarom" jer uglavnom se o njemu govorilo kao o "blogeru" ili "influenceru". Primjerice, Vladimir Putin nikad nije izgovorio njegovo prezime, a na nedavnoj, prosinačkoj konferenciji za tisak kremaljski šef titulirao ga je kao "berlinskog pacijenta". Makarenko zato smatra da će slučaj Navaljni pojačati prijepore - za ili protiv režima. Politolog Mihail Vinogradov, pak, smatra da je na djelu određena pat-pozicija jer s "jedne strane afera s trovanjem i uhićenjem Navaljnog nije izazvala široku i masovnu kampanju u njegovu zaštitu", ali s druge, njegovo sadašnje uhićenje i ponašanje državnih tijela na određeni način kompromitira vlast u njezinim nastojanjima da dokaže kako nije upletena u trovanje Navaljnog.
Bivši šahovski prvak Gari Kasparov, također žestoki protivnik Putina, koji je također nekoliko puta bivao uhićen te je zbog straha za vlastiti život napustio Rusiju, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list da je Navaljni danas glavni oponent Putinovu režimu te da on osobno ne smatra njegov povratak u Rusiju racionalnim postupkom jer bi, misli Kasparov, on mogao puno više postići radom u inozemstvu. - No, riječ je o iznimno hrabrom i drskom postupku koji može izazvati samo divljenje, jer znao je što ga čeka, ali odlučio se na ovakav postupak kako bi izložio sebe i svojim primjerom pokazao kakav je to režim s kojim se on uhvatio u koštac. Za Kasparova reakcija svijeta, ali i brojnih u Rusiji, pokazuje da su ljudi cijenili taj podvig.
Režim u panici
Kasparov smatra da je režim u određenoj panici premda mnogi misle da Navaljni nema snagu ugroziti sadašnju kremaljsku elitu i samog Putina, ali "diktatura tako reagira". Putin zapravo ne zna pravo raspoloženje Rusa prema njemu i njegovu režimu, jer u onakvim uvjetima vi ćete teško dobiti adekvatne odgovore i objektivne ankete.
- Ovakva reakcija ruskih, odnosno kremaljskih vlasti dokazuje moje riječi. Oni omalovažavaju Navaljnog, govore da je nebitan, neznačajan, marginalan, ali zašto su onda angažirali toliki sigurnosni i pravosudni aparat zbog njega, zašto su skrenuli njegov avion s jednog na drugi aerodrom, zašto su ga odmah uhapsili ne dopuštajući da s njim bude njegov odvjetnik, zašto mu je određen pritvor u policijskoj postaji, a ne na sudu, dakle režim je demonstrirao silu, a to zapravo znači slabost. Zašto prema nekome biti tako brutalan ako vas ne ugrožava kako vi tvrdite - pita se Kasparov. Prema njegovu mišljenju, diktatura ima drukčiji "hod misli", njoj je, kaže Kasparov, zastrašivanje glavna poluga.
- Apsurdno je kad se kremaljski činovnici, poput Peskova i Lavrova, pozivaju na zakon u slučaju Navaljnog, jer oni tumače zakone onako kako im odgovara u određenom trenutku. U Putinovoj Rusiji zakoni su rastezljiv pojam - kaže nam Kasparov. On kaže da je zabrinut za život Navaljnog ne samo zato što su ga već jednom pokušali likvidirati. On se još nije oporavio do kraja, a u zatvoru se "lako" razboliš od korone. Isto tako, očito je da je režim odlučio onemogućiti mu bilo kakvu političku djelatnost, ne samo sudjelovanje na izborima, nego i samu prisutnost u političkom i javnom životu Rusije.
Personifikacija otpora
- Kremlj je svjestan da Navaljni personalizira i kristalizira otpor prema režimu, zato oni njemu neće dopustiti bilo kakav angažman, a pogotovo politički - kaže Kasparov, jer po njemu Navaljni je postao simbol otpora koji je jači od njegove stvarne snage. On je preživio atentat, a već sama ta činjenica njega čini jačim, a režim slabijim.
Na primjedbu da Navaljni ima mali politički utjecaj i stvarnu mogućnost da ugrozi sadašnji establishment, kaže da se takvo mišljenje nastoji plasirati putem režimske propagandne mašinerije jer, ističe, Navaljni je medijski i na svaki drugi način izoliran, izvrgnut napadima i demonizaciji, a drugo, mi zapravo ne znamo što bi bilo da su izbori slobodni, zato oni i govore o "krizi demokracije" jer je se boje i svjesni su da je uz sve nedostatke koje ima, demokracija ipak jaka, izdržljiva i jača od svih diktatura, što nam je pokazalo i iskustvo iz prošlosti - sve diktature, bilo lijeve bilo desne, propale su tijekom posljednjih desetljeća, ali je demokracija ipak opstala i pokazala se najžilavijom i životno najsposobnijom u suparništvu s najbrutalnijim autoritarnim režimima s kojima smo se susretali u 20. stoljeću.