Sve nade su polagane u 24. prosinca, dan kada će se održati izbori u Libiji. Međutim, tri mjeseca prije tog datuma situacija na terenu postaje sve lošija, piše Deutsche Welle.
Prošli tjedan je Zastupnički dom libijskog parlamenta povukao podršku „vladi nacionalnog jedinstva“. To ne bi trebalo previše utjecati na premijera Abdula Hamida Dbeibeha, jer je njegov glavni zadatak ionako bio priprema predsjedničkih i parlamentarnih izbora prema okvirima koje je podržao UN.
Parlament je do sada usvojio samo zakon koji regulira predsjedničke izbore, ali ne i onaj za parlamentarne, koji su zakazani za isti dan. Nedavno je Dbeibeh izrazio zabrinutost rekavši da Libija možda još nije spremna za izbore.
UN-ov plan isključuje mogućnost da se sam Dbeibeh kandidira za predsjednika. No mnogi Libijci, prije svega na zapadu zemlje, ne bi se protivili njegovoj kandidaturi. S obzirom na to da usvojeni Zakon o predsjedničkim izborima predviđa da državni službenici moraju zamrznuti svoja mjesta u državnoj službi tri mjeseca prije izbora, on bi se morao povući ako želi sudjelovati.
Tko se namjerava kandidirati?
Najvjerojatnije je upravo to razlog zbog kojeg se predsjednik parlamenta Aguila Saleh već povukao s te dužnosti. „Saleh je bio na listi osoba za koje su proglašene sankcije, ali su ga EU i UN skinuli s te liste, s ciljem da se omogući nastavak tranzicije“, objašnjava za DW Virginie Collombier, profesorica na institutu Europskog sveučilišta u Firenci koja prati situaciju u Libiji.
Ona je uvjerena da bi na listi sankcija trebalo biti još jedno ime: general Khalifa Haftar. Taj moćnik s istoka zemlje, koji je bio odgovoran za ratnu epizodu 2019. godine, također je odstupio s dužnosti zapovjednika libijskih oružanih snaga. Zato se može smatrati da se i on namjerava kandidirati na predsjedničkim izborima, piše Deutsche Welle.
„Dva glavna potencijalna kandidata do sada su vrlo sporne ličnosti. To ne sluti na dobro kada je riječ o budućnosti političke tranzicije“, kaže Virginie Collombier za DW.
Sami Hamdi, generalni direktor londonske tvrtke International Interest koja se bavi procjenama globalnih rizika, također sa skepsom gleda na ta dva kandidata s istoka Libije. „Činjenica da Haftar i Saleh namjeravaju sudjelovati u izbornoj trci pokazuje da oni nisu u potpunosti na istoj strani", kaže Hamdi za DW. Prema njegovom mišljenju, za Haftara je to u svakom slučaju dobitna kombinacija: „Ako pobijedi, on je predsjednik. Ako izgubi, vratit će se i preuzeti vojsku i ostati relevantan faktor s obzirom na moć́ koju vojska ima na istoku."
Poznato ime
Drugi potencijalni kandidati vjerojatno će uskoro ući u utrku za predsjednika. Saif al-Islam Gadafi, jedan od sinova dugogodišnjeg vladara Muamara al-Gadafija svrgnutog 2011. godine, već́ je izrazio zanimanje za kandidaturu.
„Čini se da je veliki broj međunarodnih čimbenika voljan zaigrati na tu kartu", kaže Hamdi i dodaje: „Ako Saif al-Islam bude pokazao da ima snagu na terenu, on bi mogao biti kandidat i Turske i Rusije."
Utjecaj te dvije zemlje u Libiji je ogroman. Prema podacima UN-a, u toj zemlji se nalazi više od 20.000 stranih plaćenika i vojnog osoblja iz Turske, Rusije, Sudana i Čada. Za UN je njihovo uklanjanje jedna od ključnih točaka sporazuma o prekidu vatre potpisanog prošlog listopada, koji je otvorio put za održavanje izbora. Međutim, do sada se na terenu ništa nije promijenilo.
„Svi su još tamo“, potvrđuje Virginie Collombier, ali kaže da njihovo prisustvo ima i pozitivnu stranu: „Nije bilo većih sukoba u regiji Tripoli ili oko Sirta u sjevernom priobalnom području. Barem se prekid vatre održava, čak i ako je situacija na jugu nestabilnija.“
Profesorica iz Firence ne vjeruje da će plaćenici uskoro napustiti zemlju. „U načelu nema nikoga tko bi osigurao provedbu sporazuma, misija UN-a postala je veoma slaba. Ona ne uspijeva izvršiti pritisak ni na vanjske niti na domaće čimbenike i ne može igrati ulogu jamca sporazuma."
Najbolji i najgori scenarij
Prema Hamdijevom mišljenju, nerealno je očekivati da se dogodi najbolji scenarij: „To bi bilo da se održe izbori, da Libijci izađu i glasaju za parlamentarne zastupnike i predsjednika te da stranke potom te rezultate i prihvate."
Vjerojatnije je, kaže on, da neće biti jasne većine i da politički protivnici neće prihvatiti rezultate izbora. To podrazumijeva povratak na status quo, što podrazumijeva i slabu vladu, podjelu između istoka i zapada te brojna neriješena sigurnosna pitanja.
„Ali ako je najgori scenarij još jedan rat, onda je bolje nastaviti s ovim izborima", kaže Hamdi. Njegova jedina nada je da bi izborni proces mogao dovesti do neke nove situacije koja bi na kraju omogućila da sporove riješi iduća generacija Libijaca.