Lider radikalnog pokreta Samoopredjeljenje (Vetëvendosje!) Albin Kurti, po drugi put je, u zadnje dvije godine izabran za premijera Kosova. Prvi put je, početkom 2020. opstao na vlasti tek 55 dana, a neki već predviđaju da bi njegov mandat i ovog puta mogao završiti prije isteka.
Naime, Kurti je izabran za premijera glasovima njegovih zastupnika (58) te predstavnika nacionalnih manjina (Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije i Egipćani), osim najbrojnije srpske koja ima zagarantiranih 10 mjesta u kosovskom parlamentu, a koju predstavlja Srpska lista kojom se upravlja iz Vučićevih predsjedničkih dvora.
Zanimljivo da zastupnici provučićeve Srpske liste, nisu glasovali za Kurtija, mada su ušli u njegovu Vladu (Goran Rakić ministar za zajednice i povratak), ali najavljuju i ustavnu tužbu jer su Srbi dobili tek jedno ministarsko mjesto, a trebaju - dva.
I Aleksandar Vučić kazao je kako Kosovo krši vlastiti ustav. Kurti nije želio u koaliciju ni s jednom albanskom strankom jer su, kako kaže sve "bile dio ranijih režima", tako da je i ovog puta izabrao riskantni put, a pogotovo jer je kazao kako mu dijalog sa Srbijom uopće nije prioritet, te da je to u njegovoj agendi tek na šestom-sedmom mjestu, što svakako nije naišlo na odobravanje ni u Washingtonu ni pogotovo Bruxellesu, koji žele konačno skinuti to pitanje s dnevnog reda.
Nova američka administracija jasno je poručila i Beogradu da nema drugog izlaza nego međusobno priznanje, što je predsjednik Joe Biden čak naveo u svojoj čestitci Aleksandru Vučiću povodom nedavnog Dana državnosti Srbije.
Kako pišu njemački mediji, smisao novog dijaloga Srbije i Kosova je samo to da se pronađe model po kojem bi Srbija "implicitno ili eksplicitno priznala Kosovo". S Albinom Kurtijem, unatoč čestitkama koje je dobio iz Bruxellesa, Londona i Washingtona, nisu prezadovoljni, pogotovo jer je težak za dogovor i nije baš kooperativan, ali iza njega stoji glatka izborna pobjeda, a strah da bi na još jednim prijevremenim izborima samo mogao povećati svoju prednost, održava mu poziciju.
Doduše, ostale albanske opcije već smišljaju način kako da ga obuzdaju, pa smatraju da bi izbor za predsjednika Kosova, koji se bira u parlamentu, mogao izazvati krizu. Naime, ukoliko se ne izabere to bi moglo ponovno isprovocirati izbore.
Kurtijeva kandidatkinja je dosadašnja predsjednica parlamenta Vjosa Osmani, koja je prebjegla Kurtiju iz Demokratske lige Kosova dosadašnjeg premijera Avdulaha Hotija. Šef Demokratske stranke, druge po jačini u parlamentu Enver Hoxhaj kazao je kako Kosovo s Kurtijem opet ulazi u fazu nestabilnosti, a Besnik Tahiri iz stranke Ramusha Hardinaja Alijansa za budućnost Kosova optužio je Kurtija da ima autoritarne sklonosti i pristup.
No, Albin Kurti smatra da su unutarnje reforme, od one pravosuđa i ekonomije do borbe s pandemijom (Kosovo, kao jedina zemlja u Europi praktički nije ni počelo s cijepljenjem stanovništva) važnije od dijaloga sa Srbijom.
Kurti je kazao kako je prioritet razgovora sa Srbijom pitanje nestalih, sukcesija i pitanje enormnog duga koje Srbija ima prema Kosovu, odnosno ovdašnjim stanovnicima te najavljuje tužbu protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, što je izazvalo oštre reakcije u Srbiji. U svom nastupnom govoru kazao je kako je još 1.640 nestalih, a Srbija nije nikoga kaznila za taj zločin.
No, Kurti je napomenuo kako treba imati u vidu da skoro jedna trećina nestalih nisu Albanci te da sve obitelji moraju znati istinu o svojima bliskima kako bi se rane zaliječile, a društvo konačno krenulo naprijed.
Osim toga, Kurti je kazao kako sa Srbijom treba razriješiti i problem velikog duga za mirovine od skoro tri milijarde eura, koje je Srbija, kako kaže, ukrala. Radi se o mirovinama Albancima koje sve ove godine nisu isplaćivane, a traži i naplatu od oko 400 milijuna eura zbog neplaćene električne energije.
Kako će se stvari razvijati tek će se vidjeti, pogotovo kako će Kurti reagirati na potisak iz Bruxellesa i Washingtona oko nastavka dijaloga sa Srbijom. S jedne stranem Vučiću odgovara da se Kurti inati oko nastavka dijaloga jer time prebacuje lopticu na kosovsku stranu, pa može neminovnost priznanja i prihvaćanja realne situacije još odgoditi na neko vrijeme.