Srbija je na 16. mjestu zemalja kojima je u posljednjem desetljeću zabilježen dramatičan pad sloboda, ali se i dalje smatra djelomično slobodnom državom, pokazuje posljednje izvješće američke nevladine organizacije Freedom House, čije izvatke u četvrtak objavljuje Glas Amerike (VOA).
S minus 18 poena Srbija se nalazi između Afganistana i Mianmara, navedeno je u izvješću "Obilježavanje 50 godina borbe za demokraciju", navodi VOA.
U izvješću se Srbiju vidi kao zemlju parlamentarne demokracije s višestranačkim izborima, uz ocjenu da je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića "konstantno erodirala politička prava i građanske slobode, pritiskala nezavisne medije, političku oporbu i organizacije građanskog društva".
Freedom House ukazuje na brojna kršenja slobode okupljanja tijekom 2022., uključujući nasilnu represiju na skupovima aktivista i prosvjedima, koju su provodile privatne sigurnosne agencije i maskirane osobe, navodno povezane s vladom.
Ocijenjeno je također da su predizbornu kampanju za parlamentarne i predsjedničke izbore u travnju "obilježile medijska pristranost i optužbe na račun zloupotrebe javnih resursa".
Uz to, predsjednik Vučić se na skupovima pojavljivao i kao šef države i stranke SNS, što je značilo veliku medijsku prisutnost i činilo nejasnim u kojoj ulozi zapravo nastupa.
FH prenosi da su prijavljene brojne neregularnosti tijekom kampanje i na sam dan izbora, te da su OSCE i njegov ured Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) naveli u završnom izvješću da su brojni nedostaci doveli do nepoštenih uvjeta koji su favorizirali vladajuće stranke.
U izvješću FH ocjenjuje da su tijekom kampanje ključne slobode bile poštivane, ali je bilo disproporcionalne medijske zastupljenosti provladinih stranaka u medijima, pritisaka na zaposlene u javnom sektoru i manjine, te na socijalno ugrožene, poglavito romsku populaciju, da glasaju za vlast. Dodaje se da su dupli birački popisi korišteni da se prati kako su glasači glasali i da je prijavljena i kupnja glasova.
Također se ukazuje na nedostatnu autonomiju i efikasnost u radu državnog tijela za elektroničke medije (REM), na zastrašivanje birača i netransparentnost financiranja kampanje.
Navodi se da "SNS koristi brojne taktike da smanji šanse oporbe na izborima", poput "biranja vremena izbora, pritisaka na nezavisne državne institucije i mobiliziranje javnih resursa u kampanji vlasti". Također se ukazuje na to da je Vučićev SNS "proširio utjecaj na medije kroz državna poduzeća i mnoštvo privatnih medija koji ovise o državnom financiranju i koristi svoj utjecaj da pojača svoj položaj i diskreditira rivale".
Freedom House navodi i da kritičari Vučića i SNS optužuju za veze s organiziranim kriminalom i korupcijom - kada se poslovi daju samo suradnicima predsjednika i vladajuće stranke.
Vlada je pod kritikama zbog manjka transparentnosti u pogledu velikih infrastrukturnih projekata i zbog tajni koje prate javne nabave, dodaje Freedom House i kao primjer navodi da "detalji izgradnje Beograda na vodi, koji je država financirala, nisu dostupni javnosti".
Medijske slobode su, konstatira FH, ugrožene "prijetnjama, tužbama ili kaznenim prijavama protiv novinara, nejasnim medijskim vlasništvom, pritiskom političara na urednike, direktnim pritiskom na novinare i visokom razinom autocenzure".
Pojedini emiteri u privatnom vlasništvu i tabloidi sudjeluju u kampanjama difamiranja oporbe ili suparnika vlasti, dok se novinari medija izvan kontrole vlasti suočavaju s "fizičkim napadima, klevetama, maltretiranjem na internetu i poreznim inspekcijama", upozorava u izvješću za Srbiju organizacija Freedom House, koja ukazuje na to da su radikalna desnica i nasilni navijači, kojima smetaju etničke i spolne manjine, i dalje "razlog za zabrinutost".